Koji zvaničnici Kantona Sarajevo kriju svoju imovinu? Nisu prijavili kuće, firme, automobile…

Kuće, garaže, firme, dionice, depoziti, automobili, motocikli, mopedi, vrijednosni papiri. Ovakvu vrstu imovine značajan broj funkcionera u Kantona Sarajevo nije prijavio, čime su prekršili Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo.

Piše: A. DUČIĆ

U toku 2020. godine Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS zaprimio je ukupno 1163 prijave imovine nosioca javnih funkcija, po svim osnovama. Inače, ovo je prvi put u historiji naše države da se jednim zakonom, kumulativno, propisuje obaveza nosioca javnih funkcija da prijave imovinu i poklone, predviđaju sankcije za neprijavljivanje i vrše provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija.

Nosiocima izvršnih funkcija, primjerice, smatra se premijer Kantona Sarajevo, članovi Vlade, gradonačelnik Grada Sarajevo, općinski načelnici direktori i zamjenici direktora agencija, fondova, javnih preduzeća, javnih ustanova i institucija čiji je osnivač Kanton Sarajevo, članovi skupština, upravnih i nadzornih odbora itd.

Ukupna vrijednost prijavljene nepokretne imovine nosioca javnih funkcija je 80.021.160,99 KM. Ukupna vrijednost prijavljene pokretne imovine svih nosioca javnih funkcija koji su prijavili imovinu iznosi 15.093.887,54 KM. Ukupni godišnji prihodi nosioca javnih funkcija koji su prijavili imovinu u 2020. godini su 31.619.406,32 KM.

Ured je pokrenuo postupak provjere podataka o imovini 205 nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo. Od ukupnog broja započetih postupaka provjere njih 200 je okončano. Međutim, kod 128 nosioca je utvrđen nesrazmjer između podataka koje su prijavili Uredu i podataka do kojih je Ured došao u postupku provjere, što predstavlja 64 posto.

Kad je riječ o ličnoj imovini nosioca javnih funkcija, njih 13 nije prijavilo nekretnine u njihovom vlasništvu, osam nije prijavilo pokretne stvari (sedam nije prijavilo motorna vozila, a jedan moped i četverocikl), 25 nosioca nije prijavilo vrijednosne papire čiji su vlasnici, sedam nije prijavilo tačan iznos prihoda i dva nosioca nisu prijavila depozit u banci.

Kada je riječ o imovini bliskih srodnika nosioca javnih funkcija, 73 nosioca nisu prijavila nekretnine u vlasništvu/suvlasništvu bliskih srodnika, 63 nosioca nisu prijavila pokretne stvari (motorna vozila) u vlasništvu bliskih srodnika i 33 nosioca nisu prijavila vrijednosne papire u vlasništvu njihovih bliskih srodnika.

Za navedenih 128– nosioca javnih funkcija koji nisu prijavili imovinu utvrđeno je da se radi o sljedećoj imovini:

– 89 nekretnina (šest kuća, 32 stana, pet garaža, 46 drugih nekretnina);

– 73 pokretna stvar (69 motornih vozila, jedan motor, dva mopeda i jedan četverocikl);

– Sedam nosioca javnih funkcija nisu prijavili potpune podatke o svojim prihodima.

Iz Ureda su naveli neke od primjera, bez otkrivanja imena, gdje je utvrđeno potencijalno značajne povrede Zakona.

Tako jedan nosilac javne funkcije nije prijavio da je vlasnik apartmana, vlasnik/osnivač društva sa ograničenom odgovornošću, vlasnik vrijednosnih papira u dioničkom društvu, da na avista deviznom računu u jednoj komercijalnoj banci ima iznos od preko 100.000,00 KM, te nije prijavio da je njegov bračni drug vlasnik više nekretnina koje se vode u evidenciji Općinskog suda u Sarajevu i da mu je sin vlasnik motornog vozila.

Drugi nosilac javne funkcije nije prijavio nekretnine koje se vode u evidenciji Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, dionice kod više emitenata, povezano lice (firma kćerka prijavljene firme), te stan, zemljište i dionice bračnog druga.

Treći nosilac javne funkcije nije prijavio vrijednosne papire u njegovom vlasništvu u 4 emitenta, stan i garažu u vlasništvu kćeri i dva stana, garažu i motorno vozilo u vlasništvu sina.

Četvrti nosilac javne funkcije nije prijavio da u svom vlasništvu ima motorno vozilo, vrijednosne papire, stan i motorno vozilo u vlasništvu kćeri i motorno vozilo u vlasništvu bračnog druga;

Peti nosilac javne funkcije nije prijavio da kao depozit u jednoj komercijalnoj banci ima iznos od 100.000,00 KM, te da ima oročenu štednju u iznosu od 40.000,00 KM.

Upravo u pobrojanim predmetima, ali i drugim, Ured je stupio u kontakt sa Kantonalnim tužilaštvom Kantona Sarajevo, kako bi Tužilaštvo konsultovali i upoznali sa ovim predmetima.

Ured trenutno vrši finalnu analizu ovih predmeta, u svrhu podnošenja krivičnih prijava zbog osnova sumnje u povrede odredbi Zakona. Također, analiziraju i prikupljaju podatke o imovini i ostalih nosioca javnih funkcija kod kojih je utvrđen manji nesrazmjer, te ćemo u skladu sa rezultatima provedene analize, postupiti u skladu sa našim nadležnostima, odnosno
obavijestiti nadležne organe o eventualno utvrđenim povredama Zakona.

U toku 2020. godine, Ured je izdao 227 prekršajnih naloga. Prekršiocima je data mogućnost da plaćanjem 50% izrečene novčane kazne u roku od 8 dana od dana uručenja prekršajnog naloga budu oslobođeni plaćanja preostalih 50% kazne. Na ovaj način su 153 lica uplatila po 500 KM kazne u korist budžeta Kantona Sarajevo, što je ukupno 76.500,00 KM. Rok od 8 dana za plaćanje prekoračilo je 9 lica, te su uplatili puni iznos kazne od 1.000 KM, uvećan za dodatnu taksu u iznosu od 20 KM u skladu sa članom 58. stav 2. Zakona o prekršajima FBiH, te su ova lica u korist budžeta uplatila 9.180,00 KM. 46 lica je zatražilo sudsko odlučivanje.

Ostalih 19 lica kojima je izdat prekršajni nalog prekoračili su rok za plaćanje 50% izrečene kazne, kao i rok za traženje sudskog odlučivanja, a još uvijek nisu izvršili plaćanje punog iznosa kazne.