Kako se psihički nositi sa strahom od moguće zaraze kovidom?

O tome kako se psihički nositi sa strahom od moguće zaraze koronavirusom, kako spriječiti sve izraženiju anksioznost i napade panike te kako razbiti predrasude prema osobama koje su zaražene Covidom-19 u Federaciji danas govorili su Irina Rizvan, psihoterapeutkinja iz Asocijacije XY, liderica na projektu Mentalnog zdravlja u BiH, i Remzija Šetić, klinički psiholog koji radi direktno s korisnicima Centra za mentalno zdravlje Stari Grad u Sarajevu.

– Možemo govoriti o psihičkim reakcijama osoba koje su u nekoj fazi izolacije, smješteni su kod kuće, provode određeni proces liječenja koji ide uobičajno. Međutim, zaista sve više moramo govoriti o tome da se veliki broj građana nalazi u izuzetno teškom psihičkom stanju u toku akutne faze infekcije Covidom – istakao je Šetić.

Dodaje da u situaciji kada veliki broj ljudi oko vas postaje inficiran, te kada postoji mogućnost da vama bliske osobe završe u bolnici teško šta može pomoći osim dobre komunikacije s okolinom koju možete da napravite.

U tim je fazama izuzetno važno, napominje, da se svi usmjeravamo na konkretno rješavanje problema, ali i da budemo spremni jedni drugima pomoći.

– To je istinska, prava pomoć, ne samo za zaštitu našeg zdravlja već i za dobijanje osjećaja i sigurnosti, kontrole, itd. Jer u akutnim fazama infekcije kovidom dešavaju se određene psihičke pojave koje su rezultat smanjenog dotoka kiseonika u mozak. Iznenada postajemo konfuzni i dezorijentisani. Jednostavno, ne obrađujemo informacije na onakav način na koji bi to obrađivali kada bismo imali da imamo normalan dotok kiseonika. Često se dešava da ljudi budu i uznemireni, izuzetno prestrašeni, gdje onda zavisite od postupaka okoline – naglašava Šetić.

Zbog toga je, poručuje on, važno da se i dalje u našem društvu razvija sistem podrške unutar zdravstvenog sistema i svi oni koji mogu pomoći zdravstvenom sistemu adekvatnog informisanja.

– Zbog toga u Sarajevu imamo telefone za psihološko savjetovanje koju mogu biti izuzetno važni u akutnim trenucima, odnosno svi smo mi usmjereni da tražimo što više telefonskih poziva, prijatelja, bilo koga kako bismo prevazišli te neke akutne krize i pronašli najbolji način, put do medicinske intervencije – zaključio je Šetić.