Kolektivna dženaza u Prijedoru: Među 23 žrtve i 18-godišnji Ifet Vojniković
Na kolektivnoj dženazi u Prijedoru 20. jula bit će ukopani posmrtni ostaci 23 prijedorske žrtve, potvrdila je za Anadolu Agency (AA) glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić.
“Najmlađa žrtva koja će biti ukopana na ovoj dženazi u Prijedoru je osamnaestogodišnji Ifet (Fahrudin) Vojniković. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u junu prošle godine u masovnoj grobnici Hozića Kamen na području Bosanskog Novog”, istakla je Čengić.
Najstarija žrtva koja će biti ukopana sutra na kolektivnoj dženazi je Šerif (Hasan) Hegić., rođen 1920. godine. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice Jakarina Kosa 2001. godine.
“Među žrtvama je i jedna žena Džehva (Hase) Hadžić, rođena 1925. godine. Njeni posmrtni ostaci ekshumirani su na gradskom groblju Pašinac u Prijedoru”, pojasnila je Čengić.
Posmrtni ostaci prijedorskih žrtava biće ukopani na šehidskim mezarjima Kamičani, Rizvanovići, Rakovčani, Bišćani, Zecovi, Čarakovi i šehidsko mezarje Skela u Prijedoru.
Čengić je naglasila da su posmrtni ostaci civila bošnjačke nacionalnosti koji će biti ukopani na ovoj dženazi ekshumirani iz masovnih grobnica Jakrina Kosa, iz koje je ekshumirano 373 žrtve, Koričanske Stijene iz koje je ekshumirano 90 žrtava, kao i masovne grobnice jama Hrastova Glavica na području Sanskog Mosta iz koje su ekshumirane 124 žrtve.
“Riječ je o zatvorenicima logora Omarska, masovne grobnice Redak-Ljubija iz koje je ekshumirano 69 žrtava, grobnice Zecovi i Trnopolje- Redžići i posljednje otkrivene masovne grobnice Hozića Kamen na području Bosanskog Novog iz koje je ekshumirano 11 žrtava i na lokalitetima Mračkovac, Trnopolje i gradsko groblje Pašinac u Prijedoru”, pojasnila je glasnogovornica Instituta za nestale BiH.
Do sada je pronađeno 2.325 prijedorskih žrtava. Posmrtni ostaci su pronađene na više od 450 različitih lokaliteta, od toga 98 masovnih grobnica.
Čengić je podsjetila da su grobnice pronađene na području Prijedora, ali i u drugim gradovima, u Sanskom Mostu, Bosanskoj Krupi, Bosanskoj Gradišci, Bosanskoj Dubici, Skender Vakufu, Bosanskom Novom, Vukosavlju, Banja Luci, Hrvatskoj Kostajnici i drugim gradovima.
“Posljednja masovna grobnica u kojoj su pronađene prijedorske žrtve je masovna grobnica Hozića Kamen na području Bosanskog Novog iz koje je ekshumirano 11 žrtava. Devet žrtava koje će biti ukopane na ovoj dženazi ekshumirane su iz masovne grobnice Hozića Kamen”, kazala je ona.
U Šejkovači se trenutno nalaze 323 posmrtna ostatka, koji su ekshumirani u ranijem periodu iz pojedinačnih i masovnih grobnica, a većina posmrtnih ostataka je nekompletna.
Od 323 posmrtna ostataka koji se nalaze u Šejkovači 63 žrtve su identificirane i DNK analizom i od strane porodica ali još nisu ukopani. U nekim slučajevima riječ je o nekompletnim posmrtnim ostacima gdje porodice čekaju da se pronađu i ostali dijelovi tijela, u nekim slučajevima porodice čekaju da pronađu i druge nestale članove svoje porodice kako bi ih mogli zajedno ukopati. Naime, 260 posmrtnih ostataka još nije identificirano i riječ je uglavnom o nekompletnim posmrtnim ostacima.
“U Prijedoru se još uvijek traga za 777 žrtava, koje se vode kao nestali, s tim da treba imati u vidu da je ovaj broj sigurno manji jer je jedan broj posmrtnih ostataka pronađen i nalazi se u Šejkovači u Sanskom Mostu”, dodala je Čengić.
Na kolektivnoj dženazi u Prijedoru bit će ukopani: Ifet (Fahrudin) Vojiković (1973.), Velid (Ramo) Marošlić (1972.), Adem (Sefer) Kešić (1969.), Kemal (Sefer) Kešić (1962.), Edin (Ahmet) Dedić (1969.), Fikret (Rahum) Duratović (1968.), Ermin (Rahim) Duratović (1968.), Safet (Hamed) Avdić (1967.), Sakib (Fehim) Kahrimanović (1966.), Mustafa (Mehmed) Karagić (1966.), Edin (Bećir) Rizvanović (1964.), Suvad (Sadik) Kekić (1963.), Suad (Husnija) Marošlić (1962.), Kemal (Abdulah) Hodžić (1960.), Bajro (Ago) Brakić (1941.), Fehim (Bajro) Brakić (1962.), Emsud (Alija) Kekić (1957.), Teufik (Tahir) Kljajić (1949.), Smail (Osman) Rekić (1943.), Abdulah (Jasim) Kadirić (1942.), Ibrahim (Karanfil) Bačić (1927.), Džehva (Hase) Hadžić (1925.) i Šerif (Hasan) Hegić (1920.).