Kavalec za Fokus.ba: Veliko je nepovjerenje javnosti BiH u pravosuđe

Šefica Misije OSCE-a Kathleen Kavalec kazala je u intervjuu za Fokus.ba da postoji veliko nepovjerenje javnosti u vladavinu prava u BiH, posebno u pravosudni sistem i pravosudne institucije. U vezi s tim, s njom smo razgovarali o sve očitijim propustima u radu u VSTV-u, izvještaju sutkinje Joanne Korner o radu Tužilaštva i o drugim aktuelnim pitanjima.

Razgovarao: Amil DUČIĆ

Među aktuelnim pitanjima je i to da je VSTV prije desetak dana imenovalo osobu na poziciju sudije u Vrhovni sud Federacije BiH uprkos tome što je na rang-listi kandidata za ovu poziciju bila na petom mjestu. Kao što je poznato VSTV je za sutkinju Vrhovnog suda FBiH imenovao petu na listi Sanela Kovač-Grabonjić. Prvorangirani je bio kandidat Smajo Šabić.

Kako komentirate ovo i generalno sistem imenovanja u VSTV-u? 

– Misija je više puta naglasila potrebu za dosljednijim i efikasnijim imenovanjima nosilaca pravosudnih funkcija, zasnovanim na stručnim zaslugama. Jedan od ciljeva revidiranog Zakona o VSTV-u trebao bi biti da se upravo to osigura, kao što sam ranije naglasila.

U tom kontekstu je 2019. godine Misija poslala pismo, zajedno s Delegacijom EU i Ambasadom SAD-a, upućeno Vijeću nakon što su zapažena neka zabrinjavajuća dešavanja u naporima usmjerenim ka reformi pravosuđa, uključujući zabrinutost zbog procesa imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija. 

Ta imenovanja predstavljaju jedno od ključnih dužnosti VSTV-a, a mi smo pozvali na ulaganje dodatnih napora u osiguranje da imenovanja budu zasnovana na stručnim zaslugama. Od Vijeća smo primili odgovor kojim prepoznaju ta zapažanja kao konstruktivnu kritiku, te odgovor da će Vijeće uložiti napore u poboljšanje tog procesa. To treba biti učinjeno dosljedno u svim imenovanjima. Najbolji način da se očuva nezavisnost pravosuđa je da se osigura da samo osobe s najvišim kvalifikacijama i profesionalnim i etičkim standardima budu imenovane. Stručne zasluge i profesionalizam trebaju predstavljati pravilo za sva imenovanja u pravosuđu, a ostala razmatranja trebaju biti korištena samo kao komplementarni kriterij.        

VSTV, kao tijelo nadležno ne samo za imenovanje sudija i tužilaca, nego i za izradu, razmatranje i distribuciju pravosudne politike djelovanja u BiH, mora biti vodeća snaga u reformi pravosuđa i mora osigurati najviši nivo profesionalizma, transparentnosti i odgovornosti.

Javnost i mediji ocijenili su nalaze ugledne sutkinje Korner o radu Tužilaštva BiH kao veoma zabrinjavajuće, posebno u domenu procesuiranja ratnih zločina. Sama sutkinja Korner ocijenila je da su Tužilaštvu BiH potrebne radikalne promjene. Kako vi na to gledate, uzme li se u obzir da su u odnosu na izvještaj iz 2016. provedene samo četiri od 32 preporuke? 

-Izvještaj sutkinje Korner pojavio se u važnom trenutku. Procesuiranje predmeta ratnih zločina u Bosni i Hercegovini usporava tempo i krajnje je vrijeme da se poduzmu neophodne mjere kako bi se cilj okončanja procesuiranja predmeta ratnih zločina mogao realizirati do 2023. godine.

Istina je da se izvještaj iz 2020. godine sutkinje Korner fokusira na mnoge iste probleme istaknute i u njenom prvom izvještaju iz 2016. godine. Između ostalog, to uključuje upravljanje i organizaciju Tužilaštva BiH, vođenje predmeta, neriješene predmete i prenos predmeta u nadležnost entitetskih sudova i Suda Brčko Distrikta, te pitanja u vezi sa sastavljanjem optužnica. Svi ovi problemi zahtijevaju trenutnu i značajnu intervenciju Tužilaštva BiH. Jedno od najprioritetnijih pitanja je usvajanje Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, koja je konačno, i što nas je veoma obradovalo, usvojena 24. septembra. Nadamo se da će provedba Revidirane strategije doprinijeti poboljšanju procesuiranja predmeta ratnih zločina i osigurati žrtvama zadovoljenje pravde. Mnoge institucije imaju odgovornost u provedbi Revidirane strategije. Visoko sudsko i tužilačko vijeće, naprimjer, sada ima odgovornost da definira sistem odgovornosti za sudije i tužioce koji ne ispune Akcioni plan Strategije. 

