Kapetanović: U januaru moguće sankcije BiH zbog neprovođenja presude Sejdić-Finci

S obzirom da nije izvršeno obećanje iz 2013. godine da će presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić- Finci bili implementirana mislim da se vrlo lako može dogoditi da u januaru ove godine Vijeće Evrope odluči da zbog toga sankcioniše Bosnu i Hercegovinu, upozorila je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Nermina Kapetanović, zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH i zamjenica predsjedavajuće Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma PS BiH.

“Koji će to način biti, odnosno da li će biti ponovno riječi o isključenju iz Vijeća Evrope ili će biti jedan od mnogobrojnih mehanizama kojim nas EU može sankcionisati ne mogu sada u ovom trenutku nagađati. Ali, koliko znam mislim da su izvjestioci koji će izlagati svoju rezoluciju i podnijeti svoj izvještaj neće imati baš puno komplimenata kada je BiH u pitanju”, navela je Kapetanović.

Podsjetila je da je kao aktivna učesnica plenarne sjednice Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u Strasbourgu 2013. godine i jedna od diskutanata u ime Bosne i Hercegovine i sama dala čvrsto obećanje pred Vijećem Evrope svojim kolegama da će BiH promtno pristupiti izvršenju presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić-Finci.

– Nema etničke preraspodjele BiH –

“Tome je prethodilo vrlo snažno lobiranje za interese Bosne i Hercegovine jer startno su gotovo sve zemlje članice bile opredijeljene da BiH isključe iz Vijeća Evrope i da nas stave u rang država poput Bjelorusije o kojoj dovoljno znamo sve. Nakon žestokog lobiranja tadašnjeg ambasadora BiH pri Vijeću Evrope Almira Šahovića i nekoliko zastupnika iz delegacije BiH u PS Vijeća Evrope sa političkim grupacijama i zastupnicima koje smo znali pokušali smo da im objasnimo vrlo kompleksnu ustavnu organizovanost BiH, patnje koje je BiH sa svojim građanima preživjela u proteklom ratu i ovaj težak period prilagođavanjima standardima EU u postratnom periodu. Dali smo čvrsto obećanje da će to biti provedeno. S obzirom da do realizacije obećanja nije došlo, zbog čega lično osjećam veliku nelagodu kao jedna od onih koja je obećala da će se presuda Suda poštovati, mislim da se vrlo lako može dogoditi da u januaru Vijeće Evrope odluči da sankcioniše BiH”, upozorila je Kapetanović.

Ona je istakla i kako nema volje za donošenje izmjena Izbornog zakona BiH koji bi dao prava građaninu za kandidiranje kako za nivo države, za Predsjedništvo BiH, da jednako tako nije riješen ni problem za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

“Nema dovoljno volje. Iza svega ustvari stoje pokušaji nekih političkih aktera da vrše nove etničke preraspodjele BiH. Kao zastupnica u Parlamentu BiH ne mogu se složiti sa bilo kakvim novim pokušajima teritorijalnog organiziranja u BiH. Apsolutno nema govora o tome. Niti jedan način diskriminacije, bilo kog građanina na bilo kom pedlju BiH i stavljanje u neravnopravan položaj ne može biti. Za mene kao osobu koja dolazi iz SDA apsolutno to ne dolazi u obzir. Mislim da je to stav za bilo kog građanina koji normalno promišlja u ime budućnosti svoje države”, navodi Kapetanović.

Kaže kako je nedopustivo i ne može manje vrijediti Hrvat iz Sarajeva od Hrvata iz Mostara, niti Bošnjak iz Livna u odnosu na Bošnjaka iz Zenice.

“Jednaka specifična vrijednost biračkog glasa građanina mora postojati na svakom pedlju BiH, naročito u zaštiti interesa onih koji se izjašnjavaju kao Ostali”, smatra Kapetanović.

Navodi da joj se čini da je u 2017. godini bilo političkih obećanja koja su bila preoptimistična.

