Karkin o Karadžiću: Citirao je Njegoša, što mi je bilo čudno

Povodom izricanja presude pred Haškim tribunalom Radovanu Karadžiću, ekipa N1 televizije razgovarala je sa advokatom Fahrijom Karkinom koji je veoma dobro poznavao Karadžića, te bio njegov advokat i saradnik prije rata.

Branio je Radovana Karadžića i Momčila Krajišnika u predmetu pronevjere davne 1984. godine.

“Ja sam imao kancelariju u ulici Sutjeska. To je jedna vrlo interesantna ulica jer je u njoj stanovao Radovan Karadžić, Alija Izetbegović, u mom ulazu je stanovao general HVO-a Zelić i Juka Prazina”, rekao je Karkin i dodao da Karadžića zna od kako se oženio sa Ljiljom Zelen, jer su stanovali u stanu njene majke.

Na pitanje kakav je u to vrijeme bio Radovan Karadžić, Karkin je odgovorio:

“On je bio neuropsihijatar, a u to vrijeme, ukoliko sam imao potrebu da rješavam predmete uz pomoć neuropsihijatra ili sudske medicine, uvijek sam uzimao svog vještaka. Moj konsultant za neuropsihijatriju je bio dr. Radovan Karadžić i veoma lijepo mi je radio predmete”, kazao je advokat i nastavio:

“Radio je onako kako ja postavljam predmet, razgovarao s tim licima i pisao mi pitanja koja postavljam sudskom vještaku. Taj vid saradnje je bio dobar. Također, branio sam mu sina i brata Luku. Jako dobro se poznajemo.”

Ulica Sutjeska (Foto: N1)

Svi su ga opisivali kao pomalo sramežljivu osobu te kao šaljivdžiju. U isto vrijeme pokušavao je biti dio sarajevske umjetničke elite.

“On je knjižno bio dobar neuropsihijatar. Kakve su bile njegove metode ne znam. Nikada nisam čuo nikakve žalbe. Volio se pojavljivati u javnosti. Naginjao je pjesništvu, imao izdate knjige i bio je čest gost u Klubu književnika. Bio je i sportski neuropsihijatar u FK Sarajevo. Bio je poznat među ljudima.”

1984. godine Karkin je radio na slučaju “Sarajevski proces” kada se desilo hapšenje Momčila Krajišnika i Radovana Karadžića.

“Bio sam u teškoj situaciji te 1984. godine u novembru. Nepunu godinu prije toga sam počeo raditi “Sarajevski proces”. Nisam branio Aliju, ali sam branio Omera, Čengića, Saliha i druge. Imao sam veliku grupu u tom predmetu.

To me iznenadilo, kao i svako hapšenje. U to doba kada sam bio opterećen ovim predmetom, bile su izrečene i dvije smrtne kazne, pa sam nevoljko primio predmet. Iskreno, u to doba me, privukao i finansijski efekt tog predmeta jer je uz Karadžića došao i Krajišnik za koga sam čuo da je bogat čovjek”, rekao je Fahrija Karkin.

Kazao je da je tada formirao veliku advokatsku kancelariju, sa puno advokata i pripravnika.

“Ja sam branio Karadžića i Krajišnika zajedno s porodicom Jovanović, čuvenom advokatskom familijom.”

Karadžić se, s Krajišnikom i još određenim brojem ljudim, teretio za pronevjeru, tj. pljačku.

“On je u to vrijeme gradio ekonomski objekat i tada su navodno s jednog gradilišta materijali išli u gradnju njegovog objekta, a investitor objekta s kojeg je navodno otuđivan materijal bio je Momčilo Krajišnik”, kazao je Karkin.

Oni su stavljeni u pritvor, a za Karkina je bio interesantan razvoj ličnosti kada se čovjek uhapsi te kako se razvija njegov odnos prema predmetu i kriminalu.

“Imao sam puno problema da ubjedim njih dvojicu da počnu razmišljati na način “jesmo krivi, ali kako da se oslobodimo.” Razmišljati pravcem “nevini smo”, onda se nema ništa uraditi”, kazao je Karkin i dodao:

“Mnogo vremena sam potrošio ubjeđujući ih da oni počnu raditi, a ne ja. Ja nisam bio involiran u ono što je njima stavljano na teret. Oni to bolje znaju, tj. da li je crvena opeka stavljana na objekat i da li je došla s drugog objekta”, ispričao je Karkin.

Optuženi su bili 11,5 mjeseci u pritvoru, a naš sagovornik je kazao da je to bila godina kada je bio moderan progon tih pronevjera i pljački.

