Kako urazumiti Milorada Dodika

Njemački mediji pišu o Schmidtovim odlukama koje predviđaju hapšenja zvaničnika koji ignorišu uredbe OHR-a. Osvrću se i na scenarije u slučaju smjene Milorada Dodika. Za Schmidta su sve opcije u igri.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt (CSU), koji raspolaže sa dalekosežnim ovlastima, zaprijetio je bosanskim zvaničnicima koji ne budu poštovali njegove uredbe kaznom koja može iznositi do pet godina zatvora. On je u subotu donio dekret, koji je odmah postao zakon. Razlog za taj potez je zakon koji je prošlog četvrtka usvojila Narodna skupština Republike bosanskih Srba (RS), piše novinar Michael Martens u tekstu za Frankrfurter Algemeine Zeitung (FAZ).

U tekstu se podsjeća na usvojeni zakon NSRS-a po kojem odluke i presude državnog Ustavnog suda BiH na teritoriji RS-aviše ne važe, kao i da će funkcioneri koji ne budu poštovali ovaj zakon biti kažnjeni sa kaznama koje tek treba da se utvrde, prenosi DW.

Pritisak sa dvije strane

Schmidt je takođe, piše Martens, odredio da službenici koji ne poštuju njegovu uredbu budu osuđeni na zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina. Predviđeni su i izuzeci u slučaju kada službenici od svojih nadređenih dobiju naredbu da treba da se ogluše o dekrete visokog predstavnika i to prijave nadležnom javnom tužilaštvu kao podstrekavanje na činjenje krivičnog djela. U tom slučaju bi oni trebali biti oslobođeni kazne.

„Zvaničnici u Republici Srpskoj sada su pod pritiskom sa dvije strane: u skladu s Dodikovim zakonom, prijeti im kazna ako prihvate presude Ustavnog suda i ako postupe u skladu s njima. Istovremeno, prema Schmidtovom zakonu, prijeti im zatvorska kazna ako ne prihvate presude Ustavnog suda i ne postupe u skladu sa njima. Schmidtov dekret predviđa niz drugih mjera za zvaničnike koji krše naredbe visokog predstavnika. U njima se navodi i da će isti izgubiti svoje radno mjesto i stečene privilegije. Onima, koji su proglašeni krivima za kršenje dekreta visokog predstavnika, takođe je zabranjeno da rade ili se prijavljuju za poslove koje finansiraju poreski obveznici”, piše FAZ.

Dodatno zaoštravanje konflikta

“Pokretačka snaga koja stoji zakona u RS je Milorad Dodik, predsjednik Republike bosanskih Srba. Dodik je, u najboljem slučaju, spreman prihvatiti državu BiH kao konferderaciju, ali samo ako država nema gotovo nikakve ovlasti. Time je on ušao u otvorenu konfrontaciju sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni. Ovaj sporazum definiše Bosnu i Hercegovinu kao državu koja se sastoji od dva entiteta, ali ne i kao konfederaciju”, piše FAZ.

I Berlinski Tageszeitung (TAZ) podsjeća da je Milorad Dodik već jasno dao do znanja da će ignorisati Schmidtov dekret i da namjerava dodatno zaoštriti konflikt.

TAZ podsjeća na Dodikove izjave tokom proteklog vikenda u kojime je tvrdio da međunarodna zajednica tim mjerama pokušava oslabiti Srbe u Bosni i uništiti njihov identitet. Dodik je, aludirajući na Ustavni sud BiH, rekao i da se neće pokoriti bošnjačkom tužiocu ili bošnjačkom sudiji. “Oni žele da glavni grad BiH Sarajevo, iz kojeg je na početku rata 1992. godine protjerano 157.000 Srba, bude centar zemlje, prenosi TAZ Dodikove riječi.

Dodikove tvrdnje o protjerivanju Srba u Sarajevu se pak odbacuju kao istorijska laž, piše TAZ i navodi kako svjedoci i međunarodni novinari znaju da su prije napada na Sarajevo srpski političari poput Radovana Karadžića pozvali stanovnike Srbe da napuste grad.

„Istorijske laži spadaju u repertoar nacionalista i, prema mišljenju istoričara, uobičajena su pojava”, piše berlinski list i podsjeća na Dodikovo ponovno vrijeđanje žrtava, za koje je odgovorna vojska Republike Srpske i njegovo psovanje Srebrenice, koje se dogodilo u petak 30. juna. Nedavno je, kako se još ističe u tekstu, Dodik pokušao da navede i srpske žrtve u Drugom svjetskom ratu kao dokaz da su prije svega Srbi do danas bili žrtve fašizma. Dodik tom prilikom pak nije spomenuo prohitlerovski režim pod generalom Nedićem u Srbiji, piše TAZ.

Olakšanje u Sarajevu

„U međuvremenu, mnogima u Sarajevu koji su kritikovali Schmidta zbog njegovog koketiranja sa nacionalistima sada je malo lakše. Prije svega, nenacionalistička i bošnjačka scena zabrinute su zbog pozicija koje zastupa međunarodna zajednica, SAD, te prije svega Schmidt.

Bošnjačko-muslimanski krugovi otvoreno su zaprijetili planom B ukoliko se Dodiku ne pokažu granice. Čak je i socijaldemokratski član državnog Predsjedništva Denis Bećirović međunarodnoj zajednici dao rok od sedam dana da urazumi Dodika”, piše TAZ.

Hoće li Dodik ignorisati nametnutu smjenu?

Istovremeno, u tekstu frankfurtskog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung se još podsjeća i da su političari najveće etničke grupe u zemlji, Bošnjaka, koji čine oko 51 posto stanovništva, ranije zahtijevali od Schmidta da smijeni Dodika, te da on, bar na papiru, ima formalne ovlasti za takav potez.

U FAZ-u se postavlja i pitanje je da li će se domaće pravosuđe pridržavati odluka OHR-a, kao i da li će javna tužilaštva zaista kažnjavati kršenja uredbi koje su donijeli Schmidt ili raniji visoki predstavnici.

„U stvari, Dodik je rekao da će ignorisati smjenu, ako bude nametnuta od strane visokog predstavnika. A kako Schmidt nema načina da provede svoje dekrete putem policije ili drugih mjera, naredba o smjeni Dodika bi, po svemu sudeći, samo pokazala nemoć njegovih ovlasti”, piše FAZ.

Očekuju se dalji dekreti

Sudeći prema nezvaničnim informacijama iz Sarajeva, piše FAZ, uskoro se očekuju daljnji dekreti visokog predstavnika. Jedan od njih bi se mogao odnositi i na ratne zločince, koji su odslužili svoju zatvorsku kaznu. Cilj je osigurati da se u svim relevantnim državnim registrima evidentiraju kao kriminalci, što do sada nije bio slučaj.

Jedna od narednih odluka, koju pak ne može donijeti visoki predstavnik, tiče se mogućeg stacioniranja evropskih trupa u Brčkom, čime bi se u slučaju krize RS mogla podijeliti na dva dijela.

„Međutim, mogućnost pojačanog prisustva Zapada, uključujući i vojno, u Brčkom nije završena stvar i u opticaju je samo kao mogućnost o kojoj se razmišlja”, piše u tekstu koji je objavio Frankfurter Allgemeine Zeitung.