“Ja nisam bila sigurna, zapravo nisam vjerovala da ćemo uopće dobiti kandidatski status 2017., odnosno završiti i predati odgovore na Upitnik i da ćemo dobiti brzo kandidatski status. Hoće li on biti krajem 2018. godine?! Nije nemoguće da se to dogodi. Mora se respektovati veliki trud koji je urađen na setu pitanja. I konačno sedam preostalih pitanja na putu su da se riješe. Mislim da će to biti odmah poslije Nove godine da će oni biti riješeni. Sama predaja tih odgovora i kvalitet odgovora će provjeriti kako je funkcionisao Mehanizam koordinacije, jer postoje stvari oko kojih se u BiH ne možemo definitivno usaglasiti. Jedno od takvih pitanja su popis sa kojim se RS ne slaže, odnosno sa standardima koje je uspostavio Eurostat. Sama ta dinamika procesa koja je bila pokazala je spremnost Vijeća ministara BiH, a i Parlamentarne skupštine BiH u onom obimu koliko je do nje bilo, opredjeljenje ka sticanju statusa kandidata BiH u EU. Ali, mislim da su olako političari u BiH građanima dali obećanje da će to biti u 2017. godini”, navodi Kapetanović.

– Za NATO put nam ne treba mišljenje Srbije –

Kaže kako nije od onih koji su opet ni pesimistični, koji su rekli da će 2018. godine biti godina zastoja na evropskom putu BiH.

“Mislim da su te rečenice izrečene u vrijeme kada nije prošao HNS-ov prijedlog Izbornog zakona BiH, ustvari iza koga je primarno stajao najviše HDZ BiH kao najveća politička grupacija u tome. Mislim da je tada izrečena takva kvalifikacija. Ne zavisi samo od jednog naroda hoće li BiH stagnirati na tom evropskom putu 2018. godine”, navela je Kapetanović.

O tome da li se neodgovorno ponaša prema građanima BiH, odnosno samo deklarativno govori o evropskom putu BiH, kaže Kapetanović, zavisi o kom političkom akteru se govori.

“Primjera radi postoje politički subjekti u BiH koji jesu snažno opredijeljeni za EU. I mislim da je to u Federaciji BiH apsolutno neupitno. Dio političara iz RS-a se ponaša opstruktivno. Deklarativno se izjašnjava kada govori o svom opredjeljenju za EU, ali mislim da su pod snažnim uticajem Rusije. Mi smo sasvim svjesni činjenice da njima baš ne odgovara ni aplikacija BiH za članstvo u NATO-u i da čine određene napore da do toga ne dođe. U krajnjem slučaju sama rezolucija koja je donesena u Narodnoj skupštini RS-a o vojnoj neutralnosti je besmislena. To je vrlo loša poruka najjačem vojnom savezu na svijetu, Sjevernoatlantskom savezu koji svakako može predstavljati sigurnost za BiH”, naglašava Kapetanović.

Kapetanović navodi da je sve to loša poruka iz dva razloga, te da prvo pokazuje “neozbiljnost političara u RS-u koji znaju da to nije njihova nadležnost, i da ne mogu razgovarati o nečemu što je članstvo u alijansama i uopće o participaciji BiH u članstvu međunarodnih subjekata”.

“To je državna stvar. Zaboravile su kolege iz RS-a šta je državni, a šta entitetski nivo, bar oni koji nas često podsjećaju na to. Drugo, dali su lošu poruku, ali ja ne mislim da će nas to previše omesti. Ne trebamo u tom pravcu čekati ni na zemlje regiona, niti nam treba njihovo mišljenje, naročito ne mišljenje Srbije. Unutarnja i vanjska politika BiH se moraju utvrđivati unutar BiH, nipošto izvana. Što se tiče našeg članstva u EU i definitivnom odblokiranju vrlo zakočenih procesa u BiH, odnosno sporom hodu prema rješenjima, treba puno političke volje koje najprije mora više biti iz RS-a”, naglašava Kapetanović.

Stvaranje nekih novih neprincipijelnih dogovora, pokušaji da se ne usvoji budžet institucija BiH i FBiH krajem 2017. godine kada je trebao da se usvoji i kada je normalno da se usvoji, te donošenje odluke o privremenom finansiranju institucija BiH, kaže Kapetanović, poznato je od kog političkog aktera se to događa.

“To je sve ustvari rezultat formalno-neformalnih dogovora političkih subjektiviteta koji očito vide novu koaliciju na sljedećim općim izborima. To nije dobro. Dosta sam dugo u svijetu politike i ne pamtim da je izborna kampanja ikada počela ovako rano. Ta prijevremena izborna kampanja je uistinu počela da predstavlja snažnu, beskrupuloznu borbu za dobivanje sljedećih izbora i onemogućavanja aktuelne pozicije da svoj posao radi na način kako treba”, ističe Kapetanović.

