Kako se, samo u zadnjih 5 godina, katastrofalno upravljalo rudnicima u FBiH

Da se rudnicima u Federaciji BiH, koji odlukom Federalne vlade, od 2009. godine posluju u okviru koncerna sa Elektroprivredom BiH, upravlja katastrofalno svjedoče precizni finansijski pokazatelji, ali i nalazi federalnih revizora.

Piše: A. DUČIĆ

Uz pomoć Ureda za reviziju institucija FBiH Fokus.ba sačinio je analizu poslovanja rudnika, nagomilanih problema, čiji ceh danas plaćaju rudari, koji su dva dana protestovali pred zgradom Vlade FBiH u Sarajevu.

Rudnik u Brezi imao je još 2016. godine kada se radila revizija akumulirani neto gubitak od 99.368.407 KM. Kako su naveli revizori, nekretnine, postrojenja i oprema sadašnje vrijednosti 105.264.430 KM nisu iskazane u skladu sa odredbama paragrafa 29. MRS 16 računovodstvenih propisa.

Na dan 31.12.2016. godine, kao ni na datume prethodnih izvještaja, rukovodstvo ovog rudnika nije izvršilo mjerenje nadoknadive vrijednosti sredstava u skladu sa zahtjevima MRS 36 – umanjenje imovine, niti su vršili obračun proizvodnje i evidentiranje zaliha uglja, u skladu sa MRS 2 – Zalihe i Računovodstvenim politikama, te tako, kažu revizori, nije moguće utvrdi efekte odstupanja između proizvedene i realizirane količine uglja, te efekte razlike između prodajne cijene i cijene koštanja uglja. Izvršenim popisom nije utvrđeno stvarno stanje zaliha, a samim tim nije izvršeno usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem.

Još 2016. je ustanovljeno da se protiv ovog rudnika vodi značajan broj sudskih sporova ukupne vrijednosti 24.005.194 KM.

– Ovakav izuzetno težak finansijski položaj Društva ukazuje na postojanje značajne neizvjesnosti u pogledu njegove sposobnosti da nastavi sa vremenski neograničenim poslovanjem – istaknuli su revizori.

Rudnik mrkog uglja Zenica ima iste godine neto gubitak od 144.518.995 KM. Ovaj rudnik također nije izvršio mjerenje nadoknadive vrijednosti sredstava. Iskazane zalihe rovnog uglja u iznosu 2.110.580 KM, bile su veće su od njihove nadoknadive vrijednosti od 1.202.687 KM. Na poziciji „dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanku poslovanja“ iskazao je građevine i opremu sadašnje vrijednosti 146.245.896 KM, koja ne ispunjava zahtjeve standarda MSFI 5.

– Društvo duži niz godina isplaćuje plate bez uplate pripadajućih poreza i doprinosa, tako da su na dan 31.12.2016. godine, iskazane obaveze po neuplaćenim porezima i doprinosima 69.504.112 KM. Navedeno nije u skladu sa članom 41. Zakona o javnim preduzećima u FBiH; članom 11. Zakona o doprinosima itd – stoji u revizorskom izvještaju.

Slične konstatacije mogu se naći i u izvještajima o poslovanju drugih rudnika.

Iste 2016. godine rađena je revizija i za RMU Đurđevik koji je imao akumulirani gubitak od 22.443.422 KM, protiv sebe je imao tužbe u vrijednosti od oko 13 miliona KM.

RMU Banovići čija je revizija vršena za 2017. godinu imao je kapital podcijenjen za 17.358.396 KM. Za iskazane zalihe materijala i rezervnih dijelova u iznosu 31.457.503 KM nije vršena procjena umanjenja vrijednosti po osnovu njihove zastarjelosti. Za izvršene nabavke u vrijednosti od 23.196.526 KM, Uprava nije provodila postupke i procedure propisane Zakonom o javnim nabavkama.

