Ko su najveći dužnici za struju u Brčkom: Bivši gradonačelnik, predsjednik suda, Klas, Bosnaplod…

U Brčko distriktu BiH već godinama se gomilaju dugovi za električnu energiju, a na ona najveća dugo je “žmirio” i dozvoljavao ih bivši direktor JP “Komunalno” Admir Nuković, navode izvori Žurnala.

U vrijeme dok je on bio na čelu ove firme, koja se nalazi u vlasništvu Distrikta, često su se mogli čuti apeli i najave da se kreće u široku akciju isključenja svih neredovnih platiša. Međutim, naši izvori tvrde da su se one uglavnom odnosile na “obične” građane sa dugovanjima od 200 KM pa nadalje, dok su se pojedinim poslovnim subjektima dozvoljavala mnogo veća dugovanja, bez ikakvih posljedica.

Dugove mogu plaćati na rate

Od poslovnih subjekata najveći dužnici i neredovne platiše bile su firme “Klas” od Miodraga Bukvića, te “Bosnaplod” čija su dugovanja iznosila i preko 100.000 KM, dok je od fizičkih lica to bio bivši gradonačelnik Brčkog Mirsad Đapo.

Njihova dugovanja su u posljednje vrijeme, zahvaljujući vrsti reprograma koji omogućava plaćanje dugova na rate, znatno manja.

U analitičkoj kartici, u koju smo imali uvid, firma “Bosnaplod” je na dan 31. oktobra imala dug od 140.214,80 KM, a on je 26. novembra sveden na 63.011,20 KM. Međutim, 30. novembar ukupno dugovanje ove firme iznosilo je 95.62,57 KM.

Pored ovog računa, ista firma ima još jedan račun sa iznosom dugovanja od 13.178 KM i to od 31. jula 2015. pa sve do 30. juna 2018. godine. Na ovom računu, za ovaj period, nema uplata.

Firma “Klas” od Bukvića je dug od 133.765 KM svela na 346 KM, dok je Đapo svojevremeno dugovao 12.075 KM, ali je zahvaljujući reprogramu, danas dužan 535,80 KM.

Među neredovnim platišama nalazi se i ime predsjednika Osnovnog suda Brčko distrikta BiH Jadranka Grčevića. Žurnal je na uvid dobio račun za struju, za poslovni postor na adresi u ulici Bosne Srebrene u Brčkom od 10,050 KM.

Ovaj poslovni prostor Grčević iznajmljuje i u njemu se nalazi kafić BackYard. No, ipak, dug za struju glasi na njegovo ime. Za privatnu adresu nema dugovanja.

Zanimljiv podatak je da Grčević ima još poslovnih prostora, ali se ne nalaze na njegovo ime.

Situacija je u posljednje vrijeme nešto bolja u odnosu na ranije godine i to zahvaljujući reprogramu koji dozvoljava otplaćivanje dugova na rate.

Aktuelni direktor “Komunalnog” Kemal Atić na 15. sjednici Skupštine Brčko distrikta, izjavio je da što se njega tiče “nema izuzetaka i ko god je naveden na spisku dužnika bit će isključen ili će platiti, pa čak i da se radi o njemu samom”.

“Naplata je za prvih devet mjeseci bila preko 105 posto što znači da povlačimo ranije potraživanja. Naplata usluga je rak rana. Struju možete isključiti, vodu ne smijete, a smeće ne možete”, kazao je Atić.

Na istoj sjednici potegnuto je pitanje ko su najveći dužnici, ali s obzirom da je “kasno postavljeno”, odnosno zastupnica koja ga je postavila već prije toga se javljala za diskusiju, pa da ne bi došlo do kršenja Poslovnika, direktoru nije dozvoljeno da joj odgovori već će odgovore dobiti kroz izvještaje.

Kupuju nova vozila, a radnici nemaju osnovnih uslova za rad

Žurnal je objavio nekoliko tekstova o lošoj situaciji u “Komunalnom”, koje kao i skoro sva javna preduzeća, često služi za političku trgovinu, sumnjiva zapošljavanja, te provođenje sumnjivih postupka javnih nabavki.

Sporan je, pisali smo već, i način izbora Atića za direktora. On je na mjesto v.d. direktora postavljen u aprilu 2019. kao kadar SBB-a, ali je kasnije promijenio dres i prešao u SDP. Nakon toga uslijedio je javni konkurs za izbor direktora i kao što se i očekivalo to mjesto je pripalo – Kemalu Atiću. Njemu se kao datum zasnivanja radnog odnosa navodi neradni dan 1. maj 2019., dok je konkurs bio otvoren do 7. maja, što ukazuje na to da je Atić zasnovao radni odnos i prije nego je konkurs zatvoren. Osim toga, Atić nije ispunjavao ni potrebnu stručnu spremu.

U ovom preduzeću već godinama se krši i Zakon o javnim nabavkama, a što su prepoznali i revizori u svojim izvještajima. I dok se novac troši netransparentno i nezakonito na kupovinu novih vozila, radnici rade u teškim uslovima zbog nedostatka osnovnih sredstava rada, radnih odijela i opreme, te ličnih i kolektivnih zaštitnih sredstava.