Koliko su građani BiH, Srbije, Hrvatske i Slovenije naoružani i kolike su kazne

Svaki dvanaesti građanin Srbije ima registrovano oružje u svom posjedu, što je najviše u regionu, dok je broj legalno naoružanih građana u Sloveniji najmanji – svega dva odsto, piše N1 Beograd.

Na osnovu jedine baze podataka o broju registrovanog oružja koju ima Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije, kao organ koji izdaje dozvolu za posjedovanje i nošenje oružja, u Srbiji ima 766.665 komada oružja u legalnom posjedu u rukama oko 570.000 vlasnika, u koje spadaju i fizička i pravna lica.

Prema evidenciji MUP Srbije, među registrovanim oružjem je 232.310 pištolja, 361.716 komada lovačkog oružja i 64.658 komada sportskog oružja.

U odnosu na ukupan broj stanovnika (6,7 miliona), oružje u svom posjedu legalno ima 8,5 odsto građana Srbije, a podaci govore da na svakih 100 stanovnika dolazi 11,5 komada oružja.

Slovenija, Hrvatska i BiH

U Sloveniji oružje u svom posjedu ima znatno manji broj građana – 44.771, što u odnosu na broj stanovnika (2,1 milion) čini tek 2,1 odsto. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Slovenije, na dan 31. decembra 2022. godine registrovano je ukupno 155.853 komada legalnog oružja, od čega je najveći dio oružja namijenjen za lov (77.516 komada).

Građani Hrvatske u svom posjedu imaju ukupno 314.783 komada oružja, što predstavlja 8,1 komad legalnog oružja na 100 stanovnika. Broj vlasnika registrovanog oružja u toj državi nije javno dostupan, pa smo taj podatak zatražili od MUP Hrvatske, koji do momenta objavljivanja teksta nije odgovorio na upit N1.

U Bosni i Hercegovini je u 2022. godini bilo registrovano oko 348.692 komada različitog oružja, podaci su državnog Koordinacionog odbora za malo oružje i lako naoružanje. S obzirom na to da BiH ima oko 3,5 miliona stanovnika, broj registrovanog oružja je deset na 100 građana.

Okvirne procjene o količini nelegalnog oružja u regionu

Kad je riječ o količini nelegalnog oružja u posjedu građana, od zvaničnika MUP Srbije nije moguće dobiti nikakvu, pa ni okvirnu procjenu o tome.

Neregistrovanim oružjem u regionu bavio se 2018. godine međunarodni analitički centar Small Arms Survey, koji je procijenio da u Srbiji ima oko 1,5 miliona komada nelegalnog oružja, u Bosni i Hercegovini 832.000, u Hrvatskoj 186.000, dok se procjenom o količini neregistrovanog oružja u posjedu građana Slovenije ovaj centar nije bavio.

Za kalašnjikov u Srbiji do 15 godina zatvora, BiH bez jedinstvenog zakona

U Hrvatskoj je za to zaprijećena kazna zatvora do tri godine, dok se u Sloveniji to djelo tretira kao prekršaj, za koji je predviđena samo novčana kazna.

Bosna i Hercegovina nema državni zakon o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije, već je ta oblast uređena sa ukupno 12 zakona – na nivou entiteta Republika Srpska, deset kantona u Federaciji BiH, te u Brčko Distriktu. Kazne se u prosijeku kreću do tri godine zatvora, a previđene su i novčane kazne od 250 EUR do 500 EUR za fizička lica, od 5.000 EUR do 7.500 EUR za pravna lica.

U Srbiji će biti pooštrene kazne i za oružje za koje ne može da se dobije dozvola, kao što je na primjer kalašljikov, pa će onaj ko ga posjeduje biti kažnjen kaznom zatvora od dve do 12 godina (do sada je bilo osam), a za one koji drže, nose, nabavljaju oružje jake razorne moći (kao što su bomba, granata) od pet do 15 godina (do sada je bilo od dvije do 12 godina).

Najavljeno pooštravanje kazni i za nošenje oružja

U Hrvatskoj i Sloveniji je za to krivično djelo propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Na kraju, onaj ko u Srbiji neovlašćeno nosi oružje, a nema dozvolu za njega od nadležnih organa, nakon izmjena zakona moći će da dobije do 15 godina zatvora (do sada je bilo 12 godina), a za neovlašćeno nošenje oružja za koje postoji dozvola za držanje, kazna će ubuduće biti od jedne do osam godina, a ne kao do sada od šest mjeseci do pet godina zatvora.