Kako se smjenjuju i postavljaju direktori škola: Ko nije član stranke nema šanse

Direktor tuzlanske Osnovne škole „Gornja Tuzla“ Ifat Mumić je smijenjen u martu ove godine usred svog drugog mandata. Tako su odlučili članovi privremenog Školskog odbora koje je imenovala nova Vlada Tuzlanskog kantona (TK). Mumić kaže da mu nije objašnjeno zašto više nije direktor.

U školskom odboru koji je smijenio Mumića nije bio niti jedan od dva kandidata koje su ranije predložili roditelji. Vlada je kao predstavnika roditelja u školskom odboru imenovala treću osobu prema svom izboru, piše Centar  za istraživačko novinarstvo BiH (CIN). 

U Komisiji za borbu protiv korupcije Skupštine TK-a kažu da privremeni školski odbori nisu u skladu sa zakonom. Takav školski odbor je za direktoricu Osnovne škole „Gornja Tuzla“ imenovao Azru Feukić, članicu Saveza za bolju budućnost (SBB), jedne od vladajućih stranaka u TK-u. Slično je u drugim školama radio njihov koalicioni partner Stranka demokratske akcije (SDA).

Roditelji učenika Osnovne škole „Gornja Tuzla“ kažu da su bili zadovoljni radom direktora Mumića. “(…) kad bi se stavilo na glasanje svim roditeljima, opet bi izabrali ovog direktora sa 80, možda i 90 posto glasova”, kaže Safet Hajdarević, jedan od roditelja.

Koaliciona Vlada SDA i SBB-a je od dolaska na vlast u novembru 2015. godine imenovala privremene školske odbore u najmanje 80 osnovnih škola u TK-u. Ti su odbori raspisali konkurse za izbor novih rukovodstava u najmanje 72 škole. Aktuelni direktori koji nemaju partijske knjižice vladajućih stranaka očekuju da će biti razriješeni, iako im mandat nije istekao.

Politika odlučuje i u drugim školama u Bosni i Hercegovini (BiH). Novinari CIN-a su prikupili podatke o rukovodstvima u 62 osnovne škole u BiH. Direktori više od polovine škola su članovi političkih stranaka, pokazalo je istraživanje CIN-a. Neki od njih kažu da članstvo u stranci nije garancija za direktorsku poziciju, ali da može pomoći. „Definitivno je bolje ako ste član neke političke stranke“, kaže bivša direktorica Druge osnovne škole „Brčko“ Vesna Zrnić, članica Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH).

Stranački odbor za stranačkog direktora

Prema Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju TK-a, petočlani školski odbori tokom četverogodišnjeg mandata odlučuju o svim važnim pitanjima u školi: usvajaju godišnji program rada, imenuju i razrješavaju direktora te određuju školska pravila. Čine ih po jedan predstavnik Skupštine TK-a i lokalne zajednice, dva nastavnika te jedan roditelj kojeg predlaže vijeće roditelja. Konačnu odluku o imenovanju donosi Vlada TK-a na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

Ovakav način izbora je odredila prethodna kantonalna vlast kada je u julu 2015. godine usvojila novi zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju i promijenila većinu u odborima u korist predstavnika nastavnika i roditelja.

U privremeni školski odbor Osnovne škole „Gornja Tuzla“ Vlada Tuzlanskog kantona nije imenovala niti jednog od dva kandidata koje su roditelji predložili. (Foto: CIN)

I koaliciji koja je činila prethodni saziv vlade školski odbori su bili važni. Tako je tadašnja vlada, kojom su dominirali kadrovi SDA, raspisala konkurs za izbor školskih odbora u osnovnim školama. Kandidati su se prijavili, ali od konkursa nije bilo ništa jer je u novembru 2015. na vlast došla nova vlada koju sada čine i kadrovi SBB-a. Nova vlada je konkurs poništila, ali je prije toga imenovala privremene školske odbore. Tek naknadno je objavljen konkurs za izbor stalnih školskih odbora. Pomoćnica ministra za obrazovanje i nauku u TK-u Mersija Jahić kaže da je izbor još u proceduri.

Tako su Skupština i lokalna zajednica u privremeni Školski odbor Osnovne škole „Gornja Tuzla“ poslali svoje predstavnike Zijada Kulaševića i Fuada Mehića, članove SBB-a. U ime škole su imenovana dva nastavnika, ali je Vlada TK-a odbila da imenuje petog člana kojeg su predložili roditelji. Umjesto njihovih prijedloga u Školski odbor je imenovana Elvisa Hajdarević, potpredsjednica Mjesnog odbora SBB-a Gornja Tuzla. Ona je izbjegavala razgovor sa novinarima CIN-a.

„Nju je aplicirala Stranka zato što joj dijete ide u tu školu“, kaže Zijad Kulašević, član Školskog odbora i član SBB-a. Kulašević kaže da i kandidati nisu sami Ministarstvu predali potrebnu dokumentaciju za izbor u školski odbor, već je da je Stranka birala kandidate prema njihovoj školskoj spremi.

