evropska komesarka
Jourová: Kriminalizacija klevete je kretanje u suprotnom smjeru od EU
Na pitanje Fene kako gleda na činjenicu da bosanskohercegovački entitet Republika Srpska namjerava uvesti klevetu u Krivični zakon kazala je da u ovom slučaju Bosna i Hercegovina ide u drugom smjeru
Namjera Evropskog zakona o slobodi medija je osigurati povoljno okruženje za slobodu izražavanja i zaštitu slobode medija, kazala je evropska komesarka za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová za Fenu u intervjuu koji je organizirala Evropska Redakcija (European Newsroom – enr) upriličenom u susret Međunarodnom danu slobode medija koji se obilježava 3. maja.
Zakonodavni proces prijedloga Evropske unije o Evropskom zakonu o slobodi medija (MFA), koji je u naprednoj fazi i u toku su javne konsultacija Evropske komisije. MFA je ključni dio zakonodavstva Komisije EU za rješavanje ozbiljnih prijetnji slobodi medija i pluralizmu u cijelom bloku.
– Shvatili smo da nam je potrebno mnogo više od medija kako bi bili stabilan i jak stub demokratskog društva. Ne reguliramo samo medije ovim zakonom nego prvo reguliramo njihovo vlasništvo, a drugo je da mediji imaju nezavisno uredništvo u vezi s vlasništvom i sve ostalo se tiče okruženja u kojem mediji rade – dodala je Jourová.
Napomenula je da novinari danas rade u veoma lošem okruženju posebno oni koji izvještavaju o ratu u Ukrajini odakle su više nego ikada potrebne tačne i provjerene informacije, naglašavajući da je od izuzetne važnosti osigurati uredničku nezavisnost u medijima.
Komesarka je odala poštovanje svim novinarima koji su izgubili živote u nastojanju da informiraju javnost, posebno se osvrnuvši na one koji su trenutno na prvim linijama odbrane u Ukrajini kao i onima koji rade u autorativnim režimima i koji su u zatvorima.
Također je kazala da bi se u zemljama članicama Evropske unije trebalo osigurati da se pravni sistem ne zloupotrebljava protiv medija, a tu je pitanje reguliranja finansiranja javnih medija koje mora biti transparentno, ali na način da takvo finansiranje ne otežava uredničku nezavisnost.
Na pitanje Fene kako gleda na činjenicu da bosanskohercegovački entitet Republika Srpska namjerava uvesti klevetu u Krivični zakon kazala je da u ovom slučaju Bosna i Hercegovina ide u drugom smjeru.
– Rekla sam to i prije nego što smo preporučili da se kleveta rješava kroz postupke u građanskom i upravnom postupku i odustane od klevete koja se tretira prema krivičnim zakonima – podvukla je.
Kaže da je to trend u Evropskoj uniji i to je nešto što preporučuju svim državama članicama, ali i zemljama aspiranticama za članstvo u Evropskoj uniji.
– Naravno da to ne možemo do kraja provesti u Bosni i Hercegovini, ali bi bilo poželjno da bh. politički predstavnici obrate pažnju na to i uoče da to nije trend u Evropskoj uniji – navela je.
Također, odgovarajući na pitanje Fene o tome da li će zakon o slobodi medija na državnom nivou biti jedan od uvjeta za ulazak u Evropsku uniju, budući da je Bosna i Hercegovina zemlja aspiranata za članstvo komesarka je kazala da EU ima striktne uvjete za zemlje kandidate.
– Imamo zakonske obaveze za oblast medija u poglavlju koje se tiče vladavine prava. To je širok koncept koji primjenjujemo u EU i to je također korišteno kao obrazac za pristupne pregovore tako da medijski zakon spada u grupu zakona za pregovore o članstvu – istaknula je evropska komesarka za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová.
Govoreći generalno o slobodi medija u regiji zapadnog Balkana naglasila je da je situacija slična skoro svuda kada je u pitanju problem s finansiranjem medijskog sektora te pritiskom na lokalne i regionalne medije od kojih se mnogi bore da opstanu.
– Ovaj pritisak je prisutan i u odnosu na digitalizaciju medija, ali tu je i politički pritisak na medije – navela je evropska komesarka Jourová.
Međunarodni dan slobodne medija obilježava se s ciljem podizanja svijesti o značaju medija, kao i podsjećanja vlasti na obavezu poštovanja prava na slobodu izražavanja zagarantiranu članom 19. Univerzalne povelje o ljudskim pravima.
Sloboda medija ponovno je u stavljena u centar pažnje jer novi izvještaji pokazuju da je zabrinutost javnosti o tom pitanju značajno porasla, uz povećanje koncentracije vlasništva nad medijima i pogoršanje radnih uvjeta za novinare.