Kako izgleda hirurgija za vrijeme koronavirusa

Pacijenti koji su vezani za urgentan hirurški program prolaze određeni epidemiološki protokol i ispunjavaju epidemiološki karton, a na osnovu toga određuje se da li su za brzi ili za PCR test.

– Svi pacijenti koji su vitalno ugroženi, idu odmah u operacionu salu. Po dolasku u bolnicu, uradi im se test. Nakon što se završi operativni zahvat pacijent provedi vrijeme u covid izolatoriju, sve dok ne stignu rezultati tog testa. Ako je pacijent pozitivan na virus korona, ide na Kliniku za infektivne bolesti (Covid bolnica), na odjel gdje se smještaju pozitivni pacijenti čije stanje nakon operativnog zahvata ne zahtijeva potporu mehaničkom ventilacijom – kazao je za Fenu prof. dr. Rifatbegović.

Operirani pacijenti pozitivni na virus korona čije stanje zahtijeva potporu mehaničke ventilacije upućuju se u respiratorni centar gdje imaju redovne kontrole. Na Klinici za hirurgiju operirana su tri pacijenta pozitivna na infekciju Covid 19, u hitnom programu.

Kako prof. dr. Rifatbegović kaže Klinika za hirurgiju zbrinjava onkološke pacijente, one s benignim oboljenjima, prioritetnim oboljenjima kao i politraumatizirane pacijente. Timovi su raspoređeni, u svakom trenutku, kako za hitan program tako i za planirani program odnosno onkološki program. Kao rezultat takve organizacije posla jesu, kaže, kvalitetno zbrinuti pacijenti.

– Zasad imamo dovoljno kadra, možemo pokriti sve obaveze. Desetak uposlenika Klinike za hirurgiju bilo je pozitivno na virus korona, među kojima sam i ja. Prevladavale su lakše forme bolesti, a na redovne aktivnosti vratili smo se nakon procesa koji je obavljen po protokolu epidemiologa – kazao je.

Profesor Rifatbegović ističe i to da je moratorij, naređen od Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva krajem oktobra, zaustavio planirane operativne zahvate koje su kontinuirano održavali cijelo vrijeme pandemije. Naravno s kratkotrajnim prekidima, koji su, kako je kazao, bili rezultat procjene epidemiološke situacije i kriznog štaba Kliničkog centra.

Iskustva koja su stekli u organizaciji rada i hirurškom liječenju bolesnika u uvjetima infekcije Covidom-19 bila su od koristi i narodu Sandžaka. Profesor Rifatbegović ponosan je da su bili dio tima koji je u najtežim uvjetima pomogao narodu Sandžaka, na najbolji način predstavio BiH.

Tim od šest zaposlenika UKC Tuzla (po tri ljekara i diplomirana medicinska tehničara) s iskustvom u liječenju pacijenata pozitivnih na Covid -19 boravio je ljetos u Opštoj bolnici Novi Pazar. Bili su, kaže prof.  Rifatbegović, prepoznatljivi u timskom radu, zajedno s kolegama iz Sarajeva, Beograda, Kragujevca i Kraljeva.

Na Klinici za hirurgiju UKC Tuzla urađeno je tokom 2019. godine, u periodu prije pandemije, oko 4.500 operativnih procedura od toga 3.600 u opštoj anesteziji. Tretirano je i oko 500 slučajeva karcinoma iz oblasti digestivne i torakalne patologije.

Razgovor za Fenu iskoristio je i za podršku idejnom konceptu rješavanja urgentnog centra, koji će djelovati u okviru UKC Tuzla. Smatra da je realizacija takvih projekata prvenstveno za dobrobit pacijenata, a onda i širu društvenu zajednicu.

– Nastavak razvoja UKC Tuzla svakako podrazumijeva i urgentni klinički centar, koji će omogućiti i veće angažiranje kadrova kojeg u BiH imamo i treba da ih vežemo za zajednicu i državu. Tako možemo adekvatno i blagovremeno odgovoriti i svim izazovima koje hitni posebno program polutraumatiziranih pacijenata zahtijeva kad je regija u pitanju, a mi pokrivamo 700.000 do 800.000 osiguranika – naglasio je prof. dr Rifatbegović.

Realizacijom projekta Urgentnog centra UKC Tuzla trebalo bi da bude riješeno zbrinjavanje hitnih stanja u medicini, na jednoj lokaciji što je jedan od akreditacijskih standarda. Idejni projekt su izradili bh. arhitekti, a planirano je da to bude četvoroetažni objekt ukupne površine 3.600 metara kvadratnih korisnog prostora i povezan s ostalim dijelom Bolnice Gradina.