konferencija za medije
Koalicija “Pod lupom” ocjenjuje opšte izbore 2022. u BiH kao djelomično neregularne
Kako su ocijenili, opštem nezadovoljstvu provedenim izborima u javnosti doprinosi i činjenica da su uočene nepravilnosti i kršenja Izbornog zakona BiH ostale bez pravovremene institucionalne reakcije i adekvatnih sankcija
Uzimajući u obzir cijeli izborni proces, od dana raspisivanja izbora do potvrđivanja izbornih rezultata, Koalicija “Pod lupom“ Opšte izbore 2022. godine u BiH ocjenjuje kao djelomično neregularne.
Ovakva ocjena, kako su danas na konferenciji za medije kazali predstavnici Koalicije Dario Jovanović, Hasan Kamenjaković i Jelena Tanasković Mićanović, rezultat je zabilježenih nepravilnosti, posebno pritisaka na birače, te brojnih neslaganja izbornih rezultata, čime je integritet izbornog procesa ozbiljno narušen, a povjerenje javnosti u izborni proces nikad niže.
Takođe, kako su ocijenili, opštem nezadovoljstvu provedenim izborima u javnosti doprinosi i činjenica da su uočene nepravilnosti i kršenja Izbornog zakona BiH ostale bez pravovremene institucionalne reakcije i adekvatnih sankcija.
Posmatračka misija Koalicije “Pod lupom“ ocijenila je da je izborni dan 2. oktobra 2022. godine na najvećem broju biračkih mjesta protekao u skladu sa Izbornim zakonom BiH i podzakonskim aktima. Primjetna su tehnička unapređenja u procesu glasanja na izborni dan, zabilježeno je manje slučajeva zloupotreba pomoći pri glasanju i porodičnog glasanja.
Opšti izbori u BiH 2022. godine, kako je rekla Tanasković, organizovani su i provedeni u izazovnom političkom trenutku, Izborni zakon u BiH mijenjao se u periodu kada su izbori već raspisani.
Iako su se izmjene odnosile na dodatne mehanizme sprečavanja izbornih nepravilnosti tokom svih faza izbornog procesa, te implementaciju presude Ustavnog suda u slučaju Ljubić i mehanizama kojima se sprečavaju blokade formiranja vlasti, posebno u FBiH, Jovanović je ustvrdio da se u BiH ponovno postupa suprotno Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije.
– Ovaj kodeks navodi da nije dobro mijenjati izborne propise tokom izborne godine. Spomenute izmjene donio je visoki predstavnik u BiH, koristeći tzv. bonske ovlasti, i to nakon što bh. političari i donosioci odluka nisu ništa uradili po ovim pitanjima – naveo je Jovanović.
Posmatrači Koalicije “Pod lupom” zabilježili su da su najveće nepravilnosti na izborni dan utvrđene tokom posmatranja izbornog dana i procesa ponovnog brojanja glasova za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske u Glavnom centru za brojanje, i to u Doboju, Prijedoru i Zvorniku.
Tokom postupka za utvrđivanje izbornih rezultata, kako je rekao Jovanović, zbog niza uočenih, prijavljenih i utvrđenih nepravilnosti u vezi s rezultatima sa biračkih mjesta, CIK BiH je donijela naredbu da se vrši kontrolno brojanje glasačkih listića za izbor predsjednika i potpredsjednika RS sa svih 2.239 redovnih biračkih mjesta.
– Ovo je prvi takav slučaj da su se kontrolno brojali svi glasački listići za jedan nivo. Dodatno CIK BiH je izdala naredbe za ponovno brojanje glasačkih listića ili otvaranje vreća zbog uklanjanja drugih nepravilnosti na preko 240 biračkih mjesta, ne računajući kontrolno brojanje za izbor predsjednika i potpredsjednika RS – kazao je Jovanović.
Koalicija „Pod lupom“ je sve uočene nepravilnosti prijavljivala nadležnim organima, a tako su CIK-u BiH podnesene prijave, odnosno inicijative za pokretanje postupka protiv 33 različita politička subjekta i/ili kandidata političkih subjekata sa 157 različitih slučajeva nezakonitog plaćenog oglašavanja.
CIK BiH, kako je rečeno, provela je postupke po svakoj od prijava, a za one za koje je utvrdila da je plaćeno oglašavanje bilo u svrhu kampanje, izrečene su novčane sankcije.
Opšte izbore u BiH pratilo je 1.800 posmatrača Koalicije “Pod lupom”, a njih 400 će pratiti i prijevremene izbore u BiH, 5. februara za gradonačelnike Bihaća, Tuzle i Srebrenika, te za načelnike općina Bratunac i Vogošća. Osim u Zvorniku, jer je samo jedan kandidat za gradonačelnika.
Ključne preporuke Koalicije “Pod lupom” su: elektronska identifikacija birača, skeniranje glasačkih listića, elektronska tabulacija elektronskog glasanja, reforma biračkih odbora, te veća uloga tužilaštva i policije u adresiranju pritisaka na birače.