“Oni su izašli iz pritvora jer je bila je presuda koja nije zahtjevala produženje, iako se mogla produžiti. Osuđeni su na po 3,5 godine zatvora, međutim vrlo brzo po našim žalbama presuda je ukinuta.”

Koliko je to suđenje utjecalo na dalji profesionalni rad Radovana Karadžića?

“Sjećam se da sam ja diktirao žalbu protiv presude, sa starijim Jovanovićem na njihovom imanju na Palama. Daktilograf nam je bio Radovan Karadžić i on je to vrlo rado kucao i bio aktivan. Imam sve što je pisao rukom, kao i Krajišnikove zapise. Oni su tada dobro ušli u odbrane, samo pravo, tako da su time vladali”, odgovorio je Karkin i dodao da je to primjetio kada je prvi put posjetio Krajišnika u Haagu.

“On je imao jedno sudsko iskustvo, kao i dr. Karadžić.”

Krajem ‘80 počinje organiziranje političkih stranaka. Da li je iznenadilo da je Radovan Karadžić došao na vrh SDS-a?

“Nisam se bavio politikom, ali ne treba iznenaditi. Kod nas su sve doktori u politici. Manje bi me iznenadilo za Krajišnika jer je on veliki vjernik. Doktor Karadžić nije baš bio takav i prije bih prihvatio da je Krajišnik ušao u politiku, nego dr. Karadžić.”

Da li vas je iznenadilo da će postati šovinista u kontekstu nekoga ko je živio u Sarajevu, a nekoliko godina poslije bio na brdu i gledao kako se urušava taj grad.

“Ja to ne mogu shvatiti. Za mene je to bilo iznenađenje. Ja na to pitanje mogu odgovoriti kao advokat, kao komšija, kao stanovnik ulice Sutjeska. On nikada nije pokazivao bilo šta, nikada nije bilo nikakvog ispada da se može pretpostaviti nešto što će se desiti”, mišljenja je Karkin.

Da li je teško objasniti ono što se desilo u Sarajevu, šta se desilo u ljudima?

“Imao sam vrlo loša iskustva u ratu i strašno me pogodio. Imao sam i posljedica. Bio sam u zatvoru, a to je sve zbog raznih politika koje nisam shvatao i nisam želio da uđem u politiku.”

Ipak, Fahrija Karkin je primjetio nešto što mu je malo zasmetalo, kao Sarajliji.

“Kada sam ušao u njegov stan vidio sam gusle. S obzirom da smo Sarajlije, u Sarajevu toga nema. Ne smetaju mi gusle, ali mi daju neku smjernicu. Vrlo često je citirao Njegoša, koji je Crnogorac. Nije mi smetalo, ali bilo mi je čudno.”

Šta može značiti presuda Radovanu Karadžiću za BiH?

“Za dešavanja 1984. godine on je pravosnažno oslobođen. Ja se dobro sjećam, na tu oslobađajuću presudu bila je žalba tužilaštva. Ja sam bio u kabinetu Krajišnika koji je tada već bio predsjednik Skupštine BiH i tada smo dobili papir da se odustalo od krivičnog gonjenja. Bila je čista oslobađajuća presuda i tu nema nikakve priče. Nakon toga mene ne interesuje ko je kriv, a ko nije. Meni je bitna presuda”, kazao je Karkin.

Presudu Haškog tribunala vidi kao veoma bitnu sa svih aspekata.

Ulaz u zgradu gdje je stanovao Radovan Karadžić

“U prvom redu treba odgovarati svako za ratne zločine. Ne može se niko isključiti iz toga, pa tako ni dr. Karadžić. Ne mogu govoriti ništa vezano za njegovu odgovornost zbog profesionalne etike. On je bio moj klijent i ostat će moj klijent. Možda će tražiti i da ga branim.”

Smatra da će presuda će puno značiti i za Federaciju BiH i za Republiku Srpsku, ali i za Srbiju i za sve koji smatraju da nisu imali upetljane prste u ratu.

“Da ne govorim dalje o Srebrenici i o Sarajevu. Mi u Sarajevu smo patili od bombardiranja i snajperisanja”, dodao je Karkin.

Za kraj, na pitanje jesmo li 2016. godine pametniji, Karkin je odgovorio:

“Pravda je spora, ali dostižna. Bolje ikad nego nikad. Bolje bi bilo da je više ljudi koji su živi, kojima su ratni zločini napravili to što su im napravili. Dobro je i sada, ima djece, patit će i ta djeca.”

Susjedi iz perioda kada je Radovan Karadžić živio u Sarajevu, u ulici Sutjeska, nisu željeli govoriti pred kamerama, ali ono što smo saznali od njih jeste da se njegova porodica, kao ni on sam, nije razlikovala od ostalih ni po čemu.