Kamenolom Bijela: Ko je izdao koncesiju HP Investingu i je li minirano područje izvan čestice?

Cijela javnost Hercegovine, ali i regije ostala je šokirana snimkama odrona kamenoloma u mjestu Bijela na sjevernom području mostarske općine. Priroda je pokazala svu svoju snagu i u samo par sekundi se napravio krater ogromnih razmjera dok su velike stijene završile u vodi i tako nepovratno uništile ekosistem tog dijela prirode koji je omiljena destinacija brojnih planinara i zaljubljenika u prirodu.

Pravo pitanje bi glasilo je li se ovo sve moglo izbjeći, a pravi odgovor bi bio naravno da jest jer je sumanuto uopće bilo kakvo izdavanje dozvola za eksploataciju teških sirovina u koritu rijeke koja je dio bisera koji je često naglašen i oglašavan kao čudo prirode, piše hercegovina.info.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona za hercegovina.info odmah su nakon nesreće potvrdili kako je riječ o kamenolomu mostarske firme HP Investing u vlasništvu Hase Pekušića.

Zbog miniranja terena došlo je do odrona usljed čega se velika količina kamenja i zemlje srušila u jezero Salakovac. Tom prilikom prouzrokovana je velika materijalna šteta i uništeno je više vozila koja su bila parkirana u neposrednoj blizini, a dvije osobe su zadobile povrede neutvrđenog stepena.

Kamenolom u Bijeloj. pic.twitter.com/71flkDNgl0

— hercegovina.info (@hercegovinainfo) April 9, 2024

Ko je izdao koncesiju HP Investingu?

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na čelu s Nevenkom Hercegom i nadležnim ministarstvom privrede kojeg je tada vodio Željko Laketić izdali su Hasi Pekušiću koncesiju za eksploataciju kamena na lokalitetu ‘Bijela’ na razdoblje od 21 godinu.

Koncesija za kamenolom je izdana 2016. godine, a jednokratna koncesijska naknada iznosi 234.642,74 KM. U slučaju da se predmet koncesije počne koristiti u 2016. godini, tekuća (godišnja) koncesijska naknada za tu godinu iznosi 0,60 KM/m3. Ministar Laketić tada je procijenio da su ispunjeni svi uslovi za davanje koncesije te je proslijedio prijedlog Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona dopis u kojem traži njihov konačni blagoslov.

To je očigledno uskoro i dobio jer je HP postao koncesionar na ovom području, a treba naglasiti kako je mostarska firma za koncesiju dobila odreda sve potrebne dozvole: saglasnost Grada Mostara, rješenje o potvrđenim geološkim rezervama, urbanističku saglasnost i okolišnu dozvolu.

Što sad nakon teškog ekocida i trajno narušenog ekosistema?

Koncesija Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona obvezala je koncesionara da u slučaju ovakvih katastrofa mora namiriti štetu, a u ovom slučaju to nije malo jer se radi o 836.516 metara kubnih.

“Koncesionar se obvezuje da će pri izvođenju rudarskih radova poduzeti mjere potrebne za zaštitu na radu, za zaštitu života i zdravlja građana kao i sigurnosti imovine, te da će prema glavnom rudarskom projektu izvršiti sanaciju zemljišta i rekultivaciju devastiranih površina nastalih uslijed rudarskih radova, kao i provesti mjere sigurnosti kako bi se trajno isključile opasnosti po život i zdravlje ljudi i imovine i mogući uzročnici zagađenja okoline, odnosno štete na objektima i okolini”, stoji u izdanoj koncesiji.

Je li HP minirao područje mimo čestice iz koncesije?

Ako je vjerovati novouređenom sistemu GIS kojeg uređuje Zavod za prostorno uređenje Grada Mostara, kompanija HP Investing izašla je iz gabarita čestice koju su dobili u koncesiji pa se na satelitskim snimkama može vidjeti iskopavanje i eksploatiranje te put na području koji ne pripada označenom području. Uprkos dobivenim dozvolama, svi mogu vidjeti koliko se područje kamenoloma nalazi blizu rijeke.

