Jusko otkrio zašto se ne troši novac za cestogradnju

Zajednički stav svih institucija u Bosni i Hercegovini, zajednički sinhronizovani rad, otvorena i neposredna komunikacije je rješenje ne samo Pelješkog mosta nego svih drugih problema, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Ismir Jusko, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine povodom najave Hrvatske da u ponedjeljak započinje sa zvaničnom gradnjom Pelješkog mosta.

“Ako nam je cilj da branimo interese Bosne i Hercegovine onda to moramo raditi sinhronizovano i zakonodavna i izvršna vlast. Ovo nije posao samo jednog ministra, niti se za to pita samo Ismira Juske. Budite uvjereni da bi već bio na mnogim sjednica sa predstavnicima Vlade Hrvatske, ali bez konkretnog odobrenja, odnosno instrukcije da to mogu raditi ja bi sigurno napravio puno veću štetu nego korist”, istakao je Jusko.

Jer, smatra, kada bi otišao i počeo raditi takve aktivnosti vjerovatno da bi ga neki od parlamentaraca pitali ko ga je ovlastio da to radi.

“Svjedoci smo da se konfliktom ništa ne može riješiti. Ali, ako stavimo sve probleme na sto, bez obzira na sve što ide, a Evropska komisija je odobrila taj novac, nikada nije kasno da se sjedne i da se počne razgovarati, prije svega o granicama na moru”, kaže Jusko.

Pelješki most mora biti interes svih

Jusko navodi da je prije nekih sedam-osam mjeseci na sjednici Parlamentarne skupštine BiH elaborirao sve ono što u ovom momentu Ministarstvo komunikacija i prometa BiH ima kao informaciju, te ono što se dešavalo u proteklih 11 godina od kada je aktivno pitanje Pelješkog mosta.

“Sve aktivnosti kada je u pitanju rad ekspertnog tima završene su još 2007. godine. Od tada više nije bilo konkretne aktivnosti, a pod konkretnim aktivnostima lično sam smatrao da se delegacija sa delegacijom trebala sastati, međutim nije. Tada su završene tehničke karakteristike mosta i njihov uticaj na nesmetan prilaz Neumskom akvatoriju. Ali, zamjenjuje se redosljed događaja. Tada se nije razgovaralo o granicama koje su sada ustvari najvažnije pitanje”, kazao je Jusko.

Navodi da je i tada parlamentarcima istakao da kao ministar, kao predstavnik izvršne vlasti ne može pokrenuti bilo koju aktivnost, jer “ovo nije aktivnost samo jednog ministarstva, nego cijelog jednog tima ljudi, bez konkretne instrukcije zakonodavne vlasti”.

“Tada je dio Parlamentarne skupštine BiH (Predstavnički dom) donio i Deklaraciju da se obustave sve aktivnosti oko izgradnje Pelješkog mosta. Ali, bio sam slobodan da kažem i tada da od njih, parlamentaraca u potpunosti čekam i ja i moje kolege instrukciju kako da postupimo dalje. Jer, svjedoci smo da pojedinačne izjave određenih ministra nisu donijele nikakav rezultat”, zaključio je Jusko.

Smatra, kaže to je njegovo mišljenje, da nikada nismo zakasnili da stavimo sve probleme na sto, pa čak i u slučaju nakon što počne gradnja Pelješkog mosta.

“Postavljam pitanje zašto se čekalo deset godina?! Veliki broj parlamentaraca bili su svo vrijeme u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ta se tema mogla otvoriti bilo kada u periodu od 2007. do 2018. godine. Otvorila se prije godinu dana. Ja sam došao na pola mandata, došao sam kada su sve stvari gotovo već bile završene. Novac je bio operativan”, poručio je Jusko.

Ako ga već neko lično pita, kaže, zbog dobrosusjedskih odnosa koje nam itekako trebaju i sa Hrvatskom, ali i Srbijom i Crnom Gorom mi ne smijemo dovoditi sebe u situaciju da ulazimo u konflikte.

“Već naprotiv, to trebamo raditi isključivo otvorenim razgovorima. I ne samo ovu temu, jer mi imamo još tema koje trebamo da stavimo i počnemo o njima razgovarati. Konfliktom se neće ništa riješiti”, rekao je Jusko.

