Kako regulirati upotrebu kanabisa u medicinske svrhe?

Mnogi stručnjaci u svijetu, a i u Bosni i Hercegovini, ukazali su da medicinski kanabis pomaže pacijentima s multiplom sklerozom, karcinomom, kao i kod spasticiteta i AIDS-a gdje može olakšati liječenje i povećati apetit, te pomaže kod jedne rijetke dječije bolesti – Dravetovog sindroma, gdje može smanjiti učestalost epileptičkih napada.

Klinička ispitivanja pokazuju djelotvornost lijekova na bazi kanabisa, no u BiH, zbog postojećih zakonskih prepreka, građani kojima su potrebni – te lijekove nabavljaju ilegalno.

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Dennis Gratz izjavio je Feni da je krajem marta ove godine pokrenuta inicijativa prema Ministarstvu sigurnosti BiH za skidanje konoplje (Cannabis sativa L) sa Tablice i Popisa opojnih droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursor.

– Radi se, dakle, o inicijativi za dekriminalizaciju kanabisa i stavljanje u opticaj ove biljke i njenih derivata, prije svega smole ili ulja, na raspolaganje pacijentima i oboljelima od raznih hroničnih i teških oboljenja. Kanabis je ljekovita biljka. Postoje na desetine hiljada analiza te dobrih iskustava širom svijeta koje potvrđuju gotovo magične efekte po zdravlje teško oboljelih pacijenata, kojima konvencionalna medicina nije dalje mogla pomoći – kazao je Gratz.

Kako kaže, to je i razlog zašto je veliki broj zemalja, uključujući i najrazvijenije kao što su Njemačka, SAD, Kanada ili Švicarska, ali i zemlje regije kao što su Slovenija, Hrvatska i Makedonija, proveo zakonsku dekriminalizaciju i legalizirao korištenje kanabisa.

Naglasio je da su u ovom trenutku fokusirani na dekriminalizaciju marihuane i uspostavljanje sistema njene medicinske upotrebe.

– Nadamo se da će uskoro donijeti preporuke koje idu u pravcu naše inicijative. Tek onda predstoji donošenje zakonske regulative koja će osigurati kvalitetu i kontrolu korištenja kanabisa u praksi. Država će takođe imati koristi od ovog procesa, jer u takvom slučaju kanabis može oporezivati, a te novce, nadam se, usmjeriti na poboljšanje zdravstvene skrbi u BiH i daljnja istraživanja. Samo trebamo istrajati. I razgovarati o ovome. Detabuizirati cijelu priču – naglasio je.

Kada se govori o zloupotrebi, Gratz smatra da je u društvu u kojem je alkohol u potpunosti legaliziran, “a svi smo svjesni zastrašujuće destruktivnih efekata njegove zloupotrebe”, sasvim licemjerno prozivati i pozivati se na nekakve neželjene posljedice kanabisa.

S druge strane, subspecijalista za bolesti ovisnosti i direktorica JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo dr. Nermana Mehić-Basara, kazala je da preparati kanabisa spadaju u psihotropne supstance, sa adiktivnim osobinama, što znači da su to supstance koje mijenjaju psihičke funkcije kod čovjeka, a kod duževremene prekomjerne upotrebe mogu izazvati psihičku zavisnost, odnosno dovode do razvijene bolesti ovisnosti.

– Zbog navedenih osobina, koje su prevashodno štetne po zdravlje, u BiH preparati kanabisa se ne koriste u medicinske svrhe; prema Zakonu o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, kanabis se nalazi na Listi 1 zabranjenih psihotropnih supstanci, a u industrijske svrhe je dozvoljena upotreba samo ako sadržaj THC u suhoj tvari ne prelazi količinu od 0,2 posto – rekla je Mehić – Basara.

Pojašnjava da je medicinska primjena marihuane poznata u svijetu već duže vrijeme kao pomoćno sredstvo za neutraliziranje mučnine i povraćanja kod pacijenata koji boluju od karcinoma i nalaze se na kemoterapiji, kod osoba koji boluju od glaukoma (za smanjenje očnog pritiska), kod AIDS-a (za stimulaciju apetita koji je izuzetno kompromitovan kod ovih pacijenata, a marihuana u svom početnom uzimanju izaziva glad i potrebu za hranom, iako je u stadiju razvijene ovisnosti o marihuani upravo suprotno).

Kako kaže, prema njihovim saznanjima, medicinska upotreba marihuane u svijetu se koristi i kod padavice, multiple skleroze, hroničnih bolova, migrene, reumatske bolesti, svrbeža i atipičnog dermatitisa, depresije i drugih bolesti.

– To znači da postoji opravdanost legalizacije kanabisa samo u medicinske svrhe i za tačno određene indikacije, ali pod uslovima koji su regulirani općim zakonskim propisima, posebnim zakonskim propisima i odobrenjem Agencije za lijekove BiH, pozivajući se na rezultate istraživačkih studija koji idu u prilog navedenom. U protivnom, nema opravdanosti legalizacije kanabisa u našoj sredini – naglasila je Mehić – Basara.

Ističe da, uzimajući u obzir „sve aspekte koje je navela“, ako se pokrene postupak legalizacije marihuane, odmah će uslijediti kampanja za „dekriminalizaciju“, koja podrazumijeva slobodnu kupovinu kanabisa za ličnu upotrebu, za uživanje (kao duhanski proizvodi), što može dovesti do zloupotrebe i raznih kriminogenih radnji sa ciljem sticanja protivpravne dobiti, a što za naše tranzicijsko i neuređeno društvo, može predstavljati dodatni teret.

– Ovo bi ujedno bio i argument protiv legalizacije u sadašnjem vremenu. Nisam sigurna da je moguće provesti postupak legalizacije kanabisa u medicinske svrhe, a koji neće biti praćen i procesom dekriminalizacije, što bi onda zahtijevalo i izmjene Krivičnog zakona. Po sadašnjem Krivičnom zakonu nije dozvoljeno posjedovanje marihuane za ličnu upotrebu; a svaka, pa i najmanja količina se tretira kao krivično djelo – dodala je ona.

Naglasila je da bi se marihuana legalizirala u medicinske svrhe, potrebno je pokrenuti izmjene i dopune više zakona i pravilnika, uključujući i listu zabranjenih suspstanci koje imaju psihotropna svojstva, koja je dio Zakona o suzbijanju zloupotrebe psihoaktivnih supstanci u BiH i FBiH.

S obzirom na navedeno, bit će potrebno još puno vremena da se u Bosni i Hercegovini kanabis legalizira u medicinske svrhe, mišljenja je Mehić – Basara.