– Uprkos opstrukcijama napredak u povećanju izvoza i rastu GDP-a-

I pored tih otežavajućih okolnosti, navodi Kapetanović, postignut je uspjeh što se bar postigao dobar rezultat u smislu izvoza koji je jako porastao u slučaju BiH, GDP-a koji je porastao za tri posto…

“Ima pomaka, ali se mora praviti jako puno posla. Na najbolji način vidim to kroz donošenje strategija. Za mene su primarno prioritet mladi ljudi, kako zadržati mlade ljude u BiH, kako usmjeriti obrazovni sistem prema tržištu rada da bude apsolutno uvezana potreba tržišta rada sa obrazovnim sistemom. To je nešto na čemu mi kao politička partija radimo veoma puno. Također, kategorija teško zapošljivih stanovnika BiH, osobe iznad 40, odnosno 45 godina koje su radile u firmama koje su bile pod stečajem ili koje su zatvorene je važan segment. Imamo veliku populaciju takvih stanovnika i mislim da ta borba za rad koja predstavlja osnovno ljudsko pravo koje je zagarantirano svim konvencijama mora da bude fokus svih političara u BiH ma iz kog političkog bloka oni dolazili, odnosno da li su lijevo ili desno orjentirani, da li su iz neke druge partije koja je građanska partija centralnog tipa”, cijeni Kapetanović.

Smatra da kada bi više vodili računa o građanima BiH u smislu njihovog ekonomskog osnaživanja da bi nas i EU vrlo ozbiljno shvatila.

“Ovako vide naša unutarnja neslaganja, čak i oko donošenja strategija koje nama donose novac i koje nas neće kreditno zadužiti. To su uglavnom bespovratna sredstva. Naprosto ne mogu da razumijem da postoji politička nespremnost kod određenih političkih aktera da donesu strategije koje će donijeti benefite građanima na svakoj stopi BiH. Za mene je to besmisleno”, kaže Kapetanović.

Bosna i Hercegovina je država, smatra, koja ne njeguje snažno svoju diplomaciju.

“Usuđujem se reći da nema neophodnog lobiranja koje bi moralo da postoji iz BiH prema zemljama EU u smislu afirmiranja BiH i predstavljanja njenih temeljnih vrijednosti i onoga što mi želimo i čemu stremimo. To prvenstveno kažem vodeći računa o činjenici da imamo uistinu generacije vrlo obrazovanih kadrova koji su vrlo dobro došli u zemlje Zapadne Evrope, primjerice u Njemačku koja je zemlja vrlo visokih standarda kada je upošljavanje posebno visokokvalificiranog kadra u pitanju. Mislim da lobiranje BiH nije dobro koncipirano i postavljeno. Ono je više postavljeno na etno-nacionalnom principu i ja ga apsolutno ne podržavam. Ne mogu da shvatim finansiranje lobističkih kuća sa entitetskog nivoa, a ne državnog nivoa. Nužno to ne moraju ni da budu lobističke kuće koje ćemo mi skupo plaćati. Svaki zastupnik Parlamentarne skupštine BiH, svaki ministar može jako puno lobirati za svoju zemlju”, ističe Kapetanović.

To, smatra, može se činiti afirmirajući bh. proizvode, govoreći javno o njima, afirmirajući bh. vrijednosti i bh. kulturu kroz diplomatske destinacije BiH širom svijeta.

“Isto tako to se može činiti i kroz mnogobrojna, prekobrojna parlamentarna putovanja. Zastupnici Parlamentarne skupštine BiH često putuju izvan granica BiH. Voljela bih da i zastupnici budu promotori interesa svoje zemlje i lobisti što bi bilo sasvim normalno. Ali, isto tako bih voljela da u MVP BiH svaki mjesec iz svake diplomatske destinacije dođe temeljit izvještaj o tome šta je određeni ambasador, odnosno ekipa kapacitirana unutar bh. DKP-a uradila u proteklom mjesečnom periodu i u smislu ekonomskog lobiranja. Bh. proizvodi nisu zastupljeni dobro na evropskom tržištu zato što nemamo dovoljno novaca da radimo kampanje, ali svako od nas može biti lobista za određenu granu privrede, govoriti jasno o tome, zastupati interese i mislim da takve parlamentarne sastanke treba iskoristititi”, cijeni Kapetanović.

