Koliko će iznositi dječji dodatak i novčana pomoć nezaposlenoj porodilji u FBiH

Federalna vlada je utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, koji uređuje osnove ove podrške i osnovna materijalna prava za podršku porodicama s djecom, postupak, uslove i način njihovog ostvarivanja, finansiranje, nadzor i druga pitanja.

Materijalna podrška porodicama s djecom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva podršku kroz materijalna davanja, a radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i u njihovom osposobljavanju za samostalan život i rad. Ova podrška ima za cilj da se svoj djeci obezbijede približno jednaki materijalni uslovi za zdrav i pravilan psihofizički razvoj u porodici.

Prava koja, u smislu ovog zakona, ostvaruje porodica s djecom su dječji dodatak i novčana pomoć nezaposlenoj porodilji, a ostvaruju se pod uslovima, na način i po postupku utvrđenim ovim zakonom.

Kantoni utvrđuju i druga dodatna prava od onih utvrđenih ovim zakonom zavisno od njihovih materijalnim mogućnosti i drugih potreba porodica s djecom.

Osnovica za utvrđivanje visine naknada je prosječna neto plata u FBiH ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Pravo na dječji dodatak, pod uslovima propisanim ovim zakonom, ostvaruje dijete do navršene 18. godine života. Dijete može ostvariti pravo na dječji dodatak ukoliko ukupni mjesečni prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze 20 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plate u FBiH za prethodnu godinu, te ukoliko nije smješteno u hraniteljsku porodicu ili ustanovu socijalne zaštite u periodu dužem od 30 dana, a troškovi smještaja se djelimično ili u potpunosti obezbjeđuju iz budžetskih sredstava.

Pravo na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji, u smislu ovoga zakona, ostvaruje porodilja koja nije u radnom odnosu, a radi porođaja i njege svakog rođenog djeteta pod uslovima propisanim ovim zakonom. Izuzetno, u slučaju da majka nije živa ili da je spriječena neposredno brinuti o djetetu ili da je napustila dijete, ovo pravo može ostvariti i otac djeteta pod uslovima propisanim ovim zakonom.

Ovo pravo može se ostvariti ukoliko je korisnik prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nalazi na redovnom školovanju, odnosno ukoliko se na evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposleno lice, te ukoliko mjesečni prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze 20 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u FBiH za prethodnu godinu prema podatku FZS.

Visina osnovnog dječjeg dodatka iznosi šest posto prosječne isplaćene neto plate u FBiH za prethodnu godinu.

U najmnogoljudnijem kantonu u FBiH, Tuzlanskom kantonu, u prošloj godini prosjećna plata je bila 863 KM. Prema tome po novom zakonu mjesečni dječiji dodatak bi iznosio 52 KM.

Korisnik ima pravo na uvećani dječji dodatak u iznosu od osam posto prosječne isplaćene neto plate u FBiH ukoliko je dijete bez roditeljskog staranja, ili ukoliko mu je nadležna institucija, utvrdila invaliditet u procentu od 90 posto ili 100 posto, kao i dijete oboljelo od neke od bolesti koje se, prema propisima iz oblasti zdravstvene zaštite, svrstavaju u kategoriju bolesti većeg socijalno-medicinskog značaja, zaraznih bolesti, bolesti zavisnosti, sistemskih autoimunih bolesti ili neizlječivih ili teže izlječivih bolesti.

Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji isplaćuje se u visini 30 posto prosječne isplaćene neto plate u FBiH za prethodnu godinu, i ista će se isplaćivati 12 mjeseci.

U Tuzlanskom kantonu bi ona prema tom trenutnoj situaciji mjesečno iznosila 259 KM. U zavisnosti od prosječne plate po kantonima tako bi i iznosi dodataka bili različiti. Većina kantona imala je prosječne neto plate u protekloj godini između 800 i 900 KM. Najviše su u dva kantona. U Sarajevskom kantonu prosječna plata je bila 1.179, a u Hercegovačko-neretvanskom 1.029, tako da bi u njima naknade bile i nešto više. Najniža prosječna plata za prošlu godinu je u Srednjobosanskom kantonu 774 KM, pa bi tamo i dodatak bio nešto niži.

Prava na naknadu plate porodilja u radnom odnosu, za vrijeme odsustva s posla, radi trudnoće, porođaja i njege djeteta nastavit će se isplaćivati u skladu s propisima iz oblasti socijalne i dječije zaštite do početka primjene ovog zakona, nakon čega će se isto posebnim zakonom reintegrirati u sistem prava iz radnog odnosa i socijalnog osiguranja.
Sredstva za ostvarivanje prava na dječji dodatak obezbjeđuju se u budžetu FBiH, a sredstva za ostvarivanje prava na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji obezbjeđuju se u budžetima kantona.

U obrazloženju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike stoji da je glavni cilj obezbjeđenje jednakih mogućnosti za djecu bez obzira na ekonomski status porodica, budući da je i dalje zastupljena praksa da neki kantoni obezbjeđuju materijalnu podršku, a drugi ne. To podrazumijeva da na nivou FBiH bude utvrđen minimum osnovnih prava iz oblasti zaštite porodica s djecom (na dječji dodatak i na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji), što doprinosi socijalno pravičnijem i fiskalno održivijem funkcionisanju sistema, ukidanju diskriminacije po osnovu mjesta življenja, te izjednačavanju prava djece u FBiH.