Klanjana kolektivna dženaza za 16 prijedorskih žrtava, najmlađi ubijeni je imao 19 godina

U Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu kod Prijedora klanjana je dženaza-namaz za 16 bošnjačkih civilnih žrtava ubijenih prije 30 godina na području Prijedora, javlja agencija Anadolija.

Dženazu-namaz predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

Žrtve će biti ukopane u šehidskim mezarjima Hambarine, Bišćani, Kamičani Čejreci i Zecovi.

Obilježavanju 30. godišnjice od teških zločina s elementima genocida u Prijedoru i dženazi u Kamičanima prisustvovali su predsjedavajući i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić.

Među prisutnima je bio i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Denis Zvizdić.

Žrtve koje će biti ukopane, srpske agresorske jedinice ubile su u masakrima tokom 1992. i 1993. godine, a njihovi posmrtni ostaci su pronađeni na deset različitih lokacija.

Uglavnom se radi o grobnicama koje su otkrivene godinama unazad, neke od njih 1998. i 1999. godine, kao što su grobnice Trnopolje – Matrići, Sivci, Hrastova glavica, Kozarac – Garevci.

Neke žrtve koje će biti ukopane su ekshumirane i na Korićanskim stijenama, u Zecovima kod Prijedora, ali i prilikom izvršenja ekshumacije u Rizvanovićima 2019. godine.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana danas je Samed (Hase) Jakupović koji je imao samo 19 godina kada je ubijen. On je nestao na području Kozarca u junu 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Sivci 1998. godine.

Najstarija žrtva koja će se ukopati je Edhem (Abid) Kaltak. On je imao 65 godina u trenutku smrti. Nestao je 1993. godine u mjestu Gornja Puharska, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani u mezarju Čejreci 2022. godine.

Među žrtvama koje će danas biti ukopan je i Fikret (Mehmed) Žerić, rođen 1956. godine. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Rizvanovići – Škola.

Konačan smiraj će pronaći i Hidajet (Karanfil) Kadić, rođen 1957. godine. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Rizvanovići – Škola.

Na dženazi će biti ukopani i posmrtni ostaci Bahrije (Abaz) Modronje, rođenog 1971. godine, a čiji posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Kozarac – Garevci.

Među žrtvama koje će biti ukopane danas je i Teufik (Adem) Mujagić, rođen 1959. godine, a čiji posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Trnopolje – Matrići.

Na istom lokalitetu su pronađeni i posmrtni ostaci Džemala (Muharem) Žerića, rođenog 1954. godine.

Konačan smiraj će pronaći i Muamer (Rešad) Kulenović, rođen 1963. godine, a njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na području Prosara – Bijakovac.

I Vehid (Hamzo) Ramulić, rođen 1970. godine bit će ukopan na dženazi u Kozarcu. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu Zecovi – Radulovići.

Na lokalitetu mezarje Čejreci pronađeni su posmrtni ostaci Mustafe (Hasan) Deumića, rođenog 1938. godine.

Na lokalitetu Kotlovača pronađeni su posmrtni ostaci Emira (Sulejman) Kahrimanovića, rođenog 1969. godine.

Na lokalitetu Korićanskih stijena pronađeni su posmrtni ostaci Zijada (Pašo) Velića, rođenog 1972. godine, kao i Sejada (Ibrahim) Avdića, rođenog 1955. I oni će biti ukopani na ovogodišnjoj kolektivnoj dženazi.

Danas će biti ukopan i Sabahudin (Hajro) Ičić, rođen 1971. godine, a njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice na Korićanskim stijenama.

U istoj grobnici su pronađeni i posmrtni ostaci Safeta (Džemal) Sivca, rođenog 1971. godine.

Nakon kolektivne dženaze u Kozarcu bit će ukopan i Miralem (Ćamil) Hopovac, rođen 1940. godine, a njegovi posmrtni ostaci su pronađeni u grobnici na lokalitetu Hrastova Glavica.

U Prijedoru je ‘90-ih godina ubijeno 3.176 civila, nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.500 Prijedorčana, a za oko 620 žrtava još se traga.

Ubijene Bošnjake bacali su u pojedinačne, zajedničke i masovne grobnice. Do sada su posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana pronađeni na 501 lokaciji, u 73 masovne grobnice (primarne i sekundarne) na području deset općina i tri države – BiH, Hrvatska i Srbija.