Klijentelizam u medijima: BiH na posljednjem mjestu u regionu

Drugi po redu Indeks klijentelizma u medijima predstavljen je danas na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Riječ je o međudržavnom, komparativnom izvještaju o stanju klijentelizma i politizacije u medijima, koji se temelji na empirijskim podacima. Istraživanje je provedeno u šest zemalja jugoistočne Evrope – u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Rumunija.

Najbolje pozicionirana zemlja je Hrvatska, dok je Bosna i Hercegovina ove godine, na zadnjem mjestu mjerenja Indeksa, što upućuje na određeni stepen hitnosti u našoj zemlji kako bi se radilo na poboljšanju medijske politike i regulative.

Indeks klijentelizma u medijima 2015. g. bilježi značajan pad u svim obuhvaćenim zemljama i promjenu pozicije zemalja. U odnosu na prethodni Indeks, gdje je Srbija bila prva po mjerenju, sada je to mjesto zauzela Hrvatska. Takođe, Indeks pokazuje da je situacija u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji vrlo slična, što govori o dinamici političkih aktivnosti u ovim zemljama prethodne godine.

Značajno pogoršanje medijske slike odnosno rizika klijentelizma u medijima zabilježeno je u Rumunjskoj što odgovara stvarnom stanju, odnosno značajnim političkim intervencijama u medije u prethodnoj godini.

”Ovakva istraživanja najčešće probude one kojima je stalo do medijske demokratije, one koji rade da nekome ubuduće bude bolje ili pak, s druge strane da postave granice onima koji su neprijatelji medijske slobode. Indeks je odlična baza onima koji donose odluke da bi kreirali neke nove javne politike, jer smo zaključili da su nam potrebna neka nova rješenja da bi regulirali ključne probleme koji se javljaju. Ali isto tako i onima koji žele drugačije medijsko okruženje, posebno onima koji žele da spase novinarstvo kao profesiju”, kazala je prof. dr. Nermina Mujagić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, zaključivši da se na Indeks klijentelizma u medijima zapravo može gledati kao na prevenciju korupcije jer poziva na ulogu angažiranog novinara i medijskog uposlenika koji brine o zakonskom i drugom obliku koji ga određuje.

U svakom slučaju, iz Indeksa jasno se vidi da je rizik klijentelizma u medijima u svim promatranim zemljama prisutan i značajan, s velikom vjerovatnoćom uticaja na funkcioniranje medija. Indeks je pokazao da je klijentelizam i politizacija medija u promatranim društvima prije pravilo nego izuzetak, te se u svim ovim društvima može govoriti o zarobljenim medijima, odnosno o medijskoj sceni koja je u značajnom dijelu kontrolirana od strane različitih političkih, ekonomskih i financijskih interesnih skupina.

Indeks klijentelizma u medijima na temelju empirijskih podataka mjeri politički uticaj na medije, postojeće stanje zakonodavnog i institucionalnog okvira medija, te ključna ekonometrijska mjerenja realnosti u kojoj mediji i novinari/ke rade u zemljama jugoistočne Evrope.

Indeksom su pokrivena sva ključna pitanja kojima se bave smjernice za razvoj slobode medija Evropske komisije, te drugih postojećih indeksa koji mjere medijske slobode (Freedom House, Reporters Without Borders i sl.), ali na nešto drugačiji način. Indeks klijentelizma u medijima govori o stvarnosti, odnosno determiniranosti medijskog sektora u svakoj od zemalja.

Pored mjerenja stvarnosti medija u jugoistočnoj Evropi, Indeks pruža i detaljan uvid u sve aspekte funkcioniranja medija donositeljima odluka, kao i onima koji žele sudjelovati u javnim raspravama o medijskim politikama.