Tender po mjeri
Kad Fond memorijala traži auto: Želimo osam zvučnika, LED tablice i ručke u boji karoserije
Prošlogodišnji oktobarski javni tender Fonda memorijala Kantona Sarajevo za nabavku motornog vozila imao je izričite zahtjeve. Predstavnici ove institucije, inače finansirane kantonalnim budžetom, kako kažu, nisu imali željenu marku na umu pri raspisivanju javnog tendera, ali očito jesu boju automobila, njegovu širinu, dužinu, pa čak i zapreminu prtljažnika. Na poziv se javila samo jedna firma koja je zadovoljavala kriterije. Revizori koji su radili godišnji izvještaj Fonda smatraju da je istinit i ne krši nijedan stav zakona, dok izmjene postojećeg Zakona o javnim nabavkama BiH još uvijek nisu došle na red.
Fond Kantona Sarajevo za zaštitu i održavanje grobalja šehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen obilježja žrtava genocida „Fond memorijala“ je 5. oktobra prošle godine, objavio javni tender za nabavku motornog vozila.
Imali su izričite specifikacije, pa ne samo da su znali da žele auto iz 2018. godine u metalik boji, već i njegovu dužinu, širinu, snagu motora…
Kao što se može vidjeti u javnom pozivu, željena zapremina motora je minimalno 1965 ccm, snаgа mоtоrа minimalno 110 kW / 150 KS, dok bi željena dužina trebala iznositi minimalno 4.380 mm, širina minimalno 1840 mm, a visina minimalno 1605 mm. Zapremina prtljažnika koju su željeli je minimalno 520 litara.
Predstavnici Fonda su i ekološki osvješteni, te su željeli auto sa EU 6 normom za štetne gasove, ali i osam zvučnika, LED tablice i dnevna svjetla, te retrovizore i ručke vrata u boji karoserije, piše Interview.ba.
Član 54, stav devet Zakona o javnim nabavkama BiH, kaže da „osim ako nije opravdano predmetom nabavke, u tehničkoj specifikacij ne smije se uputiti na određenog proizvođača, na porijeklo ili na poseban postupak, na marke, patente, tipove ili određeno porijeklo, ako bi se time pogodovali ili ako bi se isključili određeni privredni subjekti ili određeni proizvodi“.
Tražili smo odgovor iz Fonda memorijala da li znaju da su prekršili Zakon, ali su nam, između ostalog, odgovorili da su naveli minimalne dimenzije automobila, te da su sva vozila koja ispunjavaju ove uslove mogla biti ponuđena.
Ipak, uprkos tome jer mnogi ispunjavaju ove prilično konkretne zahtjeve, ponuda je stigla samo od jednog ponuđača – Triab d.o.o. Sarajevo za auto Škoda Karoq Style 2,0, te je sklopljen ugovor u vrijednosti od 60,367 KM.
Karakteristike ove marke automobila su sljedeće: dužina 4382, širina 1841, te visina 1642, dok je zapremina prtljažnika 521 litar. Uporedivši sve ove karakteristike, možemo vidjeti da se tražene i dobijene razlikuju tek u nekoliko centimetara.
Pored toga, ovo auto posjeduje i dnevna LED svjetla, zadovoljava EU 6 normu, a ima i željenu snagu motora – 110 kw/ 150 KS, sve kao u traženom javnom tenderu.
Podsjetimo, direktor firme „Triab Škoda“ je Adis Bunjo i dio je „Bunjo grupacije“, koja na bh. tržištu „posluje od 1990. godine i bave se prodajom i servisiranjem kako novih vozila (Toyota, Škoda, Fiat, Alfa Romeo, Jeep i motocikli Piaggio), tako i uvozom, prodajom i servisiranjem rabljenih automobila YES car“.
Zanimljivo da ovo nije jedini ugovoreni javni tender između Fonda i ove firme. Tako je, na primjer, ova institucija raspisala javni tender za nabavku službenog vozila 2016. godine, te je prihvaćena ponuda Triab-a d.o.o. Sarajevo za auto Škoda Fabia u iznosu od 19.900,00 KM sa PDV-om.
Fond memorijala: Bez željene marke automobila
Uprkos ovim podudarnostima, iz Fonda memorijala za Interview.ba su rekli da nisu imali namjeru kupiti određenu marku automobila.
Razlog za kupovinu novog bila je dotrajalost starog vozila.
– Namjera nam je bila da se nabavi vozilo koje će se, između ostalog, koristiti za prevoz izložbi koje su sve traženije, kako na prostoru u BiH, tako i van nje, a također i za obilazak mezarja koja su uređena ili u fazi uređenje, a koje se po pravilu nalaze na teže pristupnim terenima. Da bi zadovoljili navedene potrebe, sačinjena je tehnička specifikacija vozila u kojoj su navedeni minimalni uslovi koje vozilo mora zadovoljiti da bi odgovaralo planiranoj namjeni – naveli su.