Ovako je politika sa tri glasa u petočlanom školskom odboru imala prevagu prilikom glasanja o smjeni direktora Mumića, raspisivanju konkursa i postavljanju nove direktorice Azre Feukić, članice Mjesnog odbora SBB-a Gornja Tuzla.

Azra Feukić, članica Saveza za bolju budućnost, imenovana je za direktoricu Osnovne škole „Gornja Tuzla“ nakon što su za nju glasale njene stranačke kolege. (Foto: CIN)

„Mi smo ovdje, uglavnom, svi opredijeljeni politički”, rekla je Feukić. Međutim, ona ne misli da je to bio slučaj i sa onima koji su je birali za direktoricu, iako za nju nisu glasali nastavnici, nego samo stranačke kolege.

”Bez obzira koliko se pozivali da je to nešto ispred reda političke osnove, nisu mogli članovi Školskog odbora da budu politički opredijeljeni da bi došli na to mjesto”, kaže Feukić.
Predsjedavajući privremenog odbora Fuad Mehić nije želio govoriti za CIN. Njegov stranački kolega Kulašević tvrdi da ga Stranka nije instruisala da glasa za izbor direktorice. On kaže da je glasao za Feukić jer je bila bolji kandidat: “Htjeli smo nekog iz Gornje Tuzle, da bude žensko, da bude mlađe”.

Nakon izbora nove direktorice dio roditelja je protestvovao jer je Školski odbor izabran bez kandidata kojeg su oni predložili. Dio djece u znak protesta nije išao na nastavu jedan dan.
Direktorica Feukić kaže da je roditeljima objasnila da će njihov prijedlog biti ispoštovan kada se imenuje školski odbor u stalnom sazivu. Konkurs za imenovanje stalnog odbora je poništen krajem marta ove godine, baš u vrijeme izbora nove direktorice. Raspisan je novi konkurs koji još traje.

Roditelji sa kojima su razgovarali novinari CIN-a kažu da nisu protiv nove direktorice, već se protive političkom izboru direktora. Zadovoljni su radom Ifata Mumića čiji su izbor 2010. godine podržali i roditelji i uposlenici.

Almira Kadribašić je u Vijeću roditelja 11 godina i kaže da je Mumić obezbjeđivao donacije za školu, a roditelj Salem Terzić objašnjava da je planirao obnovu školskih podova i kupovinu računara.

“Čovjeka koji tako radi ne možeš tako mijenjati. Ako su ga roditelji izabrali, roditelji ga i trebaju mijenjati ili Ministarstvo da ga mijenja ako vidi neke propuste u njegovom radu, a nije ih bilo”, kaže Terzić.

Mumić kaže da mu privremeni odbor nije obrazložio zašto je smijenjen. On je za CIN rekao da nije član nijedne političke partije i da je smijenjen jer je raspodjelom vlasti između vladajućih stranaka Osnovna škola “Gornja Tuzla” “pripala” SBB-u.

Sabina Jogunčić bila je usred mandata kada je privremeni školski odbor zatražio njenu smjenu sa mjesta direktorice Osnovne škole „Brčanska Malta“. (Foto: CIN)

“Po hitnom postupku imenovan, Školski odbor je u roku od mjesec dana raspisao konkurs, bez obzira što sam u mandatu do 2018. godine. On to nije uopšte razmatrao. Imali su samo zacrtan cilj – raspisivanje konkursa, odnosno promjenu direktora škola”, kaže Mumić.
I član privremenog Školskog odbora Kulašević je potvrdio da se članovi stranaka postavljaju za direktore.

“Govorilo se da je samo ovdje u Gornjoj Tuzli stranački kandidat izabran. Međutim, počev od “Slavinovića”, “Siminog Hana”, u svim školama će proći stranački kandidat”, kaže Kulašević, dodajući kako će u većini škola za direktore biti izabrani kandidati SDA i SBB-a.

“Nisu samo kandidati iz te dvije stranke, ima tu i drugih. Recimo, Stranka za BiH je dobila dvije škole, ne znam. Ima, ima i drugih. Ali eto, recimo da su te dvije stranke preovladavajuće. SDA je dobila najviše škola”, dodaje Kulašević.

Nepodobni direktori

Prema dokumentaciji do koje su došli novinari CIN-a, Vlada TK-a u još najmanje deset osnovnih škola nije poštovala volju nastavnika i roditelja, već je umjesto njihovih kandidata u privremene školske odbore imenovala osobe koje je sama izabrala.

Tako je bilo i u školi “Brčanska Malta”. Iako nisu bili predloženi, u privremeni Školski odbor su imenovani članovi SDA: roditelj Mirsad Mujović i nastavnica Merima Hasić. Hasić kaže da ju je Vlada TK-a imenovala za članicu, iako ju škola nije predložila: “Iskreno da Vam kažem, ja jesam u SDA stranci, ali to nema nikakve veze. Ja nisam stranački tu došla”.

