Koji su naredni koraci BiH na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji

Direktorica Direkcije za evropske integracije (DEI) Elvira Habota je u razgovoru za Fenu kazala da osnovno pravilo pregovora o pristupanju jeste da svaka država kandidat mora preuzeti svu pravnu stečevinu, sve pravne propise Evropske unije u svoj pravni sistem do dana članstva, a suština pregovora su rokovi i način realizacije tih zadataka.

Navela je da je u proceduralnom smislu prvi sljedeći korak usvajanje pregovaračkog okvira i to je zadatak institucija Evropske unije.

Konferencija na kojoj počinju pregovori

-Tačnije, Evropska komisija priprema i predlaže pregovarački okvir, a Vijeće Evropske unije ga usvaja konsenzusom u formi zaključka. Kao što i sam naziv kaže, pregovarački okvir, on zapravo daje okvir i postupke za vođenje pregovora, definira ključna načela, smjernice i institucionalni okvir za vođenje pregovora – pojasnila je Habota.

Nakon što se ovi preduslovi steknu, to znači da se može održati prva međuvladina konferencija, kojom de facto započinju pregovori. Na toj konferenciji se prezentira pregovarački okvir, opšta pozicija EU i države kandidata.

Habota navodi da nakon ovoga započinje prva faza pregovora – “screening”. To je analitički pregled zakonodavstva, odnosno sistematski pregled našeg pravnog sistema u odnosu na propise EU. Pojasnila je da se “screening” odvija u tri koraka. Prvi korak je eksplanatorni, kada Evropska komisija objašnjava sve propise EU. Drugi korak je bilateralni screening, kada institucije u BiH zajedno sa Evropskom komisijom rade analizu naših pravnih propisa i treći korak je izrada izvještaja.

-Nakon ovoga se pristupa sadržajnim pregovorima, koji se otvaraju po klasterima, a vode se po pregovaračkim poglavljima. Ovdje je veoma važno napomenuti mjerila. Mjerila su zapravo prioriteti koji se moraju ispuniti i koje država mora zadovoljiti da bi se otvorio jedan klaster – istaknula je Habota.

Dodala je da su to takozvana mjerila za otvaranje klastera, odnosno pregovora. Isto tako postoje i mjerila za zatvaranje pregovora, a da bi se neko poglavlje moglo zatvoriti u okviru klastera moramo imati ta ispunjena mjerila.

Kada će se otvoriti pregovori?

-Imamo prijelazna mjerila. Koristit će se u klasteru jedan i ova mjerila su vrlo važna iz razloga što, da bismo ispunili prioritete, to jest da bismo privremeno zatvorili jedno poglavlje, ta mjerila se moraju ispuniti. Nakon svega ovoga, kada se sva mjerila, odnosno prioriteti ispune, onda Vijeće Evropske unije donosi odluku da se privremeno zatvaraju sva poglavlja, ulazimo u finalnu fazu, priprema se nacrt ugovora o pristupanju, institucije EU donose odluku o primanju nove članice, potpisuje se ugovor i slijedi njegova ratifikacija – pojasnila je Habota.

Koliko će vremena proći od davanja “zelenog svjetla” za otvaranje pregovora pa do održavanja međuvladine konferencije, Habota kaže da najviše zavisi od nas, od države, “koliko ćemo brzo mi uraditi svoju zadaću, koliko ćemo brzo uraditi ono što je već predviđeno iz 2022. godine, što je Evropska komisija prilikom davanja statusa kandidata nama dala u zadaću”.

-To najviše zavisi od nas. Iskustva su različita od zemlje do zemlje. Slijede nam određeni momenti i u samoj EU, koji se odnose i na izbore Evropskog parlamenta i na imenovanje novog saziva Evropske komisije. Ali najviše to zavisi od nas samih i od zadaće koju trebamo uraditi da bismo ušli u tu fazu, a sljedeća faza je zapravo usvajanje pregovaračkog okvira koji zavisi od institucija EU. Oni čekaju na nas, da mi uradimo svoj posao, da bi oni uradili svoj – kazala je Habota.

Govoreći o novoj metodologiji pregovaranja, podsjetila je da je ona donijela određene tehničke izmjene. Po njenim riječima, to može doprinijeti ubrzanju procesa pregovaranja, međutim suština pregovora ostaje ista. Suština je da država kandidat, u ovom slučaju BiH, mora preuzeti i provesti sve pravne propise Evropske unije.

Navela je da je najvidljivija novina u novoj metodologiji uvođenje klastera. Sada se pregovori otvaraju po klasterima, kojih ima šest – osnove; unutrašnje tržište; konkurentnost i inovativnost; “zelena agenda” i održiva povezanost; resursi, poljoprivreda, kohezija i šesti klaster – vanjski odnosi. Unutar ovih šest klastera nalaze se 33 pregovaračka poglavlja.

Potrebna snažna politička volja

-Novom metodologijom je zadržana važnost i značaj poglavlja 23 i 24 – osnovna prava, te pravda, sloboda i sigurnost. Ovo su vrlo važna poglavlja, jer se tiču vladavine prava. Ukoliko se u ovom klasteru ne ispunjavaju prioriteti jako će biti teško privremeno zatvoriti određeno poglavlje, to jest klaster. Ovo govori koliko je vladavina prava, odnosno politički kriterij, jako važan u procesu pregovaranja, u procesu pristupanja – kazala je direktorica Direkcije za evropske integracije.