Rudnik Kreka Tuzla je 2018. Imao akumulirani gubitak od čak 418.341.225 KM. Društvo nije izmirilo obaveze za doprinose za isplaćene plaće iz perioda 2012-2017. godine u iznosu od 75.678.151 KM. Nisu izmirene obaveze po osnovu PDV-a u iznosu od 5.686.345 KM u skladu sa članom 39. Zakona o porezu na dodatnu vrijednost BiH, kao i obaveze za koncesije u iznosu od 11.958.156 KM (od čega se na 2018. godinu odnosi 1.148.534 KM) u skladu sa Ugovorom o koncesijama.

Rudnik Kakanj je 2018. imao akumulirani neto gubitak od 123.070.716 KM. Tada je konstatovano da društvo nije izmirilo 72.657.517 KM doprinosa na isplaćene plaće iz ranijeg perioda poslovanja.

Uz još neke rudnike koje nismo spomenuli ukupni neto gubitak za 9 rudnika u tim godinama iznosio je 824 miliona KM.

U revizorskom izvještaju o poslovanju Elektroprivrede BiH za 2020. godinu stoji da Elektroprivreda na datum bilansa nije vršila procjenu vrijednosti nadoknadivog iznosa ulaganja u zavisna društva (u iznosu od 414.803.402 KM u skladu sa MRS-om 36 – Umanjenje imovine.

– Imajući u vidu da rudnici ostvaruju značajne gubitke, da njihovi akumulirani gubici prelaze osnovni kapital, da kratkoročne obaveze prelaze kratkoročna potraživanja (na šta je Ured u ranijim godinama ukazivao u revizijama rudnika), ne može se potvrditi vrijednost ulaganja u iznosu najmanje od 401.590.734 KM – stoji u nalazim revizora.

Ulaganja u ostala zavisna društva odnose se na učešće u kapitalu sljedećih preduzeća: „Tvornica transportnih uređaja Energetik“ d.o.o. Tuzla 6.648.000 KM po osnovu Odluke Skupštine EP od 19. 9. 2016. godine o osnivanju navedenog preduzeća (u kojem Društvo ima učešće od 80% u osnovnom kapitalu), „Iskraemeco“ d.o.o 3.192.691 KM (upravljanje energijom i usluge 57,5% vlasništvo); Hotel ELBiH d.d. Makarska 2.047.741 KM (hotelijerstvo 100% vlasništvo) i „Eldis Tehnika“ d.o.o. 1.324.236 KM (proizvodnja elektro opreme i komunikacije 100 % vlasništvo).

Također, ustanovili su revizori dati avansi rudnicima iskazani su u neto iznosu 81.472.887 KM ( bruto iznos 179.342.808 KM, ispravka vrijednosti 97.869.921 KM) ,a odnose se najvećim dijelom na unaprijed plaćeni ugalj koji se treba isporučiti od strane zavisnih rudnika.

Uvidom u ročnu strukturu konstatovali su da se iznos od 159.014.769 KM ili 77,86 % odnosi na date avanse starije od 365 dana. Imajući u vidu da se dati avansi odnose na unaprijed plaćene obaveze za isporuku uglja postavlja se pitanje zašto nisu realizovani u tekućoj godini kako je definisano i potpisanim ugovorima zbog čega ne mogu potvrditi da se poštuju odredbe sklopljenih ugovora.

EP BiH je tokom 2021. godine sa zavisnim društvima – rudnicima pokrenula procedure potpisivanja ugovora o pretvorbi uplaćenih, a neopravdanih avansa u dugoročne pozajmice. Skupština Društva 25. maja 2021. godine donijela Odluku o pretvorbi uplaćenih a neopravdanih avansa rudnicima u dugoročne pozajmice i donijela Odluku o odobravanju sredstava za davanje pozajmica za potrebe finansiranja poticajnih mjera sporazumnog prestanka o radu, zaostalih obaveza za doprinose PIO/MIO i doprinosa za nezaposlene, finansiranje troškova za predkvalifikaciju/dokvalifikaciju radnika i finansiranje izmirenja ostalih troškova poslovanja iz prethodnih perioda, a sve s ciljem implementacije aktivnosti na restruktuiranju rudnika.