Khan: Bolji pristup obrazovanju, imunizacija i djeca migranti u fokusu UNICEF-a u BiH

Rownak Khan, šefica predstavništva UNICEF-a u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Sarajevu, kazala je kako je pandemija COVID-19 donijela brojne izazove za djecu Bosni i Hercegovini, zbog čega je bilo nužno uvesti određena unapređenja pogotovo u obrazovanju.

Khan je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) govorila o izazovima za djecu u BiH u 2021. godini, odgovoru UNICEF-a kada je u pitanju pandemija koronavirusa, djeci izbjeglicama i migrantima te izazovima s kojima se suočavaju, rezultatima UN-a u 2021. godini i budućim planovima.

”Kao predstavnica UNICEF-a u BiH moram reći da ono što mi pratimo tokom cijele godine jesu socijalni indikatori koji se tiču djece. Djeca su u 2021. godini svakako bila pogođena posljedicama pandemije COVID-19, što je ustvari nastavak onoga što se dešavalo tokom 2020. godine. Iako djeca nisu bila direktne žrtve pandemije, ne možemo reći da su bila lica pandemije. Međutim, sve ono što su indirektne posljedice pandemije itekako je pogodilo djecu u zemlji”, rekla je Khan.

Dodala je kako tokom 2021. godine primijetili da je jedan od ključnih izazova za djecu u BiH, koji je direktna posljedica COVID-19 pandemije, veoma niska stopa imunizacije.

– Niska stopa imunizacije djece –

”Kad kažemo imunizacija, mislimo na redovne dječije vakcine. Imamo podatke da u nekim dijelovima zemlje pokrivenost MMR vakcinom je manja od 20 posto. Upravo iz tog razloga kroz različite aktivnosti pomagali smo vlastima, pogotovo zdravstvenim institucijama, da povećaju taj procent pokrivenosti redovnom imunizacijom, jer ono što nam sad ne treba jesu epidemije dječijih bolesti koje se mogu prevenirati vakcinom“, kazala je Khan.

Istakla je kako je posebno ugrožena romska populacija.

”Tako da smo radili mnogo posebnih programa s predstavnicima romskih organizacija i vlasti kako bismo podigli nivo imunizacije djece Roma“, rekla je Khan.

Kada je bilo vrijeme da vakcine protiv infekcije COVID-19 dođu u Bosnu i Hercegovinu, bilo je nužno prvo pomoći vlastima da naprave pregled stanja opreme za pohranjivanje vakcina, odnosno hladnog lanca, tako da je taj pregled pokazao da je hladni lanac poprilično zastario i traži obnovu, na čemu UNICEF u BiH radi s partnerima.

”Također, bitna stvar koju bih istakla jeste vezana za oblast obrazovanja. Svjesni smo da je tokom pandemije oko 500.000 djece u BiH na ovaj ili onaj način bilo prinuđeno da prekine proces obrazovanja“, rekla je Khan.

Podsjetila je kako su jedno vrijeme škole bile zatvorene, nastava organizirana isključivo online, a uslijedili su i novi problemi da ni nastavnici ni djeca, ne svi, ali određen broj njih, nisu imali pristup opremi i internetu.

”Trebalo je dosta raditi na tome. I dan-danas postoje ugrožene grupe djece koje nemaju redovan pristup online nastavi. Upravo zbog toga sm s našim partnerima u UNESCO-u i Međunarodnoj organizaciji za rad (ILO) radili na unapređenju kvaliteta tog kombinovanog modela nastave, online i uživo, upravo kako bi se unaprijedili standardi i kako bi se koristile iste standardizirane IT platforme za online nastavu jer pandemija je takva, nikada ne znamo kada će se ponovo preći na kombinovani model, tako da svi moraju biti spremni i sva djeca moraju imati pristup obrazovanju“, smatra Khan.

– Pomoć djeci izbjeglicama i migrantima –

Khan je govorila i o djeci izbjeglicama i tražiteljima azila, izazovima s kojima se susreću na izazovnom putu te odgovorima UNICEF-a kada je u pitanju ova populacija u BiH.

“BiH se našla na udarnoj ruti migracija krajem 2018. godine. Međutim, ono što se desilo tokom protekle godine, zaista jeste zabilježen manji broj ulazaka izbjeglica i migranata u BiH. Ali, ono što se nije promijenilo su njihovi problemi, koji su ostali isti. U fokusu UNICEF-a, među tom populacijom, prvenstveno su djeca koja ovdje dolaze bez pratitelja, roditelja, tako je djeci zaista neophodno pružiti posebnu podršku i zaštitu. Radimo s vlastima da im se dodjeljuju staratelji preko centara za socijalni rad i cijeli taj proces dodjeljivanja starateljstva i staranja o toj populaciji odvija se u skladu s međunarodnim standardima zaštite djece“, rekla je Khan.

