Kazne za ratno seksualno nasilje niske i nedosljedne

Najveći problem u sudskoj praksi predstavlja nedosljedna primjena olakšavajućih i otežavajućih okolnosti, što dovodi do niskih kazni za počinitelje ratnog seksualnog nasilja, kazala je danas u Sarajevu, na prezentaciji izvještaja „Kažnjavanje ratnog seksualnog nasilja“ autorica publikacije Kyle Delbyck.

Istakla je da se izvještaj odnosi na primjenu otežavajućih i olakšavajućih okolnosti u predmetima ratnog seksualnog nasilja, te dodala da se radi o tome da su kazne za ratno seksualno nasilje niske i nedosljedne. U izvještaju je analizirano oko stotinu presuda i nakon te analize utvrđeno je koji su glavni problemi.

– Jedan od glavni problema jeste nedosljedna primjena otežavajućih i olakšavajućih okolnosti pri odmjeravanju kazni. Ono što sudovi rade jeste da vrlo često pripisuju olakšavajuće okolnosti, koje su neznatne, odnosno nevažne, a otežavajuće okolnosti, koje bi trebale da imaju određenu snagu nisu uključene u proces odmjeravanja kazni. Posebno je problematično što se koriste takozvane osobito olakšavajuće okolnosti, koje služe da bi se smanjila kazna za određena krivična djela, ispod zakonom propisanog minimuma – izjavila je Delbyck, naglašavajući da to sve rezultira niskim kaznama i prosto narušava pravdu za žrtve.

⇒ Otvorena istraga protiv Karadžića!

Viša pravna savjetnica u nevladinoj organizaciji TRIAL internetaional i urednica publikacije Adrijana Hanušić Bećirović naglasila je da priručnik za pravosudno osoblje ima cilj da politika kažnjavanja seksualnog nasilja u ratu bude adekvatnija i usklađenija sa međunarodnih standardima.

– Međunarodni standardi garantuju tzv. pravo na pristup pravde žrtvama seksualnog nasilja u ratu. Međutim, taj pristup pravdi ne podrazumijeva samo da se počinitelji krivično gone i da se oni kazne, nego oni zahtijevaju da ta kazna odgovara težini krivičnog djela koje je počinjeno. Međutim, u praksi se dešava da ta kazna koja se izrekne bude preniska u odnosu na težinu krivičnog djela – istakla je Hanušić Bećirović.

Naglasila je da postoje i pozitivni primjeri, gdje to dobro funkcionira, pogotovo na Sudu BiH, ali sve zavisi od sudskog vijeća do sudskog vijeća i od suda koji postupa.

– Ovo apsolutno znači da postoji problem neujednačene prakse, kada je riječ o odmjeravanju kazne, odnosno primjeni otežavajućih i olakšavajućih okolnosti, koje su predviđene zakonodavstvom u BiH – rekla je Hanušić Bećirović.

Sutkinja Vrhovnog suda Federacije BiH Božidarka Dodik objasnila je da je odmjeravanje kazni počiniteljima krivičnih djela zahtjevan zadatak, uključujući i kazne koje se izriču počiniteljima djela ratnog seksualnog nasilja.

– To zaista predstavlja za sud izazov i jednu veliku obavezu da se kazna, koja se izriče počiniteljima tih krivičnih djela, odmjeri, ne samo u okviru onih granica koje su propisane zakonom, nego i u skladu sa svim olakšavajućim i otežavajućim okolnostima, koje u svakom konkretnom slučaju postoje – naglasila je Dodik.

Navela je da ono što je evidentno jeste da se u nekim presudama sudova u BiH kazne odmjeravaju na način da su obrazloženja sudskih presuda u dobroj mjeri stereotipna, tako da nije uvijek moguće jasno razlučiti na koji način su cijenjene bilo otežavajuće, bilo olakšavajuće okolnosti.