Kolike su kazne za lažne dojave o bombi u Bosni i Hercegovini

Prijetnje dojavama o bombama sve su učestalije. Uz škole, najčešće su na meti sudovi. Samo je Opštinski sud Sarajevo od početka godine zaprimio ovakvih šest dojava, zbog čega je odgođeno 720 ročišta.

Općinski sud Sarajevo zasipaju dojave o bombama. Samo u ovoj godini prijavljeno je njih šest, a u predhodnoj 14. Matematički, to znači da su radnici ovog Suda, ako se uzme u obzir da je KDZ pregled u prosjeku trajao četiri sata, prošle godine izgubili sedam radnih dana. U Sudu napominju da to stvara dodatne troškove, a građani su uskraćeni za svoja prava.

“Zamislite vi jednog građanina koji dođe iz Bihaća u Sarajevo ispred zgrade Suda i tada mu se kaže da je ročište odgođeno zbog lažne dojave o postavljenoj minsko-eksplozivnoj napravi. Smatram da su ovo problemi kojima se trebaju baviti nadležne institucije za njihovo rješavanje jer ovakav trend nastavljen je i u ovoj godini. Trebate imati u vidu činjenicu da pored ročišta mi imamo i dva registra od kojih je jedan registar za pravna lica kao i zemljišno knjižni ured”, istakao je Damir Batotić, predsjednik Općinskog suda Sarajevo za BHRT.

Stručanjaci naglašavaju da bi oštrije sankcije znatno pomogle. Pored materijalne, ogromna je i nematerijalna šteta.

“Svaki dolazak na sud profesionalcu je određena vrsta stresa. Kako to izračunati? Kako sudije i tužioci kvalifikuju ta djela. To zavisi od različitih faktora i sankcije od različitih okolnosti. Međutim, takve sankcije moraju biti odvraćajuće jer se radi o ogromnim štetama”, objašnjava Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH.

“Također, uzeti u obzir uraditi jednu dobru analizu ovih dosadašnjih slučajeva. Da li je oko 720, pa da vidimo da li u tim slučajevima možemo prepoznati išta zajedničko što bi moglo da ukazuje na motive, odnosno postoje li zajednički motivi”, mišljenja je Armin Kržalić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA-e.

Statistika kaže da je broj dojava o postavljenim minsko-eksplozivnim sredstvima u institucijama i školama u porastu. Naročito od početka invazije na Ukrajinu. Osim sudova najveći broj dojava odnosi se na škole.

“U januaru i februaru ove godine imali smo pet dojava. Za prošlu godinu 10 osoba je identifikovano. Riječ je o tome da se zahtijeva dodatni angažman policijskih službenika. Pogotovo kada imamo slučaj da je riječ o više dojava u isto vrijeme. Kao što smo imali neki dan. Pregledali smo 65. objekata školskih ustanova”, podsjetila je Mersiha Novalić, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Iz MUP-a Kantona Sarajevo podsjećaju da je prošle godine zabilježeno 237 dojava o bombi u objektu. Naši sugovornici kažu da su za ova kaznena djela najčešće izrečene kazne do godinu dana zatvora, koje se mogu pretvoriti u novčane.