Koliko je BiH daleko od članstva u NATO-u?

Hrvatska i Albanija su postale članice NATO-a još 2009. godine, Crna Gora prošle godine, a očekuje se da će Makedonija uskoro dobiti službeni poziv za punopravno članstvo. BiH, nažalost, još uvijek nije ni blizu takvog članstva, dok očekuje aktivaciju Akcionog plana za članstvo (MAP). U proteklim godinama neke od najvećih prepreka bile su uknjižba vojne imovine te velike količine neupotrebljive municije u BiH.

Dodatni problem za BiH je i neslaganje unutar zemlje, jer je Narodna skupština Republike Srpske u Banjaluci nedavno usvojila Rezoluciju o vojnoj neutralnosti.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg početkom oktobra je izjavio da je potrebno još vidjeti napredak u reformama u BiH kako bi se postigli standardi NATO-a.

Iz Ministarstva odbrane BiH (MO BiH) za Fokus.ba su istakli da se nastavilo sa intenzivnim aktivnostima u okviru procesa uknjižavanja perspektivnih vojnih lokacija.

Ukupan broj registrovanih lokacija je 33 od trenutno perspektivnih 63.

„Nadamo se da će Sjevernoatlansko vijeće i države članice NATO-a prihvatiti prijedlog MO BiH da se proces registracije za preostale lokacije realizuje kroz implementaciju Godišnjih nacionalnih programa (Annual National Program – ANP), koji će biti predstavljeni po aktivaciji MAP-a.  MO BiH ostaje u potpunosti posvećeno realizaciji procesa registracije perspektivne nepokretne vojne imovine u skladu sa Talinskim uslovom“, naveli su iz ovog ministarstva.

Naglasili su da Oružane snage BiH (OS BiH) u potpunosti i neometano koriste sve lokacije na teritoriji Republike Srpske, kao i na teritoriji Federacije BiH.

„Očekujemo da će angažman Minstarstva odbrane BiH  i do sada ostvareni napredak u registraciji perspektivne nepokretne vojne imovine kao državne imovine, s ciljem ispunjenja Talinskog uslova, od strane Sjevernoatlanskog vijeća i država članica NATO-a biti prihvaćeni kao izraz istinskog opredjeljenja i kredibilanog napora MO i OS BiH. Ovim bi se značajno proširio obim i sadržaj saradnje između NATO i BiH u odbrambenoj, sigurnosnoj i drugim oblastima“, istakli su iz MO BiH.

Uništavanje municije se, kako ističu iz ovog ministarstva, vrši samo za municiju za koje stručni timovi OS BiH utvrde, prilikom redovnih ili vanrednih inspekcija, da je neispravna i kao takva nesigurno za daljnje skladištenje.

„Nakon toga se donosi Odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o uništavanju, te isto nakon toga bude demilitarizirano jednom od metoda: delaboracijom, spaljivanjem i detonacijom na otvorenom u zavisnosti od mogućnosti, kapaciteta i trenutnog stanja same municije“, zaključili su iz MO BiH.