Samo se zadužujemo
Koliko je novca potrebno da se BiH oporavi od posljedica pandemije?
Samo od januara do juna mjeseca 78 posto ovog novca usmjereno je u javni sektor, a na privredu tek 2,27 posto
Niko ne daje procjene koliko je Bosni i Hercegovini potrebno novca da se oporavi od posljedica pandemije koronavirusa. Ono što je donekle poznato jeste koliko se zadužujemo, ali nema preciznih podataka gdje se taj novac usmjerava.
Uz svako zaduženje ide i obrazloženje da se zadužujemo kako bi se pomoglo privredi ili zdravstvu, ali benefite od tog novca građani gotovo i da ne vide.
Ovaj put, čini se, to su shvatili i u MMF-u, pa pred domaće političare prvo postavljaju uslove, a kad se oni ispune, onda ide novac.
“Ako sve to podvučemo pod jedan imenitelj to je da se hitno zaustavi kriminal i korupcija. tu su tri stvari koje su vrlo važne,a povezane su; to su vam javne nabavke gdje je detektovan kriminal od strane EU i MMF-a, imate restruktuiranje javnih preduzeća i reforma u zdravstvu”, rekao je za BHRT ekonomski stručnjak Draško Aćimović.
Iako su, čini se, kreditori usaglasili stavove, pitanje je hoće li to uspjeti domaće vlasti. U igri 1,5 milijardi maraka, a navedene reforme su kamen spoticanja godinama. Ipak, znamo da se i bez reformi već godinama zadužujemo.
Saniranje posljedica pandemije iziskuje i dodatni novac. Ovo su samo neki od kreditora za prvih šest mjeseci ove godine, u ukupnom iznosu od 855 miliona maraka. Samo od januara do juna mjeseca 78 posto ovog novca usmjereno je u javni sektor, a na privredu tek 2,27 posto. Slična je sudbina i MMF-ovog kredita od 333 miliona eura, iz aprila mjeseca. Bio je namijenjen
za pomoć zdravstvu i privredi, a ispostavilo se da je poslužio za neplansko krpljenje budžeta.
“Kako bi se sačuvala budžetska stabilnost i čuvao socijalni mir u BiH, a to nije dobro iz razloga manji potencijal za ostvarivanje viši stupanj ekonomskog rasta u BiH podrazumijeva da ćemo dugoročno imati problema sa izmirenjem naših kreditnih obaveza, ali podcrtavam BiH je umjereno zadužena zemlja”, kazao je ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Učešće duga u okviru BDP-а je oko 33 posto. Procjene su da će BDP biti uvećan naredne godine, kažu iz Ministratva finansija i trezora BiH. U analizi održivosti duga za 2020-2023. godinu napominju da otplata vanjskog duga ne može doći u pitanje.