Dobili smo potvrdu od predstavnika pravosudnog sistema BiH da će preporuke iz izvještaja sutkinje Korner biti provedene. Glavna tužiteljica i njen tim moraju odmah početi s provedbom jer nema više vremena za odgađanje. Misija OSCE-a u BiH nastavit će pratiti provedbu preporuka izvještaja putem svojih redovnih aktivnosti, u koje spadaju praćenje sudskih postupaka i izvještavanje, i spremni smo podržati ovaj proces u granicama našeg mandata.

Osim Tužilaštva BiH, i VSTV je trenutno razlog za brigu, barem kada je riječ o analizama stručne javnosti, medija, ali i međunarodne zajednice u BiH. Podsjetit ću samo na još nekoliko događaja u prošlosti koji su bacili sjenu na VSTV, a tiču se i djelovanja čelnika ovog vijeća Milana Tegeltije. Imali smo njegovo prisustvo političkom skupu u Istočnom Sarajevu koji je sazvao Milorad Dodik, zatim odbijanje da sarađuje sa Istražnom komisijom Parlamentarne skupštine BiH, a u posljednjim danima i pravu borbu oko toga ko će biti imenovan u VSTV iz Tužilaštva BiH. Nedavno je objavljeno i pismo Evropske komisije prema kojem ona preispituje svoju finansijsku i tehničku podršku pravosuđu putem VSTV-a. Kako vi na sve ovo gledate?

 -Postoji veliko nepovjerenje javnosti u vladavinu prava u BiH, posebno u pravosudni sistem i pravosudne institucije. Imenovanja sudija i tužilaca nisu uvijek zasnovana na stručnim zaslugama niti su transparentna, dok disciplinski mehanizmi ne osiguravaju javnu odgovornost nosilaca funkcija sudija i tužilaca. U ovom kontekstu, Visoko sudsko i tužilačko vijeće mora biti vodeća snaga u reformi pravosudnog sistema i mora osigurati najviši nivo profesionalnosti, transparentnosti i odgovornosti prema javnosti. Povjerenje javnosti u pravosuđe može se ponovo vratiti kada se ispune suštinski uslovi transparentnosti i integriteta, a to se jedino može postići ako predstavnici pravosudnih institucija, počevši od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, postanu primjer poštovanja najviših etičkih i profesionalnih standarda.

Shvatamo da, ako se žele riješiti ovi problemi u potpunosti, osim Vijeća, i ostale vlasti BiH moraju zauzeti sistematičan i inkluzivan pristup. To će, osim drugih mjera, zahtijevati reviziju određenih politika rada i izmjene i dopune pravnog okvira, u šta spada i revizija Zakona o VSTV-u. Ove izmjene i dopune trebaju osigurati dosljednija i efikasnija, te na stručnim zaslugama utemeljena, imenovanja članova pravosuđa, kao i efektivnije mehanizme javne odgovornosti pravosudnih radnika, te efektivnije mehanizme javne odgovornosti članova Vijeća. Zakonom se jasno mora utvrditi, naprimjer, da su članovi VSTV-a predmet istih zahtjeva javne odgovornosti kao i svi drugi nosioci pravosudnih funkcija, te da je tijelo za ocjenu toga potpuno nezavisno i potpuno bez utjecaja članova VSTV-a. Izmjenama i dopunama zakona, također, mora se osigurati da Ured disciplinskog tužioca uživa funkcionalnu nezavisnost od VSTV-a, i da je, u idealnoj situaciji, smješten izvan prostorija Vijeća, te da se ne finansira iz njegovog budžeta. 

Naša misija nastavit će pratiti sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća kao i realizaciju važnih reformi na koje se Vijeće obavezalo. Osim toga, Misija je s velikim zanimanjem počela pratiti rad Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja se bavi analizom stanja u pravosudnim institucijama BiH čiji rad, također, pratimo. Veoma se radujemo izvještaju u kojem će biti sadržani nalazi Komisije, te se nadamo da će njen rad dovesti do konkretnih unapređenja zakonskih rješenja, uključujući tu i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.

