Josipović za Fokus.ba: Centar terorizma za Europu nalazi se puno zapadnije od BiH

Nekadašnji predsjednik Hrvatske Ivo Josipović izjavio je u intervjuu za Fokus.ba da postoji opasnost da velike sile svoje nadmetanje presele s Bliskog istoka na Balkan te da nema zemlje u Evropi u kojoj ne postoji određeni stepen opasnosti od terorističkih aktivnosti.

Za naš portal Josipović je komentarisao nedavnu izjavu predsjednika Češke Miloša Zemana da BiH može postati baza IDIL-ovih terorista.

“Bombastičko etiketiranje bilo koje države kao legla terorizma, posebno iz usta državnika drugih zemalja, nije dobar put. Ako ćemo po onome što je poznato, centar terorizma za Europu nalazi se puno zapadnije od BiH”, naveo je Josipović.

Lider saveza Naprijed Hrvatska je govorio i o političkoj situaciji u regiji kao i stanju društva u zemljama Balkana, te se osvrnuo na najave stvaranja trećeg entiteta u BiH sa hrvatskom većinom.

Šta je trenutno najviše u fokusu Vašeg ličnog djelovanja i saveza Naprijed Hrvatska?

Trenutno, najviše radim na tome da se ljevica i lijevi centar ujedine, ako ne i formalno, ono barem akcijski. Stanje u SDP-u unatrag barem tri godine nije dobro i najjača, centralna stranka ljevice ne vodi politiku s kojom bi se identificirala većina biračkog tijela.

Javni prostor u Hrvatskoj, posebno politika, pod dominacijom su desnice, sve tvrđe desnice koja dovodi u pitanje vrijednosti za koje smo do jučer smatrali da su neupitne, Prije svega, mislim na sekularnu narav hrvatske države, na antifašizam, na ljudska i manjinska prava, ali i druga važna pitanja razvoja hrvatskog društva.

Nedavno ste oštro kritikovali predjsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović. Kako generalno gledate na njen rad, a kako na rad vladajuće koalicije u Hrvatskoj?

S obzirom da dolazim s druge strane političkog spektra, s ljevice, za očekivati je moju kritičnost prema radu gospođe predsjednice. Zapravo, od njene temeljne predizborne poruke o zajedništvu nije ostalo ništa. Svojim političkim djelovanjem jedan je od važnijih faktora podjela u društvu, a i faktor urušavanja vrijednosti o kojima sam govorio. Uz to, nije održala ni jedno predizborno obećanje, čak ni ono banalno, o preseljenju Ureda. U unutarnjoj politici kao da uopće ne sudjeluje, a u vanjskoj je doprinijela urušavanju odnosa sa susjedima te nekritičkom svrstavanju Hrvatske na istaknuto mjesto fronte Zapada protiv Rusije.

Vladajuća koalicija je bez ideje, podilazi retrogradnim idejama i snažno doprinosi regresiji hrvatske države i društva u vremena iz devedesetih. Žao mi je da sve tvrđem HDZ-u “lojtre drže“ HNS i SDSS, stranke koje, barem na riječima, zagovaraju građansku političku opciju i antifašizam.

Izgleda da na Balkanu iznova jačaju fašističke ideologije, prave se skupovi podrške ratnim zločincima, a ima i imenovanja osuđenih ratnih zločinaca na funkcije (konkretno u BiH)? Prijete li dugoročno Balkanu dublje podjele i novi konflikti?

Ne samo da na jugoistoku Europe, jačaju revizionisti koji od fašista i njihovih slugu iz II svjetskog rata žele napraviti domoljube, a od partizana i boraca koji su bili dio svjetske antifašističke koalicije, zločince, već i politike skreću jako u desno. Što se tiče rata koji se vodio u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, njegova je geneza svima jasna. On u ishodištu ima miloševićevsku ekspanzionističku politiku. Ali, zločina je bilo na svim stranama, iako ne u istim omjerima. I svugdje postoji tendencija da se zločini pripišu samo drugima, a da se zločince iz vlastitih redova amnestira, čak i proglasi herojima. To sigurno nije dobra pozicija za trajni mir.

Mislim da iole realni analitičari vide da postoji opasnost da velike sile svoje nadmetanje, volim slikovito reći, presele s Bliskog istoka na Balkan. Tome ide u prilog nestabilnost u pojedinim zemljama, gospodarski problemi i prije svega, neobuzdani naconalizmi koji iz svoje folklorne forme vrlo lako mogu prerasti u zloćudnog generatora sukoba.

Kako graditi bolje odnose u regiji i ko bi trebao u tome prednjačiti, a od koga ne očekujete mnogo?