Istaknula je da je snažna politička volja i podrška itekako važna i neophodna u procesu pristupanja u EU.

-Itekako je važno za proces pregovaranja, jer pregovori nose sa sobom usvajanje velikog broj propisa, a usvajanje se radi u parlamentima. Upravo iz tog razloga je to važno. Uz političku podršku, veoma važno je da uključimo struku. Struka je zapravo ta koja najbolje poznaje situaciju i stanje na terenu, koja najbolje poznaje na primjer potrebe privrednika, poljoprivrednika. Cilj struke će biti da što duže zadržimo i što više zaštitimo upravo potrebe poljoprivrednika, privrednika, u ovom slučaju – kazala je Habota.

Ocijenila je da su u procesu pregovaranja vrlo važna iskustva zemalja koje su već prošle taj proces.

-Direkcija za evropske integracije ima izvrsnu saradnju s kolegama iz Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, a kada govorimo o zemljama članicama, zemlja koja itekako dijeli s nama iskustva je Republika Hrvatska. Sarađujemo sa kolegama i crpimo što je više moguće iskustava i znanja od kolega koji su prošli ovaj proces – kazala je Habota.

Osvrnula se i na izradu Programa integrisanja, napomenuvši da su radne grupe za evropske integracije pripremile radnu verziju, a nadležni nivoi vlasti su se očitovali po ovom dokumentu, tako da je DEI dostavila radnu verziju Programa integrisanja Evropskoj komisiji na konsultacije. Nakon što dobiju povratnu informaciju, ući će u finalnu fazu Programa integrisanja i poduzeti određene korake.

Tri strateška plana

Habota je navela da tri strateška planska dokumenta sačinjavaju Program integrisanja. To su plan usklađivanja propisa u BiH sa propisima EU, zatim plan za realizaciju preporuka Evropske komisije i pregled administrativnih kapaciteta.

-Prilikom izrade ovog programa, uspostavili smo također i jedinstvenu bazu podataka koja sadrži propise koji su usklađivani sa propisima EU u BiH – podsjetila je Habota.

Istaknula je da je program integrisanja vrlo važan alat, ne samo za institucije u BiH da brže, bolje i usklađenije prate ispunjavanje obaveza, nego je važan i da javnost, mediji, civilno društvo mogu pratiti dinamiku rada izvršne i zakonodavne vlasti, a bit će od velike pomoći i kao početna osnova za fazu “screeninga”.

Habote smatra da će faza “screeninga” najbolje dati odgovor na pitanje koliko propisa BiH treba uskladiti s pravnom stečevinom EU i šta je do sada urađeno.

-To je faza koju svaka država koja je u procesu pregovora mora uraditi da bi vidjeli gdje se trenutno nalaze, šta je do sada usklađeno, šta je potrebno uskladiti. Evropska komisija je institucija koja je najpozvanija da o tome govori, koja ima najveći autoritet da kaže da li neki propis zadovoljava kriterije, da li je usklađen ili nije – smatra Habota.

Napomenula je da je u BiH dosta toga urađeno, ali “Evropska komisija je ta koja će donijeti konačni sud”.

Habota kaže da smo dobijanjem “zelenog svjetla” za otvaranje pregovora otvorili jedna nova vrata, vrata ka novoj fazi.

-Koliko i kako će vlasti u BiH iskoristiti taj potencijal ćemo tek vidjeti u narednom periodu. Urađeno je dosta toga, ali isto tako na nekim aktivnostima institucije rade još uvijek, kao što je novi zakon o VSTV-u, zakon o sudovima u BiH, zakon o zaštiti ličnih podataka, zakon o graničnoj kontroli i usvajanje nove strategije u upravljanju granicama – podsjetila je Habota.

Istaknula je kako je sve ovo neophodno uraditi i ispuniti što prije, jer će BiH najesen ponovno biti predmet redovnog godišnjeg izvještavanja, kada će Evropska komisija ponovno raditi analizu toga šta je urađeno i šta treba biti urađeno.

Završiti poslove

-Što više uradimo sada, manje ćemo posla imati kasnije. Spomenula sam važnost političke podrške, to je zbilja krucijalno u ovom procesu. Dobro bi bilo da se fokusiramo na zadaće koje su pred nama i da pokušamo na što bolji i brži način to da ispunimo, jer ne smijemo ‘odlutati’ i ne smijemo skrenuti pažnju sa ovih aktivnosti koje su pred nama – smatra Habota.

Moramo, dodala je ona, prionuti na posao i “moramo završiti poslove koji su pred nama”.

Habota je podsjetila da slijede dva vrlo važna momenta, dva važna procesa koja su itekako povezana, a to je izbor za Evropski parlament kao i izbor novog saziva Evropske komisije, odnosno imenovanje predsjednice ili predsjednika Evropske komisije i komesara. Ocijenila je da su to vrlo važni momenti u vrlo važnom trenutku.

-Itekako je važno da ostanemo fokusirani svojim zadacima. Ne smijemo dozvoliti da dođemo u situaciju kada se EU neće baviti nama. Trebamo iskoristiti vrijeme do tog perioda, do juna, da napravimo što više koraka kako bismo dali jači argument institucijama EU da usvoje pregovarački okvir koji nam je potreban za daljnju fazu pregovora – zaključila je Habota.