Josip Grubeša: Neprovođenje presuda Ustavnog suda rak rana je BiH

Kriminal i korupcija ne smiju biti jači od države i vjerujem da nisu jači od Bosne i Hercegovine, poručio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Josip Grubeša, ministar pravde ove zemlje.

Grubeša je rekao kako je BiH pravna država i da moramo jačati vladavinu prava u zemlji.

Navodi kako u svojim nastupima i razgovorima s javnosti ili na nekim skupovima voli istaknuti da pravosuđe u Bosni i Hercegovini uz sve što mu se stavlja na teret, ipak, ima svojih pozitivnih i svijetlih trenutaka.

“Stojim na strani pravosuđa i uvijek ih podržavam na način da kritiziram one loše stvari koje se događaju u pravosuđu i inzistiram da se poprave”, naveo je Grubeša.

Nedavno je, kaže, bio u posjeti Centru za edukaciju sudija i tužitelja FBiH, gdje su razgovarali o unapređenju i educiranju pravosudnih ljudi koji bi se trebali više i kvalitetnije informirati i usavršavati u svom poslu.

“Nemojmo zaboraviti da BiH očekuje itekako važno razdoblje pristupanja euroatlanskim integracijama. Vidjeli smo sada da je Evropski parlament stavio naglasak Zapadnom Balkanu na vladavini prava. Sve je to što nam u BiH predstoji, kako pred nama kao institucijama tako i pred pravosuđem”, istakao je Grubeša.

Kada se govori o neizvršavanju odluka Ustavnog suda BiH to je, naveo je Grubeša, jedna od boljki BiH.

“Mi smo imali nedavno na Parlamentarnoj skupštini BiH, odnosno Povjerenstvu za financije i proračun, prijedlog Zakona o plaćama i naknadama koje se odnose na sudije i tužitelje BiH. Nemojmo zaboraviti da je BiH već platila dva miliona KM samim tim što nije izvršila presudu da se promijeni taj zakon koji govori o plaćama, odnosno toplom obroku, odvojenom životu i putnim troškovima ljudi koji rade u pravosuđu”, poručio je Grubeša.

Vladavina prava sada i odmah

Svi zajedno u BiH, ističe, trebamo istaknuti one stvari koje su negativne u pravosuđu i sugerirati kako će se promijeniti.

“Treba naći model da se to popravi i da pokušavamo ohrabriti ljude u pravosuđu, koji rade svoj posao stvarno odgovorno, kvalitetno da nastave to činiti i dalje. Jer, jedino tako možemo doći do onog željenog cilja. Uvijek će biti nezadovoljnih. Ali, ja kažem da nije dovoljno da čovjek bude nezadovoljan, nego da se sve ono što se ima reći, ako se ima nešto sugerirati, da se dođe na pravu adresu i to sugerira. Jer, za to postoje institucije, a institucije mogu mijenjati zakone. Zakoni su ti koji se mijenjaju, koji poboljšavaju rad pravosuđa općenito u BiH na svim nivoima”, naveo je Grubeša.

Kada govorimo o poglavlju 23 i 24 ( pravosuđe i temeljna prava, te pravda, sloboda i bezbjednost), ocijenio je Grubeša, BiH je imala tu privilegiju da kroz Strukturalni dijalog o pravosuđu na neki način odškrine vrata tih poglavlja.

“Jer, poznavajući ustavnu strukturu BiH Evropska komisija je dala nama mogućnost da, uvažavajući naše ustavne nadležnosti, kroz Strukturalni dijalog probamo raditi na reformama pravosuđa u BiH. I ako govorimo o Strukturalnom dijalogu, odnosno pruženoj ruci Evropske unije mislim da to moramo maksimalno iskoristiti. Ne bi trebalo čekati otvaranje poglavlja 23 i 24 pa da to radimo. Jer, ne smijemo zaboraviti da sve zemlje članice koje su ulazile u EU prvo su otvarale poglavlja 23 i 24 i posljednje ih zatvarale. Znači, da se na tim poljima ne smije gubiti vrijeme. Treba se uhvatiti u koštac, treba raditi što je god moguće više i da vidimo na koji način je to najbolje”, istakao je Grubeša.

