Kojović: Zakon o zabrani negiranja genocida potreban svim građanima BiH

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kojović je kazao Feni da je Naša stranka još u prethodnom mandatu u Federalnom parlamentu podnijela Nacrt zakona o zabrani negiranja genocida, holokausta i drugih krivičnih djela protiv čovječnosti.

– Moram reći da je Nacrt urađen izuzetno kvalitetno, po najvišim evropskim standardima – naveo je Kojović, podsjećajući da je on usvojen u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, ali se nije nikada pojavio na dnevnom redu federalnog Doma naroda.

Mi smatramo, dodao je on, da je takav zakon neophodan u BiH i „učinit ćemo sve da naš prijedlog u ovom mandatu bude usvojen“.

Podsjetio je da je, također, Denis Bećirović iz SDP-a imao slične prijedloge u državnom parlamentu u prethodnom mandatu.

– Ukoliko se odluči da u ovom mandatu to pitanje ponovo pokrene iz državnog Doma naroda, čiji je član, sasvim sigurno može računati ne samo na našu podršku prilikom glasanja nego i na svu drugu podršku koju mu možemo pružiti – naveo je Kojović.

Istaknuo je da je ovaj zakon potreban svim građanima BiH i „njegovo usvajanje bi označilo momenat našeg sazrijevanja kao društva i znak da smo iz nacionalističkog zla devedesetih naučili barem nešto i da smo novim generacijama mladih ljudi u BiH spremni omogućiti da žive u boljem, naprednijem društvu od ovoga u kojem sada živimo i u kojem oni, očigledno, ne žele da žive“.

Podsjećanja radi, predstavnici 12 udruženja žrtava su na više od 1.000 domaćih i stranih adresa uputili pismo u kojem traže pravnu implementaciju presude Radovanu Karadžiću za genocid i zločine protiv čovječnosti, kroz donošenje Zakona o zabrani negiranja genocida i zločina. Također traže i poništavanja odlikovanja koje su vlasti entiteta Republika Srpska dodijelile Karadžiću i drugim presuđenim ratnim zločincima.

Kako su saopćili, pisma su upućena Uredu Visokog predstavnika, članicama Vijeća za implementaciju mira, zastupnicima i delegatima oba doma Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta Federacije. Pisma su poslana ponaosob svim članovima Evropskog parlamenta, te rukovodstvu Evropske komisije i Vijeća Evrope, Ujedinjenim nacijama i drugim organizacijama i institucijama koje se bave pitanjima ljudskih prava.