Ko želi, a ko ne želi mijenjati loše stanje u bh. pravosuđu

Jedno od rijetkih tijela tijela Parlamentarne skupštine BiH koje je proteklih mjeseci intenzivno radilo je Privremena istražna komisija Predstavničkog doma PSBiH za utvrđivanje stanja u pravosuđu BiH koja je samo u zadnjih mjesec i po održala devet sjednica na kojima su brojni svjedoci govorili o svom viđenju stanja u pravosudnim institucijama BiH.

Piše: S. DEGIRMENDŽIĆ 

Komisija bi trebala s radom okončati krajem decembra ove godine, a tada bi ona svoje prijedloge u vidu zaključaka šta treba mijenjati u pravosuđu BiH trebala uputiti Predstavničkom domu.

KORUMPIRANI SISTEM

Iako od samog početka rada, u junu mjesecu, u Komisiji ističu da se ne bave pojedinačnim, niti predmetima otvorenim pred pravosudnim institucijama, dosadašnji svjedoci pred Komisijom, kojih je bilo 16, iznijeli su brojne često i šokantne detalje koji jasno oslikavaju stanje u našem pravosuđu, a odnosili su se na primjerice predmet “Pandora”, “Respiratori” , ubistvo Dženana Memića i Davida Dragičevića…

Tako se prema onom što je javnost do sada mogla čuti većina svjedočenja može podvesti pod ocjenu “da je pravosudni sistem duboko korumpiran ili pod političkom kontrolom, da je korupcija prisutna u različitim oblicima, te da je jedan od neophodnih koraka donošenje novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) .”

Dok s jedne strane rad ove komisije ne podržavaju SNSD i HDZ, čiji poslanici nisu htjeli učestvovati u njenom radu, članovi Privremene istražne komisije Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH dobili su u dosadašnjem radu ogromnu podršku međunarodne zajednice.

Tako su održali video – sastanak s ambasadorom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u BiH Matthewom Fieldom i šeficom Misije OSCE-a u BiH, ambasadoricom Kathleen Kavalec.

Članovi Komisije održali video – sastanak sa ambasadorom Nelsonom i kongresmenom Priceom

Ranije su članovi Komisije održali video – sastanak sa ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH Ericom Nelsonom.

Ističući značaj formiranja ove Komisije, kao i važnost uloge parlamenta u demokratskom nadzoru nad svim institucijama vlasti u BiH, ambasador Nelson snažno je podržao rad Komisije i izrazio nadu da će ovo parlamentarno tijelo imati konkretne rezultate u pravcu uspostavljanja nezavisnog, transparentnog i odgovornog pravosuđa u našoj zemlji.

Ambasador Nelson prisustvovao je i nedavnom video sastanku članova Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH sa predsjedavajućim Partnerstva za demokraciju Predstavničkog doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država (SAD), kongresmenom Davidom Priceom.

Na pitanje Fokusa o tome koliko su dosadašnja saslušanja svjedoka pred Komisijom o stanju u pravosuđu u BiH doprinijela istinskom sagledavanju stanja u pravosudnim institucijama BiH, Damir Arnaut, predsjedavajući Komisije, kaže da jesu doprinijela u velikoj mjeri, ali da s obzirom na to da je pred Komisijom još veliki broj saslušanja tek tada će se imati kompletna slika stanja.

On ocjenjuje da su među razlozima zbog kojih Komisija uživa ogromno povjerenje građana i međunarodne zajednice, između ostalog i to, što izbjegavaju senzacionalizam.

– Javnost, na kraju, ima potpuno isti uvid u saslušanja kao i članovi Komisije jer su sve sjednice maksimalno otvorene i materijali dostupni. Javnost na osnovu toga već sada može imati i davati svoj stav. No za Komisiju je bolje da ponudi kompletnu ocjenu, kada sve razmotri. Ono što mogu reći je da smo do sada naišli na gotovo univerzalnu ocjenu da je neophodno jačati kriterije kada su u pitanju imenovanja, kaže Arnaut.

RAK RANA DRUŠTVA

Mirjana Marinković-Lepić, članica Komisije kaže za Fokus da su dosadašnja saslušanja itekako doprinijela sagledavanju stanja u pravosuđu i da su prema njenoj ocjeni otkrila da je stanje u pravosuđu i gore od onog što vidi javnost.

Marinković-Lepić: Stanje u pravosuđu je gore od onog što vidi javnost

– Prema onome što smo čuli u izjavama svjedoka, moj utisak je da je stanje u pravosuđu gore nego što je to u javnosti prikazano. Sve one finese u primjeni zakonskih propisa, teškoće i protivzakonita, ili manjkava, odnosno nelogična postupanja u toku vođenja postupaka nije moguće saznati iz medija, odnosno za sagledavanje kompletne slike potrebno je biti insajder-biti strana u postupku. Ključna svjedočenja, koja su me ipak negativno iznenadila iako sa diplomirani pravnik i pratim stanje u pravosuđu su svjedočenja advokata, koji su nam na praktičnim primjerima pokazali manjkavosti zakonskih propisa, ali i nezakonita postupanja u toku vođenja postupka, počev od pripadnika policijskih struktura, sigurnosnih agencija, svjedoka, vještaka, tužilaca i sudija. Naravno da u kompletnom sistemu postoji veliki broj odgovornih i kredibilnih stručnjaka, ljudi sa integritetom koji služe na čast svojoj profesiji, ali oni koji to nisu bacaju ljagu na kompletan sistem i uzrokuju negativnu percepciju građana, ocjenjuje Marinković-Lepić.

