Koalicija za REKOM poziva na sačinjavanje popisa ratnih žrtava

Koalicija koja se zalaže za osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine (REKOM) navodi da nema volje za uspostavljanje takvog tijela te da je proces uspostavljanja tranzicione pravde u ozbiljnoj krizi.

Peticiju za osnivanje REKOM-a potpisalo je 580.000 građana iz svih post-jugoslovenskih država, ali, ističu, ni to nije bilo dovoljno da bude postignut politički sporazum o osnivanju REKOM-a.

Naglašavaju da nema više političke volje za procesuiranjem počinilaca ratnih zločina, da državne institucije nisu postale djelotvorne i nezavisne, a da dijalog o prošlosti nije postao prioritet u regionalnoj suradnji.

Hapšenje i predaja haških optuženika: Ante Gotovine, Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Slobodana Miloševića, navode zagovarači osnivanja REKOM-a, postignuto je zahvaljujući politici uvjetovanja koju je EU primjenjivala u pregovorima sa zemljama kandidatima za članstvo u EU.

Dodaju da je dobrodošao poziv komesara Vijeća Evrope za ljudska prava koji je u izveštaju ”Nestale osobe i žrtve prisilnih nestanaka u Evropi”, objavljenom u februaru 2017. godine, pozvao države nasljednice bivše Jugoslavije da preuzmu odgovornost za osnivanje REKOM-a i da osiguraju da informacije koje se nalaze u državnim i bezbjednosnim arhivama budu dostupne javnosti.

Međutim, navode, taj apel nema potrebnu snagu da deblokira politički dio procesa REKOM-a.

Koalicija za REKOM, pišu u saopćenju, uporedo sa zagovaranjem osnivanja REKOM-a provodi empirijsko istraživanje ljudskih gubitaka u ratovima devedesetih i mjesta zatočenja u BiH, da bi podržala mandat REKOM-a i pomogla Komisiji u dokumentiranju pojedinačnih sudbina žrtava i mjesta zatočenja.

Do kraja 2016. godine Koalicija za REKOM potvrdila je identitet i okolnosti smrti oko 23.000 ljudi koji su izgubili život u ratu u Hrvatskoj i na Kosovu, a na osnovu 56.000 dokumenata, među kojima je oko 17.000 izjava svjedoka i članova porodica.

Dokumentirano je, dodaju, 630 logora i mjesta zatočenja u BiH, u kojima je bilo zatočeno više od 170.000 ljudi, najviše civila.

Koalicija za REKOM je izgradila bazu podataka o ljudskim gubicima koju je tim eksperata za povrede ljudskih gubitaka u vrijeme oružanih sukoba, nakon dvogodišnje analize, u februaru 2015. godine, ocijenio najpouzdanijom bazom podataka o ratnim žrtvama, saopćeno je iz Koalicije za REKOM.

Istraživačko dokumentacioni centar i Fond za humanitarno pravo izdali su Bosansku knjigu mrtvih s imenima 96.000 žrtava u ratu u BiH, a Haški tribunal je utvrdio identitet najmanje 12.000 žrtava ratnih zločina. Ti podaci, naglašavaju, nedvosmisleno ukazuju da je u međuvremenu obavljen značajan dio posla, a da popis preostalih žrtava i druge zadatke REKOM-a treba da preuzmu države nasljednice nekadašnje SFRJ, i da na taj način neposredno doprinesu javnom priznanju žrtava.

Koalicija za REKOM poziva lidere nekadašnjih jugoslovenskih država da ne propuste historijsku šansu da sa što je moguće manjim zakašnjenjem sačine popis ratnih žrtava.

Smatraju da je objavljivanje imena ratnih žrtva djelimična garancija neponavljanja zločina i temelj izgradnje mira i pomirenja.

Uključivanje procesa REKOM u program Berlinskog procesa može da otkloni prepreke nastale alarmantnim udaljavanjem lidera zapadnog Balkana od obaveze suočavanja s prošlošću, poručili su zagovarači osnivanja REKOM-a.