Kako njemački mediji vide Karadžića: “Pomiritelj Balkana” dobio zasluženu kaznu

Tribunal u Den Haagu, odnosno točnije Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, znatno je povisio kaznu za ratnog zločinca Radovana Karadžića, najavljuje svoj članak jedan od najvećih informativnih portala njemačkog govornog područja Spiegel Online. Prema konačnoj presudi, nastavlja dalje Spiegel Online, “73-godišnji Karadžić je genocid u Srebrenici 1995. htio da se provede i zapovjedio ga. Nekadašnji psihijatar važi kao politički glavni odgovorni za zločine”, piše Deutsche Welle.

U nastavku teksta se, pored Srebrenice, navodi i Karadžićeva odgovornost za druga ubijanja, protjerivanja, ali i opsadu Sarajeva. Spiegel Online navodi da suci nisu uzeli u obzir argumente Karadžićeve obrane o “nedostatnoj vojnoj obuci niti o njegovom navodno dobrom ponašanju za vrijeme rata”. Argumenti sudaca Žalbenog vijeća su bili više usmjereni ka tome kako prvostupanjska presuda od 40 godina nije u skladu s enormnim razmjerima Karadžićevih zločina, piše Spiegel Online. U prvostupanjskoj presudi izrečena kazna od “samo 40 godina” zatvora je “neprikladna i jednostavno nepravedna”, citira ovaj portal haške suce.

Karadžić tvrdi da je “pomiritelj Balkana”

Portal prvog programa njemačkog javnog servisa tagesschau.de dodaje kako se ova presuda ne može više sudski osporiti. Tagesschau.de dalje piše kako se izvana nije mogla primijetiti nikakva reakcija na Karadžićevom licu za vrijeme izricanja presude, ali da je uslijedila reakcija žrtava i njihovih obitelji. “Konačno pravda”, citira tagesschau.de Muniru Subašić iz organizacije “Majke Srebrenice” koja je dodala kako je doživotni zatvor jedina pravedna kazna za Karadžića. “Istina i pravda su pobijedile”, kazala je Subašić, prenosi tagesschau.de.

Taj portal se dalje osvrće na to kako je Karadžić za vrijeme procesa uvijek iznova ponavljao kako je nedužan, kako su optužbe protiv njega neosnovane te da on nije “ratni huškač”, već “pomiritelj Balkana”.

Velikodušni student Radovan

Deutschlandfunk se osvrće na različita viđenja u BiH na Karadžića, pogotovo u Sarajevu i Istočnom Sarajevu. Novinar Deutschlandfunka Srđan Govedarica tako navodi kako u Istočnom Sarajevu Karadžić još uvijek važi za nacionalnog heroja. No, samo nekoliko kilometara dalje, u središtu Sarajeva, “njegovo ime stoji za najokrutnije zločine koji su u Europi počinjeni od Drugog svjetskog rata”. Novinar dalje u svom tekstu donosi i izjave nekadašnjeg Karadžićevog susjeda u studentskom domu, Palestinca Youssefa Hajira. “Poštovao sam ga. Brinuo se o svojoj poeziji, bio je velikodušan čovjek”, prisjeća se Hajir tada studenta Radovana koji u to vrijeme politički nije privlačio pozornost. Tek se 1990., navodi Deutschlandfunk, Karadžić počeo baviti politikom. Youssef Hajir je za vrijeme rata ostao u Sarajevu i vodio jednu “improviziranu bolnicu u jednoj posebno borbama pogođenoj četvrti. ‘Bilo mi je teško povjerovati da on radi takvo što, zato što je liječnik. Mi liječnici polažemo zakletvu da ćemo pomagati ljudima, a ne da ćemo im naškoditi'”, ističe Hajir, prenosi Deutschlandfunk.