Kada je riječ o PISA testiranju, upitno je da li će naredno testiranje biti održano, s obzirom na činjenicu da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u Predsjedništvu povukao pitanje vitalnog interesa koje je potvrđeno u NSRS. Kako ovo komentirate odnosno činjenicu da bi RS mogla samostalno učestvovati u ovom testiranju, te zašto je PISA testiranje bitno za BiH?

 – Šteta je što se Predsjedništvo BiH glasanjem izjasnilo za učešće u sljedećem ciklusu PISA i PIRLS testiranja bez uzimanja u obzir stručnih mišljenja Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i Ministarstva civilnih poslova BiH, koja su zatražena ranije tokom ove godine. Međutim, razumijem da će, bez obzira na pokretanje postupka za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, Narodna skupština RS-a donijeti zaključke koji će pružiti mogućnost za učešće u narednom ciklusu PISA testiranja, koje je sada odgođeno za 2022. godinu. S druge strane, ostali zaključci NSRS, koji sugeriraju nezavisno učešće RS-a u međunarodnim procjenama, zabrinjavajući su. 

Mnoge države iskoristile su rezultate PISA testiranja za pokretanje pozitivnih promjena, bez obzira na njihov plasman na rang-listi. Ovo testiranje ne bi trebalo predstavljati sredstvo za jačanje razdora u zemlji, već upravo suprotno, sredstvo za izradu politika rada i uvođenje prakse s ciljem ostvarenja poboljšanja, na osnovu rezultata testiranja. Rezultati PISA testiranja provedenog 2018. godine ukazali su na ozbiljne manjkavosti u pogledu kvaliteta obrazovanja koje se nudi učenicima u Bosni i Hercegovini. Učenici iz cijele Bosne i Hercegovine ostvarili su lošiji rezultat na PISA testiranju provedenom 2018. godine u odnosu na prosjek u zemljama članicama OECD-a u čitanju, matematici i prirodnim naukama. Postojeći sistem obrazovanja ne priprema adekvatno mlade za uspjeh u 21. stoljeću. BiH može i mora bolje. 

Nadamo se da će Predsjedništvo BiH, zajedno s institucijama nadležnim za obrazovanje, ponovo staviti na dnevni red raspravu o narednom ciklusu PISA testiranja, s ciljem postizanja dogovora o modalitetima provedbe. Vlasti u BiH trebale bi služiti kao primjer i postupati u interesu sve djece. Miješanje politike u obrazovanje neće doprinijeti unapređenju kvaliteta i inkluzivnosti obrazovanja, a upravo je to ono što je obrazovnim sistemima u BiH najpotrebnije. 

Misija OSCE-a u BiH nastavit će pružati podršku nadležnim organima u BiH u njihovim nastojanjima da poboljšaju kvalitet obrazovanja.

Možemo li sada tvrditi iz perspektive OSCE-a da će predstojeći lokalni izbori biti održani na demokratski, fer i transparentan način? Ovo vas pitam zato što smo bili svjedoci prvo osporavanja sastava CIK-a, zatim izdvajanja sredstava za same lokalne izbore, osporavanje termina za održavanje izbora u Mostaru, a nedavno i saradnje s uglednom američkom agencijom koja već godinama daje podršku CIK-u.

– Dok u javnosti traje rasprava o brojnim temama u vezi sa izborima, Misija OSCE-a u BiH poziva nadležne institucije u BiH, uključujući Centralnu izbornu komisiju BiH, da usmjere svoje aktivnosti na jačanje integriteta izbornog procesa i vraćanje povjerenja građana u demokratske institucije. Ne smije postojati nikakva sumnja niti smije biti ikakvih nagađanja o načinu na koji će biti provedeni izbori.  

Smatramo da postoje dva pitanja koja pobuđuju zabrinutost. Prvo, birački odbori moraju imati na raspolaganju adekvatnu opremu za ličnu zaštitu, da bi sačuvali svoje zdravlje i zaštitili se od infekcije COVID-19. To nije odgovornost Centralne izborne komisije, koja je o zahtjevima obavijestila nadležne organe i od njih tražila da nabave i isporuče potrebnu opremu. Ovo veoma važno pitanje treba riješiti što je moguće prije.