Smatra kako je važno toj djeci obezbijediti adekvatan smještaj te, imajući u vidu da su djeca bez roditeljske pratnje uglavnom tinejdžeri i stariji adolescenti koji imaju drugačije potrebe nego mlađa djeca, njima je obezbijeđena i pravna zaštita 24 sata sedam dana.

Istakla je i kako su mnogo radili na obezbjeđivanju osnovnog prava svakog djeteta, prava na obrazovanje, za djecu izbjeglice i migrante.

”Lijepa i uspješna priča je da je, recimo u Unsko-sanskom kantonu (USK) još 2019. godine nekoliko hiljada djece iz populacije izbjeglica i migranata prošlo i kroz redovno školovanje, zajedno s djecom u BiH. Vlasti su tamo zaista otvorile osnovne škole i omogućile djeci da pohađaju redovnu nastavu“, rekla je Khan.

Dodala je kako, da bi djeca pohađala redovnu nastavu, bilo je neophodno pripremiti ih, zbog čega su organizirane brojne aktivnosti koje se tiču neformalnog obrazovanja, s fokusom na učenje bosanskog jezika zbog pripreme za školu, ali i stranih jezika, uzimajući u obzir činjenicu da njihov cilj nije BiH, nego imaju namjeru ići dalje u zemlje Evrope.

”Također, ne smijemo zaboraviti ni one najmlađe, bebe i malu djecu, te njihove majke kojima je pružena podrška putem različitih aktivnosti koje smo podržavali u tzv. kutcima za majke i bebe gdje majke male djece dobijaju podršku kako od stručnjaka tako i od drugih majki koje su u istoj poziciji, gdje razmjenjuju iskustva vezano za roditeljstvo, dojenje. Svoj djeci obezbijeđeni su pedijatrijski pregledi, ukoliko za njima ima potrebe. To je nešto što ćemo sigurno nastaviti raditi”, rekla je Khan.

– Značajni rezultati u 2021. i planovi –

Khan je govorila i o značajnim rezultatima UNICEF-a u BiH 2021. godini te budućim planovima. Podsjetila je kako je 2021. godine posebna godina za UNICEF širom svijeta, jer je 11. decembra obilježena 75. godišnjica postojanja UNICEF-a.

”Posebno sam zaista ponosna na jedan dokumentarni film koji smo uradili ovdje u BiH, a govori o radu UNICEF-a prvo na području bivše Jugoslavije, a nakon toga i BiH u periodu odmah nakon Drugog svjetskog rata pa sve do danas“, rekla je Khan.

Dodala je kako je BiH tokom protekle godine bila prva država u svijetu koja je dobila frižidere iz ultrahladnog lanca koji su bili neophodni za čuvanje Pfizer vakcina. Podsjetila je kako je UNICEF pomogao vlastima u BiH da dobave te frižidere ultrahladnog lanca koji mogu pohranjivati do milion doza vakcine.

Osvrnula se i na podršku koju je UNICEF pružio vlastima u oblasti obrazovanja u cijelom procesu standardizacije IT opreme neophodne za škole.

”Jer, ono što smo imali do sada jeste da različite škole koriste različite standarde i različitu opremu što onda predstavlja popriličan izazov kako za nastavnike, tako i za učenike. Ukoliko postignemo standard, cijeli taj proces online nastave bit će itekako olakšan“, rekla je Khan.

Dodala je i kako je tokom pandemije COVID-19, sektor i korisnici socijalne zaštite su bili poprilično pogođeni.

”COVID pandemija najviše je pogodila socijalno najugroženije. U saradnji sa vlastima u BiH i centrima za socijalni rad pokrenuli smo projekt društvenog poduzetništva, gdje će se u saradnji sa centrima za socijalni rad, onim najugroženijim dodijeliti mali grantovi koji će im omogućiti da pokrenu neke male biznise, uđu u poduzetništvo kako bi se njihova socijalna situacija unaprijedila i to naravno nije građenje nekog paralelnog sistema. Vrlo je bitno istaći da mi to radimo u saradnji sa sistemom i postojećim institucijama”, rekla je Khan.

Govorila je i o značaju očuvanja mentalnog zdravlja, te koracima urađenim na tom polju.

“Uložili smo dosta u unapređenje znanja radnika u oblasti mentalnog zdravlja, jer ispostavilo se da je COVID donio mnogo problema kada je u pitanju mentalno zdravlje, kako odraslih tako i mladih i djece. Uložili smo mnogo u treninge. Više od 130 stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja trenirano je kako da radi direktno s djecom na unapređenju ishoda mentalnog zdravlja“, pojasnila je Khan.