– Zadržati mlade u BiH-

Jedan od takvih sastanaka navodi, bio je sasatank Grupe prijateljstva PSBiH sa delegacijom Bundestaga. Kaže da je kao predsjedavajuća parlamentarne Grupe prijateljstva PSBiH sa zemljama Zapadne Evrope iskoristila tu priliku da pokuša da sa njihovim parlamentarcima i ljudima iz vlade koji su zaduženi za sektor jugoistočne Evrope kome BiH pripada vidi šta je od bh. proizvoda atraktivno za Njemačku u smislu izvoza.

“Moram reći da sam prijatno iznenađena činjenicom da su oni i kao parlamentarci i kao članovi Vlade jako dobro upoznati o situaciji u BiH i vrlo zainteresovani za investiranje. Naravno, mi moramo stvoriti olakšice prilikom registracije preduzeća i stvoriti područje političke stabilnosti bez razmirica, bez prijetnji, bez svađa i prijetnji o eventualnoj disoluciji države, bez prijetnji o eventualnoj teritorijalnoj reorganizaciji države. BiH će ostati ovako kapacitirana kako jeste ustavno određena. Nema priče o nekoj disoluciji. Ona može predstavljati samo nečiji san, ružno dosanjani san. Neće biti niti novih etničkih sukoba, ja ih ne očekujem. Mislim da se građanska svijest mora podići. Ne smijemo zaboraviti prošlost, ali moramo izaći iz priča o njoj i vratiti se u tržišnu ekonomiju i ekonomsko osnaživanje građana, volim reći ponovno, mladih ljudi”, ističe Kapetanović.

Navodi da je jako bitno da u BiH zadržimo mlade ljude da ne odu iz zemlje, jer upozorava “imamo odliv pameti, odliv mozgova”. Mladi ljudi su, kaže, jako dobro obrazovani, ali pri tome ne zaboravivši i na srednju generaciju koja je jako kapacitirana i vrlo dobro došla u zemlje Zapadne Evrope. Moramo, ističe Kapetanović to poštovati.

Kapetanović smatra da je članstvo BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), ali i aktiviranje MAP-a za BiH veoma važno.

“Naravno da su te stvari važne, zapravo jako su važne. Uzmimo samo sa gledišta Evrope. BiH mora početi primjenjivati evropske standarde i mi građani BiH mislim da ćemo ih prihvatiti. Možda ispočetka neke od normi teško, ali u biti mislim da će ih prihvatiti. I ako je nešto u interesu budućnosti države, budućnosti naše djece onda apsolutno ne smije biti dileme oko toga niti na nivou političkih aktera. Puno se može uraditi recimo na državnom nivou kroz Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH. Istovremeno, puno posla se može sa njima odraditi i kroz Agenciju za promociju stranih investicija (FIPA) BiH. Nisam sigurna da je puno posla tu urađeno, moglo je biti još ne minimizirajući ono što se uradilo”, smatra Kapetanović.

Ali, cijeni, njihova veza sa diplomatskim destinacijama BiH u svijetu mora biti na svakodnevnoj osnovi. Nije samo cilj, kaže Kapetanović, ono za što se zalaže Vanjskotrgovinska komora BiH da u diplomatske destinacije pošalje svoje uposlenike da bi oni bili ti koji će promovirati ekonomsku diplomatiju BiH i boriti se za ekonomske interese BiH.

“Imate generacije mladih, obrazovanih ljudi na respektabilnim fakultetima. Za mene su veliki univerziteti respektabilni, a izražavam veliku sumnju prema malim univerzitetima koji su privatnog tipa u vrlo malim, ruralnim sredinama. Dakle, imate generaciju ljudi koji su obrazovani na respektabilnim fakultetima ne samo u BiH nego i u svijetu koji odlično poznaju međunarodne odnose, odlično poznaju savremenu diplomatiju, vladaju sa znanjem dva, tri ili više stranih jezika. Pozicionirajući takve osobe u državni aparat, u izvršnu vlast, naročito kroz Direkciju evropskih integracija, Vijeće ministara, Vladu FBiH, Vladu entiteta RS mislim da ćemo unijeti dah svježine, a takve ljude bi bilo vrlo dobro vidjeti u MVP BiH. Često govorim o tome da konačno moramo imati, uz dužno poštovanje onima koji to jesu, obrazovane diplomate koji govore strane jezike, koji imaju energiju, snagu, želju i dobro poznavanje sveukupnih međunarodnih odnosa da mogu lobirati za svoju zemlju”, navodi Kapetanović.