Dodaju se se pri izboru tehničkih specifikacija vodilo računa da daju jednaku mogućnost svim zainteresovanim ponuđačima da učestvuju u nadmetanju.
Također, nisu upoznati sa razlogom zašto drugi ponuđači nisu dostavili svoje ponude. A nakon što smo ukazali da se tražene i dobijene dimenzije razlikuju jako malo ili nimalo, u nekim stavkama, odgovorili su sljedeće:
– Želim Vas upoznati da smo tražili vozilo većih dimenzija kako bi prilikom putovanja na duže relacije mogli imati više mjesta i osjećati se udobno. Ovdje ponovo napominjem da smo naveli samo minimalne dimenzije i sva vozila koja ispunjavaju taj uslov, mogla su biti ponuđena -.
Na kraju navode kako je ovaj postupak nabavke vođen transparentno, te su svi ponuđači „imali jednak i nediskrimirajući tretman i apsolutna je osigurana pravedna i aktivna konkurencija“.
Napomenimo da je bio samo jedan ponuđač, te da je tako firmi Triab osiguran ovakav tretman.
Revizori izvještaj Fonda ocijenili istinitim
Zanimljivo i da Revizorsko – konsultantska kuća RECONS iz Sarajeva također nije vidjela ništa sporno u ovoj javnoj nabavci, te su u reviziji finansijskih izvještaja za 2018. godinu ocijenili cjelokupan izvještaj istinit.
U odgovoru na upit za Interview.ba, rekli su kako nije prekršen član 54., stav devet Zakona o javnim nabavkama BiH.
– Navedene karakteristike nisu navedene u fiksnim vrijednostima, kako Vi navodite u Vašem pitanju, već kao minimum koje vozilo koje je predmet nabavke treba da zadovolji…- pojasnili su.
Smatraju i kako se „ne može tvrditi da je izabrani ponuđač favoriziran u odnosu na druge“ jer „na tržištu postoji više motornih vozila koja zadovoljavaju tenderom specificiran minimum, i više ponuđača koji ispunjavaju tehničke zahtjeve“.
Zaključuju kako nije prekršen Zakon, pošto „tehnička specifikacija ne upućuje na određenog proizvođača, na porijeklo ili na poseban postupak, na marke, patente, tipove ili određeno porijeklo, što bi moglo pogodovati ili iskjučiti određene privredne subjekte ili određene proizvode“.
Izmjene Zakona o javnim nabavkama uskoro u proceduri
Srđan Traljić iz Transparency International u BiH za Interview.ba je objasnio da se većina javnih nabavki u našoj zemlji formira tako da ih može ispuniti samo jedan ponuđač.
– Ne mogu se sjetiti u skorije vrijeme nijedne nabavke gdje smo imali više od jedne ponude, uglavnom se formira da se može ponuditi samo jedan tip vozila – dodaje.
A problem je, kako Traljić objašnava, jer se niko od ponuđača ne žali, što je potvrdila i Agencija za javne nabavke BiH kroz svoje izvještaje.
– Nadležni rade što im je zakon omogućio. Konkretno, navedeni primjer, ukoliko se niko nije žalio, onda Agencija za javne nabavke BiH ne može ulaziti u tendersku dokumentaciju, zatim Kancelarija za razmatranje žalbi nema posla, a ukoliko se ne prijavi, ni Tnadženo tužilaštvo ne može raditi svoj posao – objašnjava on jedan začarani krug, koji često viđamo u BiH.
Podsjetimo da je monitoring javnih nabavki nevladinih organizacija spoveden na 1338 nabavki u vrijednosti od 400 miliona KM, te je zaključeno da se Zakon o javnim nabavkama BiH krši u svim fazama procesa.
Istraživanje Fonda otvoreno društvo BiH, Razvojne agencija Eda Banja Luka, Transparency International BiH, Udruženja građana “Tender” Banja Luka iz 2019. godine pokazalo je da 88 posto od 53 kompanije u našoj zemlji smatraju da postoji favorizovanje određenih ponuđača kroz javne nabavke.
Ipak, nadleženi iz parlamentarnih državnih klupa uskoro će imati priliku za popravni ispit, kada je riječ o rješavanju ovih problema. Izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama bi promijenile oko 50 posto postojećeg teksta Zakona, dok ga je Evropska komisija ocijenila kao antikoruptivnim. Mišljenje državnog Ministarstva finansija i Ministarstva pravde se čekalo čak osam mjeseci. Nacrt je sada spreman.
– Kroz izmjene Zakona koji bi uskoro trebao ući u proceduru, zalažemo se da se te neke stvari zaista mijenjaju – zaključio je Traljić.
Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT(Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)