Bolji odnosi u regiji zadaća su svakog političara. Naime, oni su zalog trajnog mira, a mir je najvažnija zadaća onih koji se bave politikom. Na žalost, vrlo često, radi očuvanja ili stjecanja vlasti, političari potiču sukobe i na njima grade svoju političku karijeru. A konačni račun, koji može biti iznimno visok, plaćaju obični ljudi. Uz političare, i medije vidim kao one koji nose iznimnu odgovornost za razvoj dobrih odnosa među državama i narodima. Svakako, tu su i vjerske institucije, kulturne i sportske organizacije i njihovi šefovi… Ne samo to, kao i političari, odgovorni su za odnose u svakoj državi ponaosob, zapravo, svi koji djeluju na javnoj sceni. Naravno, ovisno o mjestu i ulozi koju imaju, nose svoj dio odgovornosti.

Zašto ljevica u regiji ne bilježi uspjeh u proteklim godinama? Da li je raslojena na previše stranaka kao primjerice u BiH ili desnica pobjeđuje zahvaljujući nacionalizmu i generalno oslanjajući se na svoje lidere?

Puno je razloga. Jedan je taj da ljevica, posebno socijaldemokracija, u Europi nije našla odgovor na probleme modernog društva, U Hrvatskoj, socijaldemokratska vlada nije iskoristila priliku da, provodeći ekonomske, socijalne i političke reforme, pokaže viziju društva koje je drukčije od okrutnog, često nehumanog modela kapitalizma kakav je bio zavladao.

Korupcija, nacionalizam i klerikalizam dodatni su ograničavajući faktori razvoja naših društava. Nezadovoljstvo ljevicom, u Hrvatskoj je dovelo do osipanja SDP-a, slabljenju njegova utjecaja te osnivanja novih stranaka, rekao bih, protestnih, i mrvljenja lijeve scene. Želim da krene reverzibilni proces, no on će biti moguć tek nakon što SDP pod vodstvom Bernardića raščisti s politikom prethodnika koja ga je dovela ovdje gdje danas jest.

Predsjednik Češke Miloš Zeman izjavio je nedavno da BiH može postati baza IDIL-ovih terorista. Slično stajalište imala je ranije i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, dok su oštri demanti dolazili od bh. sigurnosnih zvaničnika. Kako vi gledate na ove navode?

Ne znam temeljem kojih su podataka Zeman i Grabar-Kitarović posebno izdvojili BiH kao moguće istaknuto leglo terorizma i ekstremizma. Ja za takve podatke nisam čuo. Ako ćemo po onome što je poznato, centar terorizma za Europu nalazi se puno zapadnije od BiH. Nema zemlje u Europi u kojoj ne postoji određeni stupanj opasnosti od terorističkih aktivnosti. Zato, bez nekih čvrstih argumenata i važnih razloga izdvajati bilo koju zemlju, nije dobro ni korektno.

Štoviše, ako postoje kakvi podatci, puno je bolje raspraviti ih s vodstvom države na koju se odnose u tišini, tako da se ne stvaraju tenzije i da se omogući efikasna borba protiv terorizma. Bombastičko etiketiranje bilo koje države kao legla terorizma, posebno iz usta državnika drugih zemalja, nije dobar put.

Kako gledate na pozive za stvaranjem trećeg entiteta u BiH sa hrvatskom većinom na čemu insistiraju pojedini zvaničnici u BiH?

I nekada kao predsjednik, a i sada, kao obični građanin, čvrsto sam na stanovištu da ni jednoj državi, pa ni BiH, ne treba sa strane davati recepte kakvo da se organizira, posebno ne lakonskim izjavama preko novina. Mislim da je legitimno da susjedi, pa i Hrvatska, žele da BiH bude stabilna i dobro organizirana država. To je moguće samo ako sva tri konstitutivna naroda, a i ostali koji žive u BiH, budu zadovoljna ustavnim rješenjima te prihvaćali svoja prava i obveze.

U BiH su odnosi vrlo komplicirani i tim prije, sa strane ne bi bilo mudro davati recepte. Ali, ako konstatiram da su problemi veliki, da se svi zainteresirani u BiH trebaju okrenuti traženju kompromisa i uvažavanju strahova i problema na koje ukazuju drugi sudionici političkih procesa, neću pogriješiti. Nije mudro ignorirati nezadovoljstvo svojih sugrađana, pa i većine pojedinog naroda. Nekada mi se znalo učiniti da su vodeći političari tri konstitutivna naroda na korak do rješenja s kojim će svi, više-manje, biti zadovoljni. A već sutradan, stvari bi izgledale potpuno drukčije.

U razgovorima s političkim čelnicima, često sam naglašavao potrebu da ponajprije ujednače standarde vezano za individualna i kolektivna prava. Smatram da bi trebali biti spremni ono što žele svom narodu kad je negdje u manjini, pružiti drugima tamo gdje su u većini. Budućnost i sudbina BiH u rukama je njenih građana i onih koji ih predstavljaju, sudbina dobra, ili sudbina loša.