– Nema previše interesa iz RS-a za izmjene Dejtonskog sporazuma –

Ističe da odgovornost prema radu mora postojati. Stoga, navodi, donekle zamjera MVP-u BiH zašto nije uvelo trend, odnosno zahtjev i obavezu izvještavanja na mjesečnoj osnovi u smislu dostavljanja podataka o tome šta je određena diplomatska destinacija, zaduženi ambasador i njegovo osoblje uradilo za interes BiH.

“Gdje nema neke sankcije nema ni odgovornosti. Mi do sada nismo vidjeli, odnosno rijetko se događalo da je neko iz diplomatskog kora smijenjen zato što svoj posao nije radio kako treba. U odgovoru na pitanje koje sam postavila ministru vanjskih poslova BiH Igoru Crnadku o rezultatu ekonomske diplomatije u periodu 2010.-2014. i 2014- do sada moram reći da ima vrlo malo parametara o izvozu BiH u druge zemlje. Određeni broj cifara postoji, ali mislim da one ne odražavaju realno stanje. Primjerice znam da BiH i Albanija imaju trgovinsku saradnju. Ona u izvještaju i odgovoru uopšte nije prikazana. Ne mislim da je on uopće odgovarao na pitanje, nego neko od uposlenika MVP-a BiH. Zašto to govorim? Ni u prošlom mandatnom periodu kada je druga politička opcija bila na vlasti, uopće nismo imali rezultata ekonomske diplomatije 2010-2014., odnosno bila je relativno slaba”, navodi Kapetanović.

Cijeni da BiH mora biti prisutna ne samo na sajmovima, odnosno da je to samo početni korak. Ali, smatra to zavisi i od njih, zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Mi sami u Parlamentarnoj skupštini BiH moramo shvatiti ko iz kog kraja dolazi, i ako ja dolazim iz grada gdje je metalska industrija afirmirana, razvijena ja moram lobirati ne samo za svoj grad i kanton, nego i za državu i govoriti o pozitivnim vrijednostima koje postoje u BiH. Svojim ozbiljnim političikim nastupom moram i ja i moje kolege da obavežemo naše sugovornike da bar posjete BiH, da ispitaju naše mogućnosti i da mi potencijalnim investitorima olakšamo registraciju preduzeća i snažne administrativne barijere koje postoje. One su se već počele rješavati u ovom mandatnom periodu, ali moramo brže, energičnije raditi. Mislim da su i vlade entitetske i državna konačno to shvatili. Tržišna ekonomija mora da bude uz demokratizaciju društva i snažno poštivanje ljudskih prava koje u BiH nije baš na previše visokom nivou, prioriteti BiH u 2018. godini”, ističe Kapetanović.

Navodi da je bila izvjestiteljica o stanju ljudskih prava na Zapadnom Balkanu u Briselu, pred članovima dijelom Komisije za vanjske poslove Evropskog parlamenta, te Komisije za ljudska prava i jednakopravnost spolova te da mora reći da BiH i region, uopće zemlje Zapadnog Balkana u percepciji evropskih političara su one u kojima se krše ljudska prava i imaju vrlo lošu ocjenu.

Kaže kako je čula najave američkog kongresmena i nekadašnjeg gradonačelnika Daytona Michaela R. Turnera o Daytonu 2 za Bosnu i Hercegovinu.

“Takve ideje su postojale još 2010. godine, odnosno 2011. kada je delegacija Parlamentarne skupštine BiH od šest-sedam zastupnika, a ja sam bila u toj delegaciji, odabrana od State departmenta za jedan trening u Kongresu i Senatu. Tom prilikom smo razgovarali sa senatorima i kongresmenima o takvoj ideji. I tada je postojao interes o priči za Dayton 2, ali nije bilo iz RS-a previše interesa za takvo nešto. Nema ni sada. Čak vidimo da i u dijelu FBiH postoje političari koji se ne slažu za to da stranci uopće imaju neki vid interveniranja u BiH. Ono što mogu sa sigurnošću reći je da EU će sigurno imati snažniji pristup prema Balkanu u 2018. godini”, navodi Kapetanović.

