Kako iz BiH do posla u Njemačkoj nakon novog zakona

Iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije u Njemačku godišnje odlazi više od 100 hiljada radnika.

Jučer je u Njemačkoj stupio na snagu novi zakon o useljavanju, koji nudi niz olakšica u odnosu na stari zakon, koji važi do kraja ove godine.

U videu prilogu novinarke Deutsche Wellea pogledajte više detalja.

Nema perspektive

Sve je više polaznika na kursevima njemačkog jezika u Bosni i Hercegovini. Mladi ovdje, kako kažu, ne vide perspektivu.

Za kurs Njemačkog jezika odlučio se i 33-godišnji Amil Omerović. Iako je završio međunarodne odnose na Fakultetu političkih nauka, svoju perspektivu ne vidi u Bosni i Hercegovini. Želja mu je da posao prevodioca radi u Njemačkoj.

“Bio sam prije pola godine u Njemačkoj, stekao sam sve uslove koji su meni potrebni i sada sam u završnu fazu došao da naučim jezik i da odem u Njemačku. A više je razloga zašto mladi odlaze u zemlje Evropske unije prije svega neuređenost države i neperspektivnost”, ističe Omerović.

Bezuspješni pokušaji, ali i nepravda prilikom pronalska posla u našoj zemlji, vjetar su u leđa i Adnanu Kalkanu da posao u svojoj struci traži u Njemačkoj.

“Pa volio bih svoju struku, jer sam završio to za poljoprivrednog teničara ali ako bi bilo nekih poteškoća jer učim evo jezik onda sam imao tu rezervnu opciju za vozača. Imam položen vozački ispit B kategorije”, kaže Kalkan.

Centre i škole za jezike posjećuju zaposleni i nezaposleni, stariji i mlađi, a sve u cilju napuštanja države i pronalaska prosperitetnije budućnosti. Iz Škole za strane jezike “Poliglot” rekli su kako je kod njih trenutno najpopularnije učenje njemačkog jezika, te kako je zabilježen porast broja učenika na tom smjeru, posebno posljednje dvije godine.

Bez posla, ali i obrazovanja koje nije povezano sa tržištem rada u našoj zemlji, te zbog osjećaja besperspektivnosti mladi odlaze iz Bosne i Hercegovine. U proteklih pet godina našu zemlju je napustilo oko 180 hiljada, podaci su Unije za održivi povratak. Ne odlaze nam samo mozgovi već i ruke, jer se većina njih bavi stručnim zanimanjima i zanatima.