cirkus se nastavlja
Kako dobro plaćeni državni ministri olako obaraju odluke
Najviše odluka obaraju Košarac, Amidžić i Nešić. Na sjednici od 14. februara u obaranju odluka su se s njima takmičili Helez i Hurtić
Na sjednicama Vijeća ministara BiH održanim 14. i 26. februara oborene su brojne odluke. Najviše su za obaranje odluka na sjednicama zaslužni ministri iz RS-a odnosno SNSD-ovci Staša Košarac i Srđan Amidžić, koji vode resore vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kao i finansija i trezora.
Na sjednici održanoj 26. februara njih dvojica su udruženo oborili pet odluka. Tako su za razliku od ostalih ministara glasali protiv izmjene Odluke o formiranju Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara BiH, izmjeni Odluke o uspostavljanju Komisije za saradnju s NATO-om, Strateškog okvira za reformu sektora pravde u BiH od 2023. do 2027., Informacije o statističkim pokazateljima u obrazovanju u BiH za 2023., izvještaja o radu Koordinacije za interoperabilnost Vijeća ministara BiH.
Nejasni motivi
Ako se uzme u obzir priroda ovih odluka nejasni su motivi zbog čega su Košaraca i Amidžić jedini glasali protiv ovakvih tačaka dnevnog reda sjednice, a zbog čega one, s obzirom da nedostaje entitetska većina, nisu usvojene.
I na sjednici održanoj 14. februara uglavnom su političari iz RS-a koji sjede u Vijeću ministara BiH obarali skoro jednu tačku dnevnog reda za drugom. Na ovoj sjednici su se Košarcu i Amidžiću, prosto zbog njihovog prisustva, pridružili ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić i zamjenik ministra prometa i komunikacija Ognjen Janjić (koji je na sjednici mijenjao ministra Edina Fortu).
Oni su na toj sjednici naprimjer oborili Prijedlog programa rada institucija Vijeća ministara BiH, a onda su, nakon što su ministri odbrane i izbjeglica Zukan Helez i Sevlid Hurtić glasali protiv programa rada ministarstava finansija i trezora te sigurnosti, koje vode Amidžić i Nešić, uzvratili sa obaranjem programa rada ministarstava koje vode Helez i Hurtić.
Revanšizam na sceni
Usput su političari iz RS-a oborili i programe rada Direkcije za ekonomsko planiranje zatim agencija za forenzička ispitivanja, za poštanski promet, za policijsku podršku. Zbog te činjenice su se revanširali Helez i Hurtić pa nisu usvojili izvještaj SIPA-e.
Ni programi drugih institucija, vjerovatno zbog revanšizma, također nisu usvojeni, pa su tako Košarac, Amidžić, Nešić i Janjić glasali čak i protvi programa rada Službe za zajedničke poslove.
