Kolumna Josepa Borrella uoči posjete BiH: “Od Daytona ka Briselu…”

Prije 25 godina, Daytonskim mirovnim sporazumom okončan je najkrvaviji rat u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, podsjeća uoči posjete Bosni i Hercegovini Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije, u kolumni “Od Daytona ka Briselu: Zajednički rad na stabilnoj i demokratskoj Bosni i Hercegovini”.

Rat u BiH je bio razorni sukob koji je doveo do genocida, u kojem je bilo više od 100.000 stradalih i više od milion izbjeglica, navodi ovaj evropski dužnosnik.

– Sjećanja na ovaj rat u samom srcu našeg kontinenta, trajno će ostati s nama. Osvrćući se na posljednjih 25 godina, nesumnjivo je postignut veliki napredak u izgradnji stabilne i demokratske Bosne i Hercegovine. Ali još nije kraj puta. Preostaje mnogo napornog rada kako bi se osiguralo da svi građani Bosne i Hercegovine mogu sa sigurnošću gledati ka prosperitetnijoj budućnosti, temeljenoj na jasnoj političkoj perspektivi: EU integracijama.

Istorija Bosne i Hercegovine je evropska, a budućnost zemlje i cijelog Zapadnog balkana je u Evropskoj uniji. Dvadeset i peta godišnjica Daytonskog mirovnog sporazuma važan je trenutak koji bi trebao potaknuti političko rukovodstvo i domaće institucije na tranziciju od struktura koje su okončale sukob ka principima koji ubrzavaju napredak svih građana. Drugim riječima, na tranziciju od Daytona ka Briselu – naveo je Borrell.

Budućnost Bosne i Hercegovine, kako dodaje, nesumnjivo je u Evropskoj uniji. Sa Mišljenjem Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU, koje je Vijeće usvojilo prošle godine u decembru, vlasti u zemlji imaju pred sobom jasan plan reformi koje treba provesti za postizanje napretka na evropskom putu, uključujući ustavne reforme.

– Prošlost ne možemo promijeniti, ali možemo oblikovati budućnost, zajedno. Evropske integracije jedini su i najvažniji cilj, sa oko 80 posto podrške građana BiH, oko kojeg su saglasne političke stranke u BiH i šira javnost. Radi nedostatka jasne pozitivne vizije za budućnost, godinama mladi, od kojih neki nisu bili ni rođeni kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum, napuštaju Bosnu i Hercegovinu kako bi drugdje pronašli svoje bolje sutra. Proces evropskih integracija i prateće reforme možda neće uvjeriti sve da ostanu u zemlji, ali će sigurno pomoći u trajnom učvršćivanju mira i prosperiteta – navodi također Borrell.

On podsjeća da je Evropska unija već sada vodeći ekonomski i politički partner BiH, odnedavno i u borbi protiv COVID-19 i socio-ekonomskom oporavku od posljedica pandemije.

– Sada radimo na realizaciji Ekonomskog i investicionog plana koji je bez presedana, kao i Zelene agende, postavljajući temelje za zapadni Balkan koji je bolje povezan, zeleniji i sa rastom usmjerenim na ljude.

Mladi naraštaji bilo gdje u svijetu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, očekuju od lidera da rade na klimatskim promjenama, izradi planova za održivi rast i digitalno povezanom svijetu. Žele obrazovanje koje će im omogućiti da uspiju u životu, uz ostvarivanje punih potencijala u svojoj zemlji. Bosni i Hercegovini trebaju nove ideje i doprinosi mladih. Njihov svijet ne bi trebao biti ograničen. Mladi imaju pravo na samodređenje, odrastanje bez predrasuda i samostalno oblikovanje vlastite budućnosti – riječi su visokog predstavnika Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Napredak Bosne i Hercegovine na evropskom putu također mora pratiti i istinsko pomirenje, ističe on. Politički akteri trebaju slijediti primjer kako živi većina u Bosni i Hercegovini, kao dobri susjedi, kolege i prijatelji, te aktivno promovisati suživot. Bez obzira na retoriku podjela dominantno prisutnu u medijima i političkom diskursu, evidentno je da je ono što spaja ljude u Bosni i Hercegovini daleko jače od onoga što ih dijeli, Borrellova je ocjena.

Svojom kulturnom, etničkom i vjerskom raznolikošću, Bosna i Hercegovina je tradicionalno „ujedinjena u različitostima“, jednako kao i Evropska unija. Rat je brutalno narušio tu različitost, ali je nije uništio – Bosna i Hercegovina ostaje kulturološki bogata i raznolika evropska zemlja.

– Zbog prošlosti, ali prije svega zbog budućnosti ove prekrasne zemlje i njenih ljudi, neprihvatljivo je korištenje zapaljive retorike, historijskog revizionizma i veličanja ratnih zločinaca. Tama rata u Evropi treba ostati u istorijskim knjigama. Iz njih učimo i uvažavamo činjenice, fokusirajući se na izgradnju trajnog mira i društva zasnovanog na demokratiji, vladavini prava, jednakosti, nediskriminaciji i potpunoj zaštiti ljudskih prava.

Ljudi u Bosni i Hercegovini to zahtijevaju. Mogu računati na podršku Evropske unije u ovim težnjama, s tim da osvarivanje ovih težnji je u njihovim rukama – poruka je Josepa Borrella.