Drugo pitanje tiče se toga da nadležni organi, uključujući tu i izbornu administraciju i agencije za provođenje zakona, moraju proaktivno pristupiti rješavanju problema izbornih prevara. Čuli smo priče o potencijalnim prevarama u vezi s glasanjem putem pošte, te zbog toga pozivamo vlasti da bez odgađanja istraže svaki navod o mogućim prevarama. Vlasti BiH, i Centralna izborna komisija BiH i Tužilaštvo BiH, moraju promptno i adekvatno odgovoriti na sve prijavljene nepravilnosti i o tome na adekvatan način informirati javnost. 

Srećom, u ovoj sferi uočen je određeni napredak, a zbog navoda o prevarama podignute su optužnice u vezi sa izbornom prevarom u Sanskom Mostu i Brčko Distriktu BiH, tokom općih izbora održanih 2018. godine. Pozdravljamo ovakav razvoj događaja, ali vjerujemo da se na rješavanju problema izbornih prevara može učiniti više.  

Političari i nadležne institucije mogu odmah poduzeti korake koji će učiniti da izborni proces bude fer, demokratski i transparentan, te time vratiti povjerenje građana u isti. To se naročito odnosi na procese brojanja glasova, identifikacije birača, ažuriranja biračkih spiskova i popunjavanja biračkih odbora. 

Tokom moje nedavne posjete Mostaru, bilo mi je drago vidjeti da se među strankama vodi dijalog o izborima u Mostaru i da će građani Mostara konačno imati priliku da ostvare svoje demokratsko pravo. Postoji potreba da se i tokom kampanje kao i nakon izbora nastavi konstruktivan dijalog. 

Misija se nada da će ovogodišnji lokalni izbori u BiH biti provedeni na odgovarajući način, uključujući tu i izbore u Mostaru, a očekujemo i poboljšanja u pogledu izbornih standarda. 

U vezi s ovim, naglasila bih da izjave kojima se dovode u pitanje reformski procesi izbornog sistema i pojačavaju tenzije nisu konstruktivne i ne vode zadovoljenju potreba građana. Uloga medija ovdje je naročito važna – mediji trebaju izvještavati tačno i na osnovu činjenica, ali i voditi računa o tome da svojim izvještavanjem ne ostavljaju nikakav prostor za nejasna tumačenja. 

Zbog svih ovih razloga, drago mi je što političke stranke i kandidati u brojnim općinama širom zemlje pristupaju potpisivanju izbornih obaveza. Misija je omogućila izradu teksta izbornih obaveza, a konačni dokument rezultat je uspješne saradnje između nas i naših lokalnih partnera. Ove obaveze su izraz prihvatanja kodeksa o etičkom ponašanju za političke stranke, njihove kandidate, nezavisne kandidate i koalicije tokom provođenja kampanje. Osim toga, planiramo pružiti podršku održavanju javnih debata u odabranim manjim općinama u kojima je u prošlosti rijetko dolazilo do takvih sučeljavanja kandidata. Nadamo se da će ovakve inicijative u konačnici pomoći građanima BiH da na osnovu informacija donesu odluku i u novembru je iskažu na biračkim mjestima. 

Misija OSCE-a u BiH spremna je pružiti podršku svim reformskim procesima i inicijativama usmjerenim na jačanje demokratije, ali stvarni napredak ove zemlje zavisi od spremnosti političara na kompromis i postizanje sporazuma u interesu svih građana.

Uskoro će biti godišnjica, 25. po redu, Dejtonskog sporazuma. U kojoj mjeri se Dejtonski sporazum, četvrt stoljeća nakon njegovog uspostavljanja poštuje odnosno provodi?

– Cilj Dejtonskog mirovnog sporazuma je bio jasan: okončati rat u Bosni i Hercegovini. Danas, 25 godina nakon okončanja sukoba, očigledna su ograničenja i nefunkcionlanosti ovog okvira. Naročito postoje pitanja u vezi sa sistemskom diskriminacijom koja su bila naglašena u nekoliko presuda Evropskog suda za ljudska prava, od kojih je najistaknutija presuda u predmetu Sejdić – Finci. 

Iako su pozivi na daljnju segregaciju i podjelu države neprihvatljivi, čini se da postoji potreba za širokom ustavnom reformom. Reforme su očigledno neophodne kako bi se povećala funkcionalnost vlasti. Takve reforme mogu predložiti i provesti bosanskohercegovačke institucije, i to bi moglo biti i bez potrebe međunarodnog nadzora, ali bi one morale biti utemeljene na međusobnom dogovoru, poštovanju i zajedničkoj viziji o budućnosti ove države, a ne na politici u kojoj je samo jedna strana na dobitku.

