Ukoliko bi se donijele
Kako će “Trumpove carine” utjecati na FBiH? Federalni ministar pokušao odgovoriti
Objasnivši da nije nadležan i da nije vršio analizu, ministar trgovine Amir Hasičević se ipak upustio u zvaničan odgovor Federalnom parlamentu
Vladi Federacije BiH iz Federalnog parlamenta je odaslano pitanje koje glasi: Da li je Vlada provela analizu mogućih ekonomskih efekata koje bi uvođenje carina od SAD-a prema EU moglo imati na izvoz iz FBiH, te koji bi sektori izvoza bili najviše pogođeni.
Iako nema nadležnost, odgovor u pisanoj formi je na upit zastupnice Suade Halilović pokušao dati federalni minitar trgovine Amir Hasičević.
Carinska politika
U na početku odgovora i konstatuje da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine nadležno je za vanjskotrgovinsku politiku i carinsko-tarifnu politiku BiH, pripremanje ugovora, sporazuma i drugih akata iz oblasti ekonomskih odnosa i trgovine sa drugim drzavama. Nadalje, konstatuje Hasičević, carinska politika je u skladu sa Ustavom BiH u nadležnosti institucija BiH, te da je u BiH uspostavljen jedinstveni carinski sustav.
Dalje konstatuje da Federalno ministarstvo trgovine niije vršilo analizu vezano za moguće ekonomske efekte koje bi uvođenje carina od SAD-a mogli imati na FBiH, no uprkos svemu navedenom upustio se u davanje odgovora na zastupničko pitanje.
Federalni ministar trgovine
Hasičević: Zbog povećanja minimalca neće doći do većeg broja otkaza. Nema logike
-Evidentno je da bi najavljene mjere, ukoliko se uopće usvoje, neposredno odnosno posredno imale određen utjecaj i na gospodarstvo BiH. Naime, iako SAD nisu jedno od glavnih izvoznih tržišta za BiH odnosno FBiH i ne pripadaju skupini od deset zemalja u koje BiH najviše izvozi činjenica je da se zvoz iz BiH u ovu zemlju svake godine povećava. Tako prema podacma Federalnog zavoda za statistiku zemlju vrijednost izvoza FBiH u SAD iznosi 148.314.000 KM sa tendencijom rasta – navodi između ostalog Hasičević.
GSP program
Dodaje da, s obzirom da iz SAD najavljuju carine u iznosima od 10 do 20 posto na sve odnosno na određene kategorije proizvoda iz EU ostaje vidjeti koliko će se ove izjave realizirati.
Kate da su u periodu od 2107. do 2021. u kontekstu sličnih najava uvedene carine od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij iz EU. On je mišljenja da bi na posredan način moglo biti refleksije i na BiH imajući u vidu vanjskotrgovinsku razmjenu sa EU.
-Osim toga u kontekstu trgovačkih odnosa BiH i SAD ukazujemo da je generalni sustav preferencija (GSP) istekao 31. decembra 2020. godine kako za BiH tako i za 122 zemlje korisnice ovog programa. To je sustav u kojem SAD daju jednostrane carinske povlastice razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, a navedeni program osiguravao je bescarinski tretman za 3.500 proizvoda iz BiH. Odluku o tome kada će ovaj sustav biti produžen donosi isključivo Američki kongres – istaknuo je Hasičević.
Pogledajte kako je na mostu dočekana studentica iz Sarajeva koju su pretukli batinaši u Srbiji 