Kako završe istrage protiv Nešića: Dokazi nestanu, svjedoci zaborave, prijetnje niko nije čuo…

Protiv Nenada Nešića, novog ministra sigurnosti BiH, podignuto je više krivičnih prijava za reketiranje i ostale nezakonite radnje iz vremena dok je bio vršilac dužnosti direktora „Putevi RS“, ali su sve završile u košu, jer su tužioci donosili odluku o nesprovođenju istrage, zbog navodnog nedostatka dokaza, piše Žurnal.

Žurnalu je iz Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo potvrđeno da je istu sudbinu doživjela i krivična prijava, koju je protiv Nešića još 12. oktobra 2018. godine podnijela Policijska uprava Istočno Sarajevo, zbog sumnje da je počinio krivično djelo „Prinuda” iz člana 141. stav 1 Krivičnog zakonika Republike Srpske. Iz PU Istočno Sarajevo tada je saopšteno da „postoji sumnja da je N. N. ozbiljnom prijetnjom i vrijeđanjem prinudio direktora preduzeća iz Istočne Ilidže da obavi određene građevinske radove vrijedne 150.000 KM“.

Zapravo, Nešić je pred oktobarske opšte izbore 2018. godine, na kojima je bio kandidat za poslanika u Predstavničkom domu parlamenta BiH, kao v.d. direktora „Putevi RS“ natjerao direktora firme “Ilidža putevi” Dobrivoja Bratića da asfaltira određene puteve na području Istočne Ilidže i Istočnog Novog Sarajeva, kako bi na taj način za sebe i svoj Demokratski narodni savez (DNS) pridobio glasove birača.

Krivična prijava PU Istočno Sarajevo protiv Nešića se četiri godine „kiselila“ u OJT Istočno Sarajevo. Još 2019. godine obrazloženo je da taj predmet nije uzet u razmatranje, jer je „dinamika rješavanja predmeta iz nadležnosti OJT u Istočnom Sarajevu utvrđena Opštim planom za 2019., kao i drugim planovima donesenim u skladu sa strateškim okvirom i planovima za tužilački sistem RS, a sa kojima su upoznati Republičko javno tužilaštvo RS i VSTS BiH”.

U skladu sa tužilačkom „dinamikom“, koja je često veoma spora i sporna, posebno kada je riječ o rješavanju predmeta u kojima su centralne figure političari, u oktobru 2021. godine na red je došao i Nešićev slučaj. Očekivano, tužilac je 10. oktobra 2021. godine (tri godine nakon podnošenja krivične prijave) donio odluku o nesprovođenju istrage protiv Nenada Nešića.

„Predmetni tužilac je nakon analize cjelokupnog dokaznog materijala utvrdio da radnjama prijavljenog lica nedostaje bitni element krivičnog djela za koje je prijavljen, odnosno da u njegovim radnjama nema elemenata upućene prijetnje, praćene zakonom propisanog objektivnog elementa ozbiljnosti, bez čijeg postojanja nema ni ispunjenosti njegovih zakonskih obilježja“, navedeno je u odgovoru iz OJT Istočno Sarajevo dostavljenom Žurnalu.

iz odgovora OJT Istočno Sarajevo

Dodaje se da je „nedostatak ovog bitnog zakonom propisanog elementa bića krivičnog djela ’Prinude’ tužilaštvo utvrdilo iz dokaza subjektivne prirode, iskaza svjedoka, koji su neposredno prisustvovali date prilike u prostorijama preduzeća čiji je direktor, koji su ujedno i jedina dokazna sredstva iz kojih je moguće iscrpiti saznanja o samom događaju koji je prema okolnostima održan ’iza zatvorenih vrata’“,stoji u odgovoru iz OJT Istočno Sarajevo.

Tako je i ova krivična prijava protiv Nenada Nešića stavljena ad acta, jer su isparili svi dokazi o prijetnjama direktoru „Ilidža Puteva“ Dobrivoju Bratiću da po svaku cijenu mora da tokom predizborne kampanje 2018. godne asfaltira lokalne puteve i to do kuća osoba, čija su imena precizno napisana na spisku koji mu je dostavljen.

Cijeli taj posao koštao je 150.000 konvertibilnih maraka, mada za izvođenje radova nije postojala nužna dokumentacija, niti je novac za te namjene bio osiguran.

„Ne želim da o tome pričam i dajem izjave. Bio je to ružan dan, ružno i tužno. Neću više da se petljam u to i da se vraćam na te ružne stvari. Samo želim to da zaboravim. Neka policija radi svoj posao“, kazao je u oktobru 2018. godine Dobrivoje Bratić.

Policija je u ovom slučaju uradila svoj posao, da bi na kraju svjedoci negirali da je Nešić prijetio Bratiću, zbog čega je donesena odluka o nesprovođenju istrage.

Da je Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj je pravosuđe zaista nezavisno od političkog uticaja, na osnovu navedene krivične prijave protiv Nešića moglo se istražiti mnogo stvari. Recimo, po kom osnovu su „Ilidža putevi“ potrošili oko 150 hiljada maraka na asfaltiranje prilaznih puteva do blizu 90 kuća na području Istočne Ilidže i Istočnog Novog Sarajeva u predizbornoj kampanji? Da li su vlasnici tih kuća članovi ili simpatizeri Nešićevog DNS-a? Da li je postojala potrebna dokumentacija za taj posao, te da li je unaprijed osiguran novac za izvođenje radova? Da je istraživalo, a nije, tužilaštvo je moglo da utvrdi ko je i na koji način naložio „predizborno asfaltiranje“, da li je bilo zloupotrebe službenog položaja i ovlašćenja, ako su već, samo na osnovu izjava svjedoka, utvrdili da Nešić nije prijetio Bratiću?!