Novoizabrani reis
Kavazović nakon reizbora za reisa: Islamska zajednica u BiH će zadržati kurs
– Islamska zajednica treba biti na putu dobra, suzbijati ono što je zlo i nije dobro i biti na određeni način korektiv u društvu – dodao je Kavazović
Husein ef. Kavazović reizabran je za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, čime će dužnost vrhovnog poglavara IZ-a obnašati narednih sedam godina, javlja Anadolu Agency (AA).
Izborno tijelo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je na današnjoj sjednici u Sarajevu biralo novog reisu-l-ulemu između dva kandidata, sadašnjeg reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića i zastupnika u Skupštini Srbije i bivšeg muftije sandžačkog Muamera ef. Zukorlića.
Nakon čestitanja, reis Kavazović je zahvalio svima koji su mu pružili podršku za novi mandat, koji traje sedam godina. Smatra da je proces bio otvoren i transparentan.
“Sretan sam i zadovoljan da je Islamska zajednica završila ovaj ciklus izbora za reisu-l-ulemu. Smatram da je to jako važno za Islamsku zajednicu, za njenu budućnost. Smatram da je ovo velika pobjeda Islamske zajednice. Mi smo danas glasali za reisu-l-ulemu. Za nas je to važno i bitno, da zajednica je cjelovita, jedinstvena, ona će i dalje nastaviti se razvijati. Smatram da ona ne treba mijenjati kurs, možda brzinu u radu”, poručio je Kavazović.
Kako je kazao, podjednako će, na svaki način, gledati svaki dio Islamske zajednice u BiH, od Amerike do Australije, biti otvoren za sve dobre ideje, imajući u vidu gdje živimo, imajući u vidu da smo mi u BiH, pa i u domovinskim zemljama i dijaspori, zajednica koja živi i radi i sa drugima.
“I sa drugim vjerskim zajednicama nastavit ćemo unapređivati naše odnose, sa Katoličkom i Pravoslavnom crkvom, sa Jevrejskom zajednicom u BiH, i van BiH, i nastojati služiti dobru. Islamska zajednica treba da bude na putu dobra, da poziva dobru, da se suprotstavlja i suzbija ono što je zlo”, poručio je Kavazović.
Predsjednik Sabora IZ-a u BiH Safet Softić potvrdio je da je za Kavazovića glasao 291 delegat, dok je Zukorlić dobio 82 glasa.
Kako je kazao, kampanja koja je sprovedena bila je u skladu sa najvišim standardima.
“Islamska zajednica ovim izbornim procesom pokazala je visok nivo demokratičnosti i svijesti o stanju muslimana koji pripadaju Islamskoj zajednici u BiH”, rekao je Softić.
Zukorlić je čestitao Kavazoviću na pobjedi.
“Izražavam zadovoljstvo, jer je cjelokupni proces izbora protekao u najboljem redu. Naši programi su se razlikovali, ali ne po prvacu kretanja Islamske zajednice već po intenzitetu i dinamici samih programa. Smatrao sam da ova zajednica ima dobar pravac, ali da treba da se kreće i razvija intenzivnije, dinamičnije. Većina birača je smatrala drugačije. To su bila dva programa, dva kandidata, ali mi nismo bili dvije strane, mi smo jedna strana. Islamska zajednica je jedna strana i ovo je još jedan njen uspjeh”, rekao je Zukorlić.
Saborska komisija za provođenje izbora je 21. septembra, nakon što je kandidaturu povukao Husejin ef. Smajić, utvrdila listu kandidata za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na kojoj su bili Salem ef. Dedović, Husein ef. Kavazović, Muamer ef. Zukorlić.
Salem ef. Dedović se 30. septembra također povukao iz izbornog procesa, a svoje programe su nakon toga izbornom tijelu predstavili kandidati Husein ef. Kavazović i Muamer ef. Zukorlić.
Ustavom Islamske zajednice je definirano da je reisu-l-ulema poglavar i vrhovni muftija Islamske zajednice i njen najviši vjerski autoritet.
Nakon obavljenog izbora, na redu je da Sabor Islamske zajednice imenuje Odbor za predaju menšure reisu-l-ulemi. Obzirom da je novi mandat dobio aktuelni reisu-l-ulema Kavazović, svečanost obznanjivanja njegovog novog mandata će se obaviti prema propisanom protokolu bez predaje nove Menšure.
Husein ef. Kavazović, koji funkciju reisu-l-uleme obnaša od 2012. godine, rođen je 3. jula 1964. godine u Jelovče Selu kod Gradačca. Osnovno obrazovanje je stekao u rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu je završio 1983. godine. Na Šerijatskom fakultetu Univerziteta Al-Azhar u Kairu je studirao u periodu od 1985. do 1990. godine. Magistarski rad i doktorsku disertaciju odbranio je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, iz područja šerijatskog prava.
Obavljao je funkciju muftije tuzlanskog u periodu od 1993. do 2012. godine, a u članstvo Sabora Islamske zajednice Republike Bosne i Hercegovine izabran je prije izbijanja rata u Bosni i Hercegovini.
Nedugo nakon imenovanja na poziciju muftije tuzlanskog, zajedno s još devet članova delegacije Okruga Tuzla biva zarobljen u Konjicu i odveden u logor HVO-a, a odatle predat u logor Vojske bosanskih Srba. Nakon sedam mjeseci ponovo je na slobodi i vraća se u Tuzlu. Govori arapski jezik i služi se engleskim jezikom.