Naveo je da su 2015. godine imali odličan sastanak u Briselu gdje su bili svi ministri pravde iz BiH sa svih razina, kao i predstavnici Pravosudne komisije Brčko distrikta. Tu su, naglašava Grubeša, s evropskim komesarom za proširenje i susjedsku politiku Johannesom Hahnom potpisali protokol o suradnji, gdje su rekli, odnosno iskazali na koji način će se raditi sve promjene zakona koji se tiču pravosuđa na svim razinama u BiH.

“BiH je usvojila Strategiju za reformu sektora pravde. Mi imamo Akcijski plan za Strategiju sektora pravde. U Strategiji za reformu sektora pravde je jasno rečeno da za sva zakonska rješenja, o Ustavnom sudu BiH, Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, treba naći način kako ih donositi, odnosno mijenjati. Dinamika, tempo, način kako će se to odvijati, moramo se mi unutar BiH dogovoriti”, zaključio je Grubeša.

Nastavak dijaloga o pravosuđu ovisi od dogovora u BiH

Kroz Strukturalni dijalog najviše, kroz ove tri godine mandata o kojim može najobjektivnije govoriti, kaže Grubeša, najveća pažnja posvetila se zakonu o sudovima, odnosno Zakonu o Sudu BiH.

“Vodili smo iscrpne razgovore. Vodili smo bezbroj pregovora i bilateralnih i multilateralnih. Imali smo pomoć Evropske komisije. Došli smo skoro do rješenja i iskreno, najodgovornije mogu reći, ne znam šta se dogodilo u ključnom trenutku. To je bilo baš kada smo došli gotovo do konačnog rješenja. Imali smo dva, odnosno recimo tri, tu ključna problema koja smo trebali riješiti”, rekao je Grubeša.

To je, navodi, postojanje, žalbenog, višeg apelacijskog suda. Drugi problem, kaže je onaj, koji je onako tehničke prirode – mjesto gdje će biti taj sud i treće pitanje koje je bilo najvažnije, a odnosi se na takozvanu proširenu kaznenu nadležnost Suda BiH.

“Mi smo dogovorili da treba biti viši sud, dogovorili smo i neke principe gdje bi taj viši sud trebao otprilike i biti, a oko takozvane proširene kaznene nadležnosti nismo se mogli dogovoriti. Bile su tu različite ideje. Nema potrebe da sada opterećujemo javnost vezano za te ideje. Na kraju nismo došli do rješenja. Ono što je Evropska komisija rekla je jasno. Poručili su nam: nećemo prekidati sa Strukturalnim dijalogom, ali kada vi budete spremni, unutar BiH, kada budete spremni na kompromis, kada budete spremni na dijalog vi nas pozovite i sudjelovat ćemo u daljnjim razgovorima i pregovorima”, podcrtao je Grubeša.

Ono što se u međuvremenu događalo, navodi ministar pravde BiH, jeste to da je Parlamentarna skupština BiH, odnosno Zastupnički dom PS BiH donio zaključak da se treba ići u izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) BiH.

“Znamo da je VSTV BiH najvažnija, odnosno najveća pravosudna instanca u BiH. Oni biraju sve suce i tužitelje na svim nivoima i znamo da nije baš jednostavno tako uči u reformu tog zakona. Pokušalo je Ministarstvo pravde BiH formirati radnu grupu. Nismo uspjeli, jer iz VSTV-a BiH smo dobili odbijenicu, kao i iz RS-a. Poručeno je da se to ne bi trebalo rješavati u okvirima radne grupe, nego da se to treba vratiti na Strukturalni dijalog. Trenutno se nalazimo u jednoj pat poziciji kada se tiče svih tih reformskih zakona vezanih za pravosuđe na državnoj razini”, navodi Grubeša.

