ukidanje pdv-a na doniranu hranu
Ključ u rukama parlamentaraca: Njihovo “za” može iskorijeniti glad u BiH
Inicijativa je potekla od Saše Magazinovića, a pridružili su joj se Nenad Grković, Denis Zvizdić, Šemsudin Mehmedović, Jasmin Emrić, Sabina Ćudić, Jasmin Imamović, Predrag Kojović, Ermina Salkičević-Dizdarević, Rejhana Dervišević, Albin Muslić, Mia Karamehić-Abazović, Nihad Omerović, Elvisa Hodžić i Aida Baručija
U Bosni i Hercegovini radi najmanje 60 javnih kuhinja u kojima se hrani oko 17.000 ljudi, a broj onih kojima je pomoć potrebna, nažalost, raste iz dana u dan. Ove kuhinje ovisne su o dobrim ljudima i kompanijama, koje su spremne donirati mnogo veće količine hrane ukoliko ih država oslobodi PDV-a.
Trenutno im je uništavanje hrane kojoj uskoro ističe rok mnogo povoljnija opcija. U tom slučaju plaćaju oko pet posto njene vrijednosti, a ukoliko je doniraju moraju uplatiti porez od 17 posto.
Već naredne sedmice državni parlamentarci će se naći pred ispitom i pokazati koliko imaju senzibiliteta za građane u potrebi. Njihova podrška zakonu o kojem će glasati na sjednici 7. juna osigurala bi više od 767.000 obroka dnevno. Niko više ne bi morao biti gladan.
Podrška 15 poslanika
Prijedlog zakona o dopuni Zakona o PDV-u u parlamentarnu procedure uputilo je 15 poslanika različite stranačke pripadnosti. Inicijativa je potekla od Saše Magazinovića, a pridružili su joj se Nenad Grković, Denis Zvizdić, Šemsudin Mehmedović, Jasmin Emrić, Sabina Ćudić, Jasmin Imamović, Predrag Kojović, Ermina Salkičević-Dizdarević, Rejhana Dervišević, Albin Muslić, Mia Karamehić-Abazović, Nihad Omerović, Elvisa Hodžić i Aida Baručija.
Zahtijevaju da se o ovom zakonskom rješenju Predstavnički dom izjasni po hitnom postupku.
-Pored nas zvaničnih predlagača još mnogo drugih poslanika je iskazalo svoju spremnost da podrži Prijedlog zakona. Nažalost, ne mogu biti sto posto siguran niti predvidjeti kakav će biti rezultat glasanja, jer i ranije se dešavalo da neke zdravorazumske inicijative ne prođu. Međutim, smatram da je ovo prilika da politika pokaže svoje ljudsko lice i da ova tema bude tačka dodira pozicije i opozicije, lijevih i desnih i centra… Zaista se na ovim pitanjima ne bi trebali dijeliti – kaže Magazinović za Fokus.
Predlagači su u obrazloženju naveli da je veliki broj kompanija koje se bave proizvodnjom ili trgovinom prehrambenim proizvodima destimuliran donirati hranu u većim količinama budući da se doniranjem hrane stvara dodatna finansijska obaveza plaćanja PDV-a. Zbog toga velike količine hrane bivaju uništene umjesto da se iskoriste i osiguraju obrok za ugrožene kategorije stanovništva.
U sklopu projekta “Niko gladan, niko sam” Fondacije Mozaik utvrđeno je da je u 2020. godini donirana hrana vrijedna 82,7 miliona KM te da je oko 12 miliona od toga otišlo na PDV. Zvanični podaci o količini uništene hrane u BiH ne postoje. Međutim, prema procjeni UN-a, radi se o oko 140.000 tona godišnje. Kao što smo već naveli, to bi bilo dovoljno da se napravi 767.000 obroka dnevno odnosno 280.000.000 godišnje.
Sve više zahtjeva za pomoć
Jedna od organizacija koja dugi niz godina pomaže najugroženijem stanovništvu i koja ovisi o donacijama je Udruženje “Pomozi.ba”. U okviru projekta “Obrok za sve” pripremaju tople obroke i dostavljaju ih na kućni prag starih, nepokretnih, oboljelih i iznemoglih osoba ili serviraju u svojim restoranima dobre volje. U kuhinjama u Sarajevu, Travniku i Bihaću svakodnevno skuhaju oko hiljadu obroka.
Glasnogovornica Maja Arslanagić-Hrbat za Fokus kaže da im svakog dana pristižu zahtjevi građana za pomoć.
–Međutim, naše humanitarne aktivnosti u cijelosti zavise od donacija. Moram naglasiti da imamo veliku podršku građana i raznih kompanija, i na tome smo im beskrajno zahvalni, ali sigurni smo da bi ta pomoć i podrška bila znatno veća kada se na doniranu hranu ne bi plaćao PDV. To bi nam omogućilo da pravimo veći broj obroka i obradujemo mnogo više ljudi – kazala je Arslanagić-Hrbat iz “Pomozi.ba”.
Nažalost, više nisu ugroženi samo stari i bolesni. Teška ekonomska situacija i drastična poskupljenja prisilila su i radno sposobne osobe da mole za hranu.
Ključ za rješavanje ovog problema u rukama je parlamentaraca. U srijedu ćemo vidjeti da li sit gladnom vjeruje.
Uprkos zabrani i novom zakonu: Ovaj tržni centar u FBiH danas radi “punom parom” 
Vatra zahvatila tri privatne kuće, sumnja se da je uzrok požar neugašena ringla na šporetu