Takve najave osjetila je, veli, kao sudionica konferencije koja se dogodila na Malti u martu 2017. u organizaciji Evropske narodne stranke (EPP).

“EPP je najjača grupacija u EU, a kao predstavnica SDA sam bila na toj konferenciji i njemačka kancelarka Angela Merkel je obznanila rezoluciju o Zapadnom Balkanu u kojoj najavljuje mnogo žešći i jači angažman zemalja EU u smislu njihovog prisustva, odnosno prisutnosti i njihovog angažmana ne samo u BiH nego na cijelom Zapadnom Balkanu. Ne treba zaboraviti da je to za njih i iz sigurnosnih razloga vrlo interesantno, ali i iz razloga proširenja EU. Oni nisu eliminisali zemlje Zapadnog Balkana iz procesa proširenja, samo je pitanje kako će to ići, hoćemo li svi ići u paket aranžmanu ili će se ipak dogoditi da Srbija i Crna Gora idu prije nas što u svakom slučaju ne mislim da bi bilo dobro za BiH”, tvrdi Kapetanović.

– Inzko bi trebao iskoristiti neke od ovlasti –

Kaže kako je ohrabruje iskren nastup evropskih narodnih stranaka, naročito njemačke kancelarke Angele Merkel. Istinski se vidi njihova opredijeljenost i njihova želja, kaže Kapetanović, da poboljšaju stanje u BiH i da pomognu, prvenstveno njima kao političkim akterima u smislu demokratizacije bh. društva, poštivanja ljudskih prava.

“Jer, moramo imati evropske standarde da bi smo imali zadovoljnog građanina na svakoj stopi BiH i naravno kroz jačanje tržišne ekonomije. Mislim da prisustvo Evrope ovdje može biti od velikog značaja. Za mene kao sudionicu te konferencije je uistinu to bilo ohrabrujuće i prilično sam zadovoljna zbog toga. Mislim da nakon dugogodišnjeg zastoja da će i američki angažman sasvim sigurno biti jači”, smatra Kapetanović.

Vidimo, ističe, u tom smislu napore koje ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack ulaže u svakodnevnom poslu. Cijeni, kaže Kapetanović i ono što ambasador Lars-Gunnar Wigemark kao predstavnik Evropske komisije poduzima i način na koji to radi.

“Bila bih jako sretna ukoliko bi visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko iskoristio neke od svojih ovlasti u BiH da bi podsjetio političare koji pokušavaju da naprave destrukciju ili teritorijalnu reorganizaciju BiH, ne daj Bože priču o nekom otcjepljenju, i da pokuša svojom opomenom da ih osvijesti i podsjeti da nije vrijeme za bilo kakve snove, nije vrijeme za bilo kakve podjele. Jer, građani BiH su jako umorni više od priča o podjelama, o pričama o različitosti. Mi smo Bosanci i Hercegovci, mi se moramo ujediniti svi da bi smo ojačali BiH”, kaže Kapetanović.

Državu ćemo, smatra, tako ojačati ako uspijemo da ojačamo građanina da ima solidnu platu, normalne uslove života, normalan pristup radu i obrazovanju i ako stvorimo društvo koje je društvo bez diskriminacije koja sada u ovom času postoji u BiH. Tada ćemo, cijeni, imati zadovoljnog građanina, koji će sasvim sigurno dati svoj maksimum, da bi BiH bila prosperitetna država.

“To je ono što ja u 2018. godini iskreno želim. Iskreno želim građanima BiH dovoljno snage, hrabrosti i mudrosti da oprostimo jedni drugima ono što se oprostiti mora i da pružimo ruke jedni drugima i da se spojimo ponovno mostovima prijateljstva, da shvatimo da su naše različitosti naše prednosti. Treba više da uvažavamo jedni druge, da shvatimo da u svakom čovjeku postoje pozitivne vrijednosti i kvaliteti koje mi moramo prepoznati, priznati ih i afirmirati ih. Mislim da način prezentiranja interesa države može biti bolji ako smo i mi svjesni da volimo svoju domovinu BiH”, poručila je Nermina Kapetanović.