Katolici slave Badnji dan: Uređuje se kuća, kiti se božićno drvce, peku se kolači…

Rimokatolička crkva, protestantske i Anglikanska crkva, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, danas slave Badnjak odnosno Badnji dan, vrijeme prije Božića kada se slavi rođenje Isusa Krista.

Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku se kolači. Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obveznim.

Badnjak je također ime za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.

play_arrow

usuret velikom blagdanu

---

Božićna poruka nadbiskupa Vukšića: Početak nečega novoga, drukčijeg i boljeg

Mise polnoćke se služe u crkvama u ponoć ili sve češće dječje polnoćke u 20 sati kako bi najmlađi vjernici sa svojim roditeljima doživjeli euharistijsku svečanost rođenja maloga Boga.

Badnji dan ili Badnjak, a posebice badnja večer, bogati su običajima i folklornim sadržajima. Naziv je taj dan prije Božića najvjerojatnije dobio od riječi bdjeti, biti budan, biti bodar, tj. znači noć u kojoj se bdije. Vrhunac toga bdjenja jest proslava polnoćke.

Bdjenje počinje uvečer kad se porodica okuplja oko stola, i dalje s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad, u nekim krajevima u BiH, domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji nagoviješta skori Božić.