Južna interkonekcija: Trumpova administracija će biti puno tvrđa kada je riječ o energetici nego Bidenova

Kada se u opuštenoj atmosferi razgovara sa političarima iz susjedne nam Hrvatske, gotovo pa svaki visoki zvaničnik iz Zagreba će reći da snažno podržava teritorijalni integritet i suverenitet BiH, te da je od strateškog interesa i za zvanični Zagreb priključenje BiH ka euroatlantskim integracijama.

“Nastavit ćemo odličnu saradnju kao i do sada i davati podršku Bosni i Hercegovini na evropskom putu“, govori hrvatski premijer Andrej Plenković svako malo.

Ipak, isto tako svako malo se desi da pojedini visoki zvaničnici iz Hrvatske tokom posjete BiH, daju u najmanju ruku čudne izjave koje se tiču funkcionisanja naše zemlje.

Posljednje su stigle od šefa hrvatskog Sabora Gordana Jandrokovića, koji je nedavno između ostalog kazao “da BiH ne može da opstane ukoliko nestane konstitutivnost naroda”, na čemu insistira i predsjednik Zoran Milanović, ali i premijer Plenković.

Odnosi dvije zemlje

To su čini se jedine stvari oko čega se slaže ovaj dvojac, koji inače već pet godina žestoko “politički ratuje”, te su im odnosi na izuzetno niskim granama.

Nakon izjava Jandrokovića uslijedile su burne reakcije političara iz BiH, a ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković je čak poslao i protestnu notu zvaničnom Zagrebu.

Konaković je naveo kako Jandrokovićev istup ‘ne odražava stvarnu prirodu naših bilateralnih odnosa, ne pridonosi izgradnji povjerenja i daljnjem jačanju prijateljskih odnosa čemu BiH ostaje privržena.

Tome se trebaju dodati i istupi Željane Zovko, inače Mostarke, koja je članica Evropskog parlamenta u Briselu ispred Hrvatske, te polemika oko izgradnje Južne interkonekcije, zbog čega je lider HDZ-a BiH Dragan Čović, na udaru kritika ambasadora SAD u BiH Michaela Murphyja, onda se treba upitati kakvu to politiku Hrvatska vodi prema BiH.

Tim povodom smo razgovarali s Davorom Gjenerom, političkim analitičarem iz Zagreba. Na početku se osvrnuo na istupe Jandrokovića, te kazao da su tu precijenjene neke rečenice koje je predsjednik Sabora izgovorio.

“Jandroković nije radikal, on je centristički političar, koji kao i drugi Hrvati kada dođu u BiH, postane manje diplomata, odnosno manje oprezan u diskursu nego što bi trebalo biti. Velika je razlika između politike Andreja Plenkovića, koji čvrsto podržava ono što u BiH radi Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt i politike Zorana Milanovića, koji Schmidta vrijeđa otprilike onako kako ga vrijeđaju Dodik i njegova ekipa, ali nažalost u zadnje vrijeme i politička elita u Sarajevu, govori Gjenero na početku za Fokus.

Ulaženje na stražnja vrata

O miješanju Hrvatske u unutrašnje stvari BiH, naš sagovornik nam govori da su to neke stvari zbog kojih nije sretan.

“To se dogodilo pretežno u mandatu Zorana Milanovića. Bilo je toga tu i tamo i prije, ali puno manje. Nisam sretan što se nije razvila elementarna međudržavna pristojnost. To je da političari iz Hrvatske kada odu u BiH, odu prioritetno u Sarajevo, pa onda obave i drugo što imaju. Ovaj model koji je Milanović uspostavio i kojeg on sistematski provodi, ulaženja na stražnja vrata bez kucanja u susjednu državu je nešto nekorektno, izrazito nepametno i pretpostavljam da to ljudima u BiH prilično smeta. Hrvatska od toga nema nikakve koristi”, jasan je Gjenero.

O Južnoj interkonekciji, strateškom cilju obje zemlje, odnosno stvaranja alternative ruskom gasu, Gjenero tvrdi da je to i prioritetni interes Hrvatske.

“U tome je najvažnije podrška Sjedinjenih Američkih Država, a u današnjem svijetu je energetika ključna čime se neku državu drži ucijenjenom. Prema tome Hrvatska mora omogućiti da se u najkraćem roku iz njenih interesa BiH čvrsto integriše u euroatlantski prostor plinskom interkonekcijom koja valorizira geopolitičko značanje Krka, Omišlja i terminala, i da se to mora napraviti u najkraćem roku. Hrvatski prioritetni interes je da se BiH izvuče iz ruskih škara”, jasan je naš sagovornik.

Patogeni ruski interes

Očekuje da će nova administracija Donalda Trumpa biti manje angažirana Balkanom nego je to bio slučaj s Joeom Bidenom, ali da će biti tvrđi kada je riječ o energetici.

“Trumpova administracija će u energetici biti puno dosljednija, tvrđa i angažiranija nego što je bila Bidenova. U Hrvatskoj imamo to iskustvo sa Trumpovim pritiskom da se, hvala Bogu, sagradio taj LNG Terminal, koji je Milanović cijeli svoj mandat kočio i ruski lobisti su govorili o neisplativosti projekta su ga sve vrijeme dovodili u pitanje, pokušavajući skriti da se radi o prioritetno geopolitičkom projektu. Srećom, tu je Plenković dobro razumio Amerikance, promijenio je retoriku i njegova Vlada je relativno brzo sagradila taj terminal, prije februara 2022. godine, tako da je Hrvatska na nogama dočekala plinsku krizu u Evropi. I za BiH i Hrvatsku je važno da se stvori zid tom patogenom ruskom interesu koji miješa tvrdu i meku moć upravo uz pomoć energetike”, zaključuje Gjenero u razgovoru za Fokus.