Zapošljavanje u javnim organima
Koji popis stanovništva se primjenjuje pri raspodjeli pozicija?
Prema popisu iz 2013., Bošnjaka je 50,1%, Srba 30,8, Hrvata 15,4, a ostalih 3,7. S druge strane, prema popisu iz 1991. Bošnjaka je za skoro 7% manje, Srba skoro jednako, Hrvata za 2% više, a ostalih za oko 4 posto
Iako je kratko trajala, na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma PS BiH, poslanici su otvorili brojna pitanja. Među njima i novo-staro pitanje, da li je Aneks 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma sproveden, i koji popis primjenjivati pri raspodjeli pozicija – iz 2013. ili iz 1991. godine – što je definisano Ustavima entiteta.
A prije prekida posljednje sjednice PD PS BiH moglo se čuti da nedostaje Bošnjaka u institucijama Bosne i Hercegovine, a Srba u pravosudnim organima. Priče o manjku trećeg konstitivnog naroda ovaj put nije bilo, piše N1.
“Naglašavam, u državnoj službi, u institucijama koje su dostavile odgovor, Bošnjaka je manje za 783 pozicije od broja koji im pripada prema zakonu. Bošnjaci su u ozbiljnom minusu. Ali istovremeno su zaposlena 423 Srbina, i 478 Hrvata više”, kazao je Šemsudin Mehmedović, SDA.
“Nažalost, u roku je odgovorilo samo Tužilaštvo BiH. U dijelu koji se odnosi na administrativno-tehničko osoblje, Bošnjaka iz FBiH ima 56%, u odnosu na 43%, dok Srba ima 11, odnosno 22,9%, u odnosu na 31,21% prema popisu iz 1991. godine”, kazao je Milorad Kojić, SNSD.
Nije bio riječ o istim institucijama, a nije primjenjivana ni ni ista mjera. Mehmedović smatra da treba primijeniti popis iz 2013. godine pri raspodjeli pozicija, dok Kojić poručuje da taj popis Republika Srpska ne priznaje.
“A zašto 2013. godine popis, jer se i visoki predstavnik referiše na popis iz 2013. godine. (N1: Referišete se na izmjene izbornog zakona i Ustava u izbornoj noći?) Da!”, ističe Mehmedović.
U Zakonu o državnoj službi BiH, kada je riječ o strukturi stanovništva piše: Struktura državnih službenika u državnoj službi okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva.
S druge strane, u entitetskim ustavima – i Federacije i Republike Srpske – stoji da će se popis iz 1991. godine implementirati do ispunjenja Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Sutra da ga pitate da li je završen proces povratka u Republiku Srpsku, što stalno i govore, s druge strane će se pozvati na odluku nepostojećeg visokog predstavnika, Schmidt nije priznat od Republike Srpske. I onda postane kotradiktoran sam sebi”, kaže Kojić.
No ko će ocjeniti da je povratak svih na svoje okončan?
“Ja znam da se pripremaju neke stručne rasprave na temu pravnog tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i svih aneksa koji su u njemu i to počinje u ponedeljak. Mislim da će struka dati ocjenu, pravni ekspertski tim koji će dati mišljenje o tome. A onda će sve političke partije u Republici Srpskoj da diskutuju o tome”, kazao je Milan Mičević, predsjednik SDS-a.
Podsjećamo, prema popisu iz 2013. godine Bošnjaka je 50,1%, Srba 30,8, Hrvata 15,4, a ostalih 3,7. S druge strane, prema popisu iz 1991. godine Bošnjaka je za skoro 7% manje, Srba skoro jednako, Hrvata za 2% više, a ostalih za oko 4 posto.