Ističe da se unutar BiH treba dogovoriti, naći, sjesti i vidjeti, koji su im to prioriteti i od čega treba početi.

“Puno nas tu posla čeka. Ne smijemo zaboraviti da je tu i Zakon o Tužiteljstvu BiH, Ustavnom sudu BiH. Trebamo prvo vidjeti šta je to od čega ćemo krenuti, način na koji ćemo pristupiti tom problemu i principe odrediti. Kada se radi o pravosuđu moramo voditi računa da ne smijemo nikakve brzinske niti brzoplete poteze vući. Moramo dobro razmisliti”, cijeni Grubeša.

Kaže kako se radi se o sistemskim zakonima koji traže maksimalnu koncentraciju i maksimalnu predanost da se bilo šta promijeni.

“Moraju biti uključeni svi. Uvijek sam pozivao sve zainteresirane strane, pojedince i institucije i ljude koji rade u pravosuđu i kojih se dotiče pravosuđe da dođu sa svojim idejama, da dođu sa svojim prijedlozima. Vrata Ministarstva pravde BiH su uvijek otvorena i trebamo krenuti s tim poslom. Što je prije moguće to je bolje, jer taj posao se ne može brzo završiti. Na nama je da tražimo model i da tražimo principe kako ćemo to definirati”, naglasio je Grubeša.

Političkog utjecaja na pravosuđe i obratno ne smije biti

Ministar pravde BiH upitan da li i koliko postoji političkog utjecaja na pravosuđe u BiH je odgovorio: “Politički utjecaj po meni to može biti i jedna floskula. Ja bi postavio također pitanje: Koliki je utjecaj pravosuđa na rad politike? Ima li obrnutoga uticaja?”

Pravosuđe, je navodi, vrlo je dobra i onako poželjna tema kada se govori u predizborno vrijeme, kada se govori o pridobivanju biračkog tijela.

“Jer, nemojmo zaboraviti, uvijek je u pravosuđu neko gubitnik. Uvijek je pravosuđe ‘neka stroga’ institucija koja nekoga proganja. I kada vi govorite o pravosuđu, da ste vi proganjani, da ste vi na neki način oštećeni od pravosuđa vi stječete naklonost svih oni koji su ‘na neki način oštećeni s te strane, odnosno ako misle da su oštećeni’. Tako da po meni treba tražiti model da se ne govori o političkom utjecaju. Treba ga smanjiti na što je god moguće niži nivo, na što je god moguće manji opseg”, stava je Grubeša.

Ali, isto tako, navodi, moramo činiti da nemamo nikakvih utjecaja od tri stuba vlasti u BiH.

“Moramo to razumjeti, da u demokratskim društvima postoji zakonodavna, izvršna i sudbena vlast i oni moraju kohabitirati. Ne smije biti nitko protiv nikoga, nitko iznad nekoga. Moraju svi biti partneri u održavanju demokracije”, poruka je Grubeše.

Grubeša je bio član Interresorne radne skupine za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, kaže, do onoga trenutka do kada neki članovi nisu istupili iz nje i kada ona više nije mogla funkcionirati.

Ističe da se ne bi se složio da Interresorna radna skupina nije ništa napravila po pitanju izmjena izbornog zakonodavstva.

“Znamo da smo na lokalnim izborima 2016. imali neke promjene za razliku od prethodnih izbora koje je Interresorna radna skupina predložila. Nažalost trebala je ostati Interresorna radna skupina da radi, da se kapacitira sa svim onima koji žele pomoći, nevladinim organizacijama, međunarodnim organizacijama, svima onima koji misle da imaju nekakav kapacitet da pomognu u rješavanju, odnosno donošenju izbornog zakonodavstva BiH”, smatra Grubeša.

Kada govorimo o presudi Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, koja tretira pitanje izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, