Koliko su tačni imovinski kartoni političara u BiH?

Iako je u Bosni i Hercegovini svaki šesti građanin siromašan, staus velikog broja bh. političara odavno je premašio okvire, ne samo naše zemlje, već i zemalja Evropske unije.

Godinama u našoj zemlji na snazi su zakoni kojima nije moguće provjeriti istinitost podataka o porijeklu imovine- navedene u imovinskim kartonima. Podaci o imovinskom stanju bh. zvaničnika, koje je objavila Centranla izborna komisija, zaokupili su javnost ali otvorili i brojna pitanja, piše BHRT.

Izborni zakon Bosne i Hercegovine predvidio je da izabrani zvaničnici, nakon što preuzmu mandate, popune formular u kojem će navesti svoje imovinsko stanje za sebe, kao i za članove domaćinstva. Zakon je predvidio da se podaci dostave, međutim, istinitost je nemoguće provjeriti, jer za to nije nadležna nijedna institucija.

“To praktično znači da se u njih može unijeti bilo šta bilo kakve informacije koje ne moraju biti tačne bez iakvih posljedica i za navođenje neistinitih informacija a i u slučaju da postoji neka vrsta nezakonitog bogaćenja apsolutno ne postoje nikave posljedice”, kaže Ivana Korajlić, iz Transparency Internationala u BiH.

Iz Transparencija kažu da trenutno ne postoji ni mehanizam koji bi mogao utvrditi posjedovanje nekretnine u inostranstvu, a nedorečenost zakonske regulative ogleda se u tome što se kupuju nekretnine van naše zemlje ili iznose sredstva putem offshor kompanija. Po važećem zakonu imovinski kartoni provjeravaju se samo za one osobe koji su kandidati za ministre u Vijeću ministara.

Prijedlog Zakona o sprečavanju sukoba interesa koji bi uredio ovu oblast u parlamentarnoj proceduri je od oktobra 2017. godine. Jedan od predlagača Zakona kaže da bi njegovim usvajanjem bila osigurana odgovarajuća provjera svih prihoda, uključujući i one koji proizlaze iz posjedovanja imovine od potpuno nezavisnog tijela.

“U novom Zakonu su precizirane odredbe za finansijsko izvještavanje javnih zvaničnika odnosno dostavljanje finansijskih izvještaja te također su propisane i odredbe za provjeru podataka koje s enalaze i tim finansijskim izvještajima”, kaže Jasmin Emrić, predlagač Zakona i zastupnik u ZD PSBiH.

Koliko je bh. političarima stalo da se uredi ova oblast, najbolji je pokazatelj činjenica da od 2013. godine ne funkcioniše ni parlamentarna komisija za sprečavanja sukoba interesa. Međutim, vlasti u našoj zemlji ovu oblast će morati urediti, jer je to jedan od uslova na putu ka Evropskoj uniji.