Kome je u interesu da spriječi objavu svjedočenja žrtava na web stranici Parlamenta BiH?

Članovi Privremene istražne komisije (PIK) Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu konstatirali su da nisu dobili odgovore većine institucija od kojih je Komisija tražila odgovore u vezi sa svjedočenjima građanki i građana sa prošle, 36. sjednice.

Piše: S. DEGIRMENDŽIĆ

Predsjedavajući Komisije Damir Arnaut rekao je da ovakav pristup dodatno potvrđuje navode iz Izvještaja, te potrebu za sveobuhvatnom reformom pravosudnog sektora u BiH, a u vezi s tim su usvojeni i određeni zaključci.

– U vezi sa odgovorima institucija koji su pristigli, PIK konstatira da oni potvrđuju navode PIK-a o konformizmu, prebacivanju odgovornosti i nesposobnosti institucija da rješavaju probleme građana. PIK posebno osuđuje priznanje Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH da ne želi koristiti zakonske mehanizme koji su joj na raspolaganju s ciljem interveniranja u sudskim postupcima, odnosno pokretanja predmeta po službenoj dužnosti. Kompletne materijale, uključujući i tonski zapis, sa 36. sjednice, PIK dostavlja Tužilaštvu BiH na nadležno postupanje- naveo je Arnaut.

Arnaut je pojasnio kako je došlo do toga da se zabrani objava svjedočenja na web stranici PSBiH građanki i građana pred Komisijom, na prošloj sjednici.

Podsjećamo, na prošloj sjednici Komisije svoje probleme su ispričali Sanja Stanković, bivša supruga Staše Košarca (SNSD) ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koja je govorila o nasilju u porodici, Nina Ratkušić, sutkinja Općinskog suda u Mostaru koja je pričala o mobingu i korupciji u toj instituciji, Enisa Pazalja, uposlenica Kantonalnog suda u Sarajevu koja je pričala o seksualnom uznemiravanju koje je trpjela od predsjednika tog suda Vladimira Špoljarića, Vera Marković, uposlenica Direkcije za koordinaciju policijskih tijela koja je govorila o mobingu u toj direkciji, te Zoran Lujić, privatni poduzetnik koji se susreo također s problemom korupcije.

Sva ova svjedočenja, odnosno tonske zapise, Komisija je htjela objaviti na web stranici PSBiH, međutim Sekretarijat PSBiH je zatražio mišljenje od Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH o mogućnosti objavljivanja svjedočenja s 36. sjednice na internetskoj stranici PSBiH.

– Kako sam obaviješten Sekretarijat je to uradio na zahtjev Službe za odnose s javnošću PSBiH i od Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH je stigao odgovor u kojem oni smatraju da to ne treba objaviti . Ono što je meni posebno zabrinjavajuće u ovom slučaju je to da je akt koji je Sekretarijat uputio prema Agenciji pun paušalnih ocjena, neistinitih informacija, poput rečenice: “Da se na sjednicama Istražne komisije raspravlja kao da je to neka generalna pojava, o pitanjima poput nasilja u porodici i tako dalje”, a Agencija za zaštitu ličnih podataka je bez da je uopšte ušla u slušanje tog tonskog zapisa, već je iz njihovog odgovora jasno da se oslanjaju na tvrdnje iz akta Sekretarijata PSBiH odlučila se da se tonski zapis sa 36. sjednice Komisije ne treba postaviti na web stranicu PSBiH rekao je Arnaut i nastavio:

– Ovo je prvi tonski zapis koji je Sekretarijat odbio da postavi i koji po svemu sudeći neće biti postavljen jer ja ne vidim načina da ih Komisija natjera da to urade. Ja sam duboko uvjeren da nema nikakvog osnova za ovakvu ocjenu Agencije za zaštitu ličnih podataka ,jer se ne spominju ničiji lični podaci, a pogotovo me smeta što iz njihovog odgovora proizilazi da oni uopšte nisu cijenili javni interes. Vi čak možete i objaviti neke lične podatke ukoliko se utvrdi da su od javnog interesa. Da uzmemo jedan primjer, kad osoba ukazuje na probleme seksualnog uznemiravanja, kad članica Komisije Alma Čolo vrlo indikativno toj osobi kaže “gledam Vas vidim lik sudije Špoljarića” iz čega proizilazi da gospođa Čolo vrlo dobro zna o čemu je svjedokinja govorila i onda se štite počinioci, a ide se protiv interesa žrtava”. Zato sam pripremio zaključak da Komisija osuđuje pokušaje cenzuriranja svjedočenja pred PIK-om i poziva medijske kuće koje su zabilježile svjedočenja na 36. sjednici PIK-a da video i audio zapise istih učine dostupnim javnosti, u skladu sa javnim interesom i pozitivnim zakonskim propisima – rekao je Arnaut.

Član Komisije Zukan Helez, kazao je da je “ovdje vrlo jasno da se politika umiješala u najgorem mogućem obliku u rad ove komisije da spriječe da javnost bude upoznata sa nasiljem na radnom mjestu i s nasiljem u porodici.”

U vezi sa statusom predstavki građana i odgovora institucija, predsjedavajući PIK-a Damir Arnaut obavijestio je članove PIK-a da su sve predstavke građana, koje su do jučer pristigle, proslijeđene nadležnim institucijama na dalje postupanje ili je na njih direktno odgovoreno.

PIK je usvojio radnu verziju prijevoda Izvještaja PIK-a na engleski jezik, koji je pripremila Misija Vijeća Evrope u BiH. PIK je usvojio i zaključak kojim je ovlastio predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg PIK-a da radnu verziju prevoda Izvještaja dostave ambasadama drugih država i međunarodnim organizacijama akreditiranim u BiH.