Kamenolom je u prostorni plan Grada Mostara ucrtan 2012. godine kroz izmjene i dopune prostornog plana Grada Mostara, a tada je upravo i lokalitet ‘Bijela’ prenamijenjen iz šumskog zemljišta u kamenolom za eksploataciju.

Ako ucrtamo koordinate s koncesije, odnosno:

TAČKA X Y
A 4 816 130 6 484 827
B 4 816 162 6 484 924
C 4 815 929 6 485 012
D 4 815 897 6 484 916

možemo vidjeti za koje je tačno područje dobio dozvolu HP investing za eksploataciju kamena. Crveni križići označavaju granice zemljišta, a lako se može uočiti kako se prednja lijeva koordinata nalazi tik uz područje rijeke. Također, zanimljivo je da koncesijsko podružje pod križićima označava drukčiju lokaciju od one gore poviše koja je ucrtana u prostorni plana Grada Mostara prema Zavodu za prostorno uređenje.

Također, nadležne inspekcije bi svakako ovdje mogle imati pune ruke posla budući da se dijelovi kamenoloma, kao pristupne ceste i putevi do kamenoloma nalaze izvan koncesijske dozvole kao što se može vidjeti iza donjih koordinata na fotografiji.

Inspekcije na terenu

Kako saznaje hercegovina.info na lokalitetu Bijela u sjevernom dijelu Mostara na terenu su sve raspoložive inspekcije od kantonalnog ministarstva privrede i ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a u slučaj su se uključili Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao i federalni nivo.

“Povodom incidenta koji se dogodio dana 6.4.2024. godine na lokalitetu Bijela kod Mostara, na kamenolomu „Bijela“, obavještavamo vas da Ministarstvo privrede, putem nadležne kantonalne rudarske inspekcije, vrši ispitivanje svih okolnosti koje su dovele do nesreće. Informirani smo da i nadležne kantonalne inspekcije za okoliš i vodoprivredu, utvrđuju činjenično stanje, svaka u okviru svoje nadležnosti. Nakon što se utvrde sve okolnosti, Ministarstvo će pravovremeno obavijestiti javnost o navedenom, te poduzeti sve zakonom propisane radnje i mjere”, stoji u odgovoru Ministarstva privrede Hercegvačko-neretvanskog kantona za hercegovina.info.

Struka zabrinuta

“Utjecat će jako na riblji i životinjski fond budući da je došlo do odrona velikog dijela brda i sad faktički imamo pregrađen dio, fizičku barijeru koja onemogućuje ribama da se kreću na tom području. Ovakvi kamenolomi se nikad ne bi trebali praviti u blizini rijeka i jezera, doslovno u koritu i to je jedan veliki problem. Ovo se više nikada ne može vratiti u prvobitno stanje. Može se sada kamen vaditi dizalicama i bagerima, kamionima iz jezera, ali ekosistem je trajno narušen i ne može se vratiti kako je bilo ranije. Ne govorim samo zbog riba nego i ostalih organizama koji tu obitavaju”, istaknuo je za hercegovina.info Sanel Riđanović, profesor ekologije i zoologije na Univerzitetu Džemal Bijedić iz Mostara koji smatra da postoji velika opasnost od novih klizišta jer erozija tla nastaje uništenjem biljnog svijeta, odnosno korijenovog sistema koji drži tlo.

Novinari hercegovina.info su kontaktirali HP Investing zato što ih je zanimalo jesu li minirali kamenolom u Bijeloj prema propisima, je li HP Investing dužan nadoknaditi štetu uništenim vozilima, hoće li HP Investing raščistiti kamenje u rijeci te koliko su dužni isplatiti nastalu štetu prema koncesijskom ugovoru, no do pisanja teksta nisu dobili odgovor.