Iako se kao što je poznato najduže čekalo da se pozivu za svjedočenje o stanju u pravosuđu odazovu Gordana Tadić, glavna tužiteljica BiH i Ranko Debevec, predsjednik Suda BiH, koji su se u konačnici odazvali pozivu, Arnaut kaže da se još niko nije odbio pojaviti pred Istražnom komisijom.

– Naprotiv, dobivamo jako puno ponuda od strane nosioca pravosudnih funkcija da dođu da svjedoče, kaže Arnaut, dodajući da je u proteklih mjesec i po Komisija održala čak devet sjednica, sastanke sa tri ambasadora i članom Kongresa SAD-a, te seminar u organizaciji NDI, ali da je pred njima još mnogo posla.

Arnaut pojašnjava i koliko je značajno to što su mnogi međunarodni zvaničnici u BiH, ali i u SAD podržali rad ove komisije.

Arnaut: Komisija do sada građane Bosne i Hercegovine nije koštala niti jednu budžetsku marku

– Posebno je značajno što je ta podrška samo rasla, a saradnja se granala i intenzivirala, iz naše sjednice u sjednicu. Inicijalna podrška je bila ključna za uspostavu Komisije, posebno od strane SAD-a i OSCE-a, ali dalji kredibilitet smo izgradili, te povjerenje opravdali, našim pristupom. Očito je i da međunarodna zajednica zbog toga ovo vidi i kao početak uspostave Parlamentarnog nadzora kao temeljnog demokratskog alata u Bosni i Hercegovini, nevezano za ovu konkretnu oblast. I konačno, ovo je neophodno napomenuti – ova Komisija do sada građane Bosne i Hercegovine nije koštala niti jednu budžetsku marku. Članovi Komisije ne dobivaju naknade za rad u istoj, a seminare u cjelosti finansira NDI, zaključuje Arnaut.

Na pitanje koliko je podrška međunarodnih zvaničnika značajna, naročito zbog toga jer su u radu Komisije odbili učestvovati poslanici SNSD-a i HDZ-a, Marinković-Lepić kaže da je utoliko ova podrška značajnija.

– Veoma je značajna podrška međunarodnih zvaničnika radu Komisije. Njihova podrška pokazuje da radimo ispravnu stvar, da u rad državnog parlamenta uvodimo najbolje demokratske prakse, u skladu sa zakonom. Ta podrška je još značajnija, upravo zbog onih koji ne učestvuju u radu Komisije. Predstavnici SNSD-a i HDZ-a još uvijek osporavaju nadležnost Komisije i njen rad ocjenjuju neozbiljnim. Podrška ambasada Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Misije OSCE-a, NDI-a, američkog kongresmena Pricea, javnosti šalje jasnu poruku ko doista, a ne samo deklarativno želi BiH ispunjenje uslova za kandidatski status u EU i popravljanje stanja u oblasti koja je ocijenjena najproblematičnijom i koju građani smatraju “rak -ranom” bh. društva, ističe Marinković-Lepić.

Tokom do sada održanih ukupno 17. sjednica, Komisija o stanju u pravosuđu obavila je saslušanja glavne tužiteljice Tužilaštva BiH Gordane Tadić, zatim predsjednika Suda BiH Ranka Debevca, potom glavne disciplinske tužiteljice Ureda disciplinskog tužitelja Alene Kurspahić – Nadarević i zamjenika glavne disciplinske tužiteljice Mirze H. Omerovića, kao i sudije Vrhovnog suda Federacije BiH Gorana Nezirovića.

Na jednoj od sjednica obavljeno je i saslušanje bivšeg tužioca Tužilaštva BiH Miroslava D. Markovića, kao i sudije Suda Bosne i Hercegovine Branka Perića. Obavljeno je i saslušanje direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH Hasima Šabotića, direktora Agencije za javne nabavke BiH Đenana Salčina i sudije Okružnog suda u Banjaluci Milana Blagojevića.

Putem videolinka, pred Komisijom je o svom viđenju stanja u bh. pravosuđu govorio i sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Faris Vehabović.

Pozivu Komisije do sada su se odazvali i prof. dr. Edin Šarčević i advokati Ifet Feraget i Marko Dragić, te predstavnici strukovnih novinarskih udruženja – Udruženja „BH novinari“ i Kluba novinara Banjaluka, Borka Rudić i Siniša Vukelić.
Pred Privremenom istražnom komisijom do okončanja njenog rada trebali bi svjedočiti i predsjednik Udruženja stečajnih upravnika Federacije BiH Hamdija Muratović, kao i predsjednik Sindikata solidarnosti Tuzlanskog kantona Sakib Kopić i potpredsjednik tog Sindikata Enes Tanović.

Očekuje se da se kao svjedok pred ovom komisijom, među ostalima, pojavi predsjednik Apelacionog suda Brčko Distrikta BiH Damjan Kaurinović, zatim sudija Suda BiH i član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Dragomir Vukoje, potom sutkinja Vrhovnog suda Federacije BiH Božidarka Dodik, te sudija Suda BiH Nenad Šeleda, penzionisani sudija Suda BiH Miloš Babić, potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Sanela Gorušanović – Butigan.