Entiteti odgovorni za sporost realizacije u cestogradnji

Da se samo on pita sve što se odnosi na korištenje sredstava za cestogradnju “mnoge te stvari bi već bile na stolu i u fazi rješavanja”.

“Ovo su isključivo nadležnosti naših kolega sa entiteta. Ono što je bilo na mojoj malenkosti i tima ljudi sa kojima sam radio je okončano. A, to je bilo usvajanje Okvirne transportne strategije, glavne kočnice svih procesa, odnosno svih sredstava koja su trebala doći na račun BiH. Usvojili smo je u rekordnom roku za 45 dana. Prije toga više od 12 godina, nakon drugog mjeseca svake godine rad na toj strategiji bi padao u vodu”, istakao je Jusko.

U ovom trenutku, kaže Jusko, imamo negdje oko 2,5 milijardi KM na raspolaganju sredstva čija je dinamika utroška isključivo na entitetima.

“Ministarstvo komunikacija i prometa BiH nema ingerencije da raspisuje međunarodne tendere. Ovo isto pitanje, zašto se ne troši novac za cestogradnju, treba postaviti predstavnicima entiteta. Ne bi želi da izigravam portparola entitetskim kolegama, ali sada je lopta u njihovim rukama. U ovom momentu imamo za deset dionica na Koridoru 5C spreman novac koji može postati operativan. Teško je, odnosno nisam siguran koliko je to izvodivo da će se desiti prije izbora”, smatra Jusko.

Sredstva prikupljena od akciza ne smiju stajati neiskorištena

Kaže kako njega izbori ne opterečavaju jer smatra da “ne možemo zaustaviti život jednog ministarstva zbog toga što su izbori”.

“Sve ide svojim tokom, ali ovo, kada je u pitanju utrošak sredstava za cestogradnju direktna nadležnost entitetskih vlada i ministarstava”, naglašava Jusko.

U ovom momentu postoje mnoge reakcije, kaže ministar komunikacija i prometa BiH i po pitanju svih onih sredstava prikupljenih od akciza.

“I to je do entiteta. Ali, ako mene lično pitate bez obzira što to nije naša ingerencija, građani BiH plaćaju akcize i oni trebaju da budu u situaciju da za ono za što odvajaju novac znaju zašto stoji po strani. Itekako taj novac treba što prije da postane operativan. Znam sigurno da je reakcija mojih kolega iz Vijeća ministara BiH bila ista kao što je i moja da mi ne možemo dozvoliti da novac koji je namijenjen cestogradnji, a radi se o više od 130 miliona KM, ogromnim sredstvima prikupljenim za kratko vrijeme, da stoji neiskorišteno. Sigurno se nekoliko dionica moglo otvoriti, odnosno otvoriti radovi na nekoliko dionica sa tim sredstvima”, stava je Jusko.

Ne može, kaže, reći da je to pitanje utroška sredstava prikupljenih od akciza, u ovom momentu u krizi, ali sigurno da oni u Vijeću ministara BiH neće sjediti skrštenih ruku.

“Već očekujemo da će određene reakcije biti u narednom periodu. Bilo je problema kada je u pitanju raspodjela, da to nije raspoređeno na pravi način. Ali, postoji određeni limit kada je u pitanju Vijeće ministara BiH. Neke stvari su ipak, na nivou entiteta i mi ne možemo imati direktan uticaj na te stvari”, navodi Jusko.

O autoputu i brzoj cesti Sarajevo-Beograd nakon godišnjih odmora

Kada je u pitanju gradnja autoputa i brze ceste Sarajevo-Beograd posljednja informacija koja je proslijeđena je, kaže Jusko, bila nakon sastanka sa predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

“Bilo je malo vremena da o svemu razgovaramo, posebno načinu finansiranja. Nakon toga su došli izbori u Turskoj, postavljen je novi ministar transporta, pomorstva i informisanja, više nije Ahmet Arslan. Vjerovatno odmah iza godišnjih odmora dogovorit ću sastanak sa ministrom transporta i infrastrukture Mehmetom Cahitom Turanom da stavimo na sto sve ono što je vezano za ovu dionicu. Uvjeren sam da je on informisan u potpunosti o tome. Ono što mene najviše zanima i što želim da podijelim prije svega sa javnosti BiH, a onda i sa svojim kolegama sa nivoa entiteta jeste način finansiranja i jedne i druge dionice”, naglašava Jusko.

