Kačmarčik: Mediji moraju podići svijest da je nasilje nad djecom neprihvatljivo

Predstavnica UNICEF-a u BiH Nela Kačmarčik kazala je da mediji u Bosni i Hercegovini moraju podići svijest građana da je nasilje nad djecom potpuno neprihvatljivo, da je fizičko kažnjavanje djece štetno te da je potrebno iznaći alternative za discipliniranje djece koje ne podrazumijevaju nasilne metode.

To je kazala na dvodnevnoj Interaktivnoj radionici “Mediji za sretno djetinjstvo” u organizaciji UNICEF-a u BiH uz podršku Evropske unije u BiH koja je danas završena na Jahorini.

Kačmarčik je također istakla da je inkluzija svakog djeteta, uključujući i djecu sa poteškoćama, prirodna stvar koja treba da bude polazna osnova za razmišljanje da je društvo bogatije, jer u njima postoje različiti ljudi sa različitim sposobnostima.

Naglasila je da je primarni fokus radionice davanje okvira za kreiranje snažne medijske zajednice okupljene oko kampanje “Sretno djetinjstvo”, zatim razumijevanje ciljeva kojima kampanja teži te diskusije o temi etike medijskog izvještavanja o pitanjima dječje zaštite.

– U medijima je potrebno govoriti o sposobnostima, a ne ograničenjima. Mediji mogu uticati da se o ovim temama govori drugačije i da te teme zbog interesantnog sadržaja dobiju veću pažnju – naglasila je.

Kačmarčik je kazala da se kampanja “Sretno djetinjstvo” sastoji od dvije kampanje, “Čuvari sretnog djetinstva” i “Šampioni inkluzije”. U Kampanji “Sretno djetinjstvo” raspisan je i poziv za učešće pojedinaca i grupa koji trebaju na zanimljiv način predstaviti ideje kako pomoći djeci da imaju sretno djetinstvo, koje će biti finansijski nagrađene, dok će u kampanji “Šampioni inkluzije” biti dodijeljene zahvalnice osobama koje su zaslužne za rješavanje tog problema.

Izvršna direktorica organizacije “Zdravo da ste” iz Banje Luke Aleksandra Štrbac kazala je da ne postoje statistički podaci o nasilju nad djecom u BiH, prvenstveno zbog prirode problema, ali da je sasvim sigurno da je potrebno djecu zaštiti od nasilja na sve moguće načine.

Predstavljajući rezultate monitoringa 11 nevladinih organizacija uključenih u taj projekt, kazala je da su identificirali ‘slabe’ tačke u mehanizmima zaštite djece te da su definisali preporuke za unapređenje stanja kako bi poboljšali opće mehanizme koji moraju ponuditi zaštitu djeteta izloženog nasilju.

– Fokusirali smo se na to da li djeca imaju mehanizme da prijave nasilje, da li znaju šta je nasilje i razgovarali smo sa djecom o njihovoj percepciji stanja u lokalnim zajednicama i da li se osjećaju zaštićenim – istakla je.

Kao probleme su, dodala je, identificirali nepostojanje mehanizama rehabilitacije djece žrtava nasilja i socijalizacije, posebno kada se radi o slučajevima težeg zlostavljanja i zanemarivanja te da su dobijali različite statističke podatke iz centara za socijalni rad i policije, što ne bi trebalo da se dešava.

Govoreći o inkluziji, izvršni direktor Informativnog centra za osobe s invaliditetom “Lotos” iz Tuzle Suad Zahirović kazao je da je ‘terminologija’ inkluzije jako prisutna u institucijama koje su odgovorne za osiguravanje i provođenje inkluzije, ali da se od usvojenih termina nije daleko odmaklo.

Naglasio je da još postoje situacije da djeca sa različitim poteškoćama ni u posebnim institucijama nemaju adekvatnu podršku, a posebno u institucijama koje su namijenjene svoj djeci.

Kao jedan od najvećih problema izdvojio je izostanak sistemske podrške, zbog čega su djeca s invaliditetom u potpunosti ovisna o podršci članova njihovih porodica, najčešće majki, što dovodi do situacije da su ta djeca izolirana i isključena, bez mogućnosti da se kvalitetno i adekvatno obrazuju.

– Sve to dugoročno generira njihovo siromaštvo i ponovno vraćanje u ‘ovisnost’ o članovima porodica – pojasnio je Zahirović.

Zaključio je da ne postoje odgovarajući servisi podrške koji trebaju zadovoljiti individualne potrebe osoba s invaliditetom, ovisno od njihove dobi i vrste poteškoće i invaliditeta te do segmenata aktivnosti, kao što su obrazovanje ili zaposlenje.

Novinarka i aktivistica Kristina Ljevak iz Sarajeva potcrtala je da je medijska podrška od nužnog značaja za sretno odrastanje djece te da su mediji ključni saveznici kada se govori o položaju djeteta u BiH, ali i svih ostalih ranjivih kategorija.

Učesnici radionice imali su priliku diskutovati o institucionalnom okviru i sistemima podrške, novinarskom pristupu tim temama, zatim čuti iskustva iz dječjeg ugla, kao i saznati o aktivnostima kampanje.

Na interaktivnoj Konferenciji učestvovali su novinari, urednici, blogeri, freelanceri, kao i stručnjaci iz sistema zaštite dječjih prava s fokusom na oblasti zaštite djece od nasilja i promocije socijalne inkluzije djece s poteškoćama u razvoju.