Mujović je na prvoj sjednici Školskog odbora rekao da je u Odbor došao ispred SDA na prijedlog Mjesne zajednice Brčanska Malta. U razgovoru sa novinarima CIN-a je negirao da je postavljen ispred Stranke, rekavši da se šalio kada je to izjavio na sjednici Školskog odbora.
Ovaj privremeni Školski odbor donio je odluku o raspisivanju konkursa za izbor direktora, iako direktorici Sabini Jogunčić (SDPBiH) mandat traje do 2018. godine. Jogunčić se na taj konkurs nije prijavila jer misli da nema šanse za uspjeh: “Meni je dato do znanja da sam neko ko neće proći”, kaže Jogunčić, pojašnjavajući da je većina članova u Školskom odboru iz SDA zbog čega misli da nije podobna da bude direktorica.

U Osnovnoj školi “Sjenjak” su za članove privremenog odbora imenovani članovi SBB-a Senad Salkić i Nermin Kasumović te nastavnica Zumra Šahović i roditeljka Senada Muratbegović, koje nisu bile predložene. Oni su tražili raspisivanje konkursa za direktora, iako je tadašnji rukovodilac škole Damir Džafić (SDPBiH) bio usred četverogodišnjeg mandata.

Predsjednik Odbora Nermin Kasumović kaže da Odbor nije utvrdio nepravilnosti u Džafićevom radu. “Nismo mi ni tražili ništa”, kaže Kasumović. Odbor je iskoristio zakonsku mogućnost i odlučio da raspiše konkurs za novog direktora.

Damir Džafić, direktor Osnovne škole „Sjenjak“ kaže da nikada nije dobio negativnu ocjenu za svoj rad dok je bio direktor. (Foto: CIN)

“Mi smo mislili da treba da se raspiše to i raspisali smo”, kaže Kasumović. Međutim, direktor Džafić je ovu odluku obustavio jer smatra da ju je donio nezakonit školski odbor. Džafić ne vjeruje da će ostati direktor: “Očekujem da će me razriješiti. Dići će ruku. Njima politika naredi – razriješi”, kaže za CIN.

Za razliku od njega, Jogunčić nije obustavila raspisivanje konkursa, ali je tražila od Ministarstva obrazovanja i skupštinskih komisija objašnjenje zašto u školske odbore nisu izabrani kandidati koje su škole predložile. Komisija za obrazovanje pri Skupštini joj je odgovorila da nije nadležna za tumačenje zakonskih rješenja i pravilnika za izbor članova školskih odbora.

Odgovor od Ministarstva na upit koji je poslala u januaru još nije dobila. Pomoćnica ministra Mersija Jahić kaže da Ministarstvo nije stiglo odgovoriti. Ona kaže da su odbori obavezni izabrati direktora: “U roku od mjesec dana oni to moraju da urade”, kaže Jahić.

Komisija za borbu protiv korupcije Skupštine TK-a zatražila je u januaru 2016. godine od Vlade da se izmijene privremeni školski odbori koji nisu formirani su skladu sa prijedlozima nastavnika i roditelja. Član Komisije Sabid Zekan smatra da su privremeni odbori “potpuno protivzakoniti”.

“Mi smo na Komisiji za borbu protiv korupcije reagovali, tražili od ministra i Ministarstva da izmijene i poštuju volju roditelja i nastavnika. Oni to, koliko ja znam, još nisu ispoštovali”, kaže Zekan.

Sabid Zekan, član Komisije za borbu protiv korupcije Skupštine TK, kaže da Zakonom nije definisano da li privremeni školski odbor može ili ne može birati direktora škole.

Pomoćnica ministra Jahić kaže da nisu uvaženi svi prijedlozi nastavnika i roditelja jer je riječ o privremenim odborima. Na pitanje novinara CIN-a da li Zakon precizira da privremeni odbori ne moraju odražavati prijedloge nastavnika i roditelja, Jahić kaže: “Ne piše ni da mora ni da ne mora”.

Zbog ovakvih razlika u tvrdnjama Komisija za borbu protiv korupcije je dio dokumentacije o školskim odborima predala Kantonalnom tužilaštvu TK-a koje je zaključilo da je pri imenovanjima bilo nepravilnosti. Tužilaštvo još uvijek analizira ove prijave.

CIN-ovo istraživanje u 62 škole u BiH pokazuje da više od polovine direktora koji trenutno rukovode osnovnim školama imaju partijske knjižice. Od 146 osoba koje su u posljednjih osam godina bile direktori osnovnih škola, najmanje njih 75 su bile članovi političkih stranaka. Neki od direktora sa kojima su novinari CIN-a razgovarali kažu da ih stranke nisu postavljale, već su se oni nakon izbora učlanili u stranku. Jelica Žuljević nije vjerovala da će biti izabrana za direktoricu Osnovne škole „Nova Bila“ 2008. godine jer tada nije bila u stranci. Nakon imenovanja učlanila se u HDZBiH.

„Eto, jednostavno, da se zahvalim za to sve što su izabrali“, kaže Žuljević.