Do ovog momenta, cijeni, sve to ide dosta dobro, međutim BiH interesuje ključna stvar – kako se to planira finansirati?

“Zanima nas da li u to kreditna sredstva, koja vrsta kredita, na koliko godina, pod kojim uslovima? Sve su to informacije bez kojih mi ne možemo krenuti u daljnji, da tako kažem, rad na ovom projektu. Ja se nadam da ću dobiti odgovore od ministra čim se budemo imali priliku vidjeti”, kaže Jusko.

Entiteti probili rokove za dostavu odgovora na predložene cjenovnike

Kada je u pitanju uvođenje 4G mreže u BiH, Jusko ističe, da sve što je bilo u okvirima Ministarstva komunikacija i prometa BiH je već završeno, a to je Politika sektora elektronskih komunikacija.

“Akcioni plan za realizaciju politike sektora je bio ključni dokument koji se tražio od Ministarstva komunikacija i prometa BiH i mi smo ga završili prije godinu dana. Nakon toga Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH je dobila zadatak da napravi prijedlog cjenovnika. On je napravljen, dostavljen je entitetima. Entiteti su ga vratili da uradimo određene dorade. Opet je vraćen entitetima taj cjenovnik. Rok za dostavu nazad njihovih odgovora prema Ministarstvu komunikacija i prometa BiH bio je 10. juli. Mi smo već poslali urgencije, jer nismo dobili odgovore na ta pitanja. Sada od entiteta očekujemo da nam daju svoje prijedloge. Onog momenta kada bude ispred mene to će da ide prema Vijeću ministara BiH, a nakon toga su mobilni operateri zaduženi za onaj dio posla koji je do njih, a to je raspisivanje tendera i nabavljanje sve opreme koja im je potrebna za 4G mrežu”, mišljenja je Jusko.

Budite uvjereni, poručio je Jusko, da Ministarstvo komunikacija i prometa BiH nije bilo kočnica niti jednog procesa.

“Svaki puat ono što je bilo do nas mi smo uradili u skladu sa rokovima koji su dati. Ali, se opet i za to osjećamo hendikepirani zbog toga što nismo u mogućnosti da sami jedan proces uzmemo i provedemo do kraja. Jer, ovisimo od ostalih aktera u bilo kojem drugom projektu, u ovom momentu od nivoa entiteta i mobilnih operatera. Mislim da je svima u interesu da 4G mreža bude što prije. Čak vjerujem da projekat koji je sada na snazi da bi to trebao da bude 4G Advance, što je čak i jače. Istovremeno, 5G mreža je isključivo namijenjena, da tako kažemo, za industrijske i biznis svrhe, tako da je 4G mreža sasvim dovoljna za civilnu upotrebu. Ali, ovo je sada informacija koju imamo na stolu”, poručio je Jusko.

Zakon o javnim nabavkama usporio proces digitalizacije

Proces digitalizacije u BiH, kaže Jusko, da je bilo sve kako treba je već u martu ove godine oprema bi bila instalirana na 80 posto teritorije BiH.

“Više od osam mjeseci smo čelaki odgovor Ureda za razmatranje žalbi BiH. Kada se raspiše tender, pa onda jedna, pa druga kompanija se žale, to usporava proces. Odgovorno tvrdim da ovdje ima velikih manjkavosti u Zakonu o javnim nabavkama BiH i to nije samo moj komentar nego i ljudi koji su eksperti u toj oblasti, da strateški državni projekti čekaju po par godina upravo zbog manjkavosti u tom zakonu. Nakon osam mjeseci dobili smo informaciju od Ureda za razmatranje žalbi BiH da dvije favorizovane kompanije nisu ispunile uslove. Sada idemo spajanje druge i treće faze digitalizacije”, kaže Jusko.

A, treća faza je, navodi, tek trebala da nastupi, međutim pošto se izgubilo već puno vremena sada će se usvojiti jedan drugi princip.

“U Ministarstvu komunikacija i prometa BiH se radi završne administrativne pripreme za raspisivanje međunarodnog tendera i evo sa naše strane mi ćemo gledati da tro uradimo što prije, možda čak i prije izbora”, rekao je Jusko.