Dejtonski sporazum je uobličio mandat i djelovanje Misije OSCE-a u BiH. Njime je uspostavljena Misija kao jedno od tijela odgovornih za pružanje pomoći u osiguranju trajnog mira u BiH i time u izgradnji stabilne, sigurne i demokratske države. Ključne oblasti djelovanja Misije su izgradnja održivih demokratskih institucija, jačanje dobre uprave i principa zaštite ljudskih prava i pružanje podrške razvoju multinacionalnog i multietničkog demokratskog društva. Naše aktivnosti su usmjerene na napredak u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Misija OSCE-a u BiH pratila je i pružala podršku procesu povratka raseljenih osoba i izbjeglica u njihove predratne domove (što je sastavni dio Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma), procesu koji se na početku snažno fokusirao na povrat imovine. Ne trebamo zaboraviti da je, nakon okončanja sukoba, Misija bila uključena, zajedno s OHR-om i UNHCR-om, u provedbu zakona o imovini koji su omogućili povrat imovine predratnim vlasnicima. Međutim, zbog činjenice da drugi uslovi nisu bili ispunjeni, poput pristupa zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i kvalitetnom obrazovanju, mnogi ljudi odabrali su da se ne vrate u svoje predratne domove.  Uzimajući tu činjenicu u obzir, u Revidiranoj strategiji za provedbu Aneksa VII iz 2010. godine pažnja se pomjerila ka identifikaciji trajnih rješenja koja bi osigurala održivost povratka. 

Misija je pružila podršku tijelima vlasti, predvođenim Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, u njihovim naporima usmjerenim ka jačanju mehanizama koordinacije, utemeljenim na sistematskom pristupu pitanjima Aneksa VII zasnovanim na potrebama. Iako je ostvaren vidljiv napredak u nekim ključnim oblastima Revidirane strategije za provedbu Aneksa VII iz 2010. godine, kao što su obnova stambenih jedinica, elektrifikacija i infrastruktura, prepreke koje sprečavaju lokalnu integraciju i/ili povratak još postoje i uključuju porušene domove/nedostatak adekvatnog stambenog zbrinjavanja, nedostatak radnih mjesta i ograničeni pristup uslugama kao što su zdravstvena zaštita, obrazovanje, socijalna zaštita, zaštita osoba s invaliditetom i penziono osiguranje, koji su povezani s prebivalištem i statusom raseljene osobe. Stoga, dodatni napori tijela vlasti na svim nivoima treba da se usmjere na prevazilaženje preostalih prepreka i izazova i da omoguće povratnicima da se osjećaju sigurnim i dobrodošlim u njihovim zajednicama. Naprimjer, moje kolege koje rade u oblasti zaštite ljudskih prava pružaju podršku izradi pravnog okvira programa socijalnog stambenog zbrinjavanja za osobe kojima još uvijek treba osigurati rješavanje stambenog pitanja.

Na početku je Misija OSCE-a u BiH igrala posebnu ulogu u provedbi i nadzoru nad izborima. Vremenom se mijenjao obim i veličina uloge Misije, u odgovoru na izmijenjene potrebe i prioritete. Danas ostajemo partner koji je uključen u mnoge ključne procese, uključujući reformu pravosuđa, obrazovanja i izbornog sistema, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, osiguravanje da počinioci odgovaraju za zločine počinjene tokom rata, unapređenje zaštite ljudskih prava i okončanje diskriminacije. Također radimo na poboljšanju upravljanja sigurnosnim sektorom, pitanjima cyber sigurnosti i upravljanja granicom, kao i na povećanju kapaciteta BiH da upravlja oružjem i municijom, na minimum svede prijetnju terorizma i nasilnog ekstremizma, kao i da smanji rizik od prirodnih i drugih nesreća.

Naš sveobuhvatni cilj je pružanje podrške progresivnim reformama koje vode ka stabilnosti i boljem životnom standardu u BiH – kao i pružanje pomoći da se osigura da država ne zaostaje za regionom. U tom cilju računamo na naše brojne partnere, uključujući odgovorne političke predstavnike, poslovnu zajednicu, nevladine aktere i, naravno, na građane. 

Želimo biti partneri onih lidera i liderki koji nude progresivnu i inkluzivnu viziju, za građane i građanke i njihov svakodnevni život.