Kako naplatiti štetu nastalu padom snijega ili ledenica sa krova

Tokom zimskog perioda štete koje nastanu na imovini (npr. na vozilima) padom snijega sa krova mogu biti iznimno velike. Brojni slučajevi ove vrste zabilježeni su u bh. gradovima u proteklom periodu.

Snijeg i ledenice koje padaju sa krovova mogu nanijeti i tjelesne povrede građanima, pogotovo u užim gradskim centrima gdje se trotoari veoma uski.

U razgovoru za Fokus.ba pravni ekspert iz Sarajeva koji je želio ostati anoniman pojašnjava da prema Zakonu o komunalnoj čistoći KS, odnosno članu 51, propisana je obaveza vlasnika zgrada, upravitelja i korisnika da čiste snijeg i ledenice sa krovova svojih objekata.

“Bilo kome da se nešto desi, da li povreda ili oštećenje imovine, odgovornost pada na jednu od ove tri pobrojane kategorije. Svako ko pretrpi određenu štetu ima pravo da traži novac”, istakao je ovaj pravni ekspert za Fokus.ba.

Naš sagovornik dodaje da je za naplatu štete iznimno važno da građani pozovu policiju kako bi evidentirala slučaj.

“U protivnom tokom eventualne pravne procedure šteta neće moći biti naplaćena. Iznos štete utvrđuje se naknadno. Ukoliko je šteta na autu na primjer 500 KM, vlasnik zgrade, upravitelj ili korisnici moraju nadoknaditi taj iznos oštećenom”, kazao je naš sagovornik te dodao da ukoliko izostane prvobitni dogovor o naplati, oštećeni uvijek može podnijeti tužbu. Šanse za dobijanje tužbe veoma su velike.

Inspekcijski organi mogu posebno kazniti neodgovorne vlasnike zgrada, upravitelje ili korisnike. Kazne za neodržavanje krovova odnosno izostanak uklanjana snijega i ledenica kreću se od 1 KM pa sve do 6.000 KM.

“Ali inspekcije u ovom slučaju veoma slabo djeluju. Inspektori bi trebali da rade preventivno na ovim stvarima radi sigurnosti svih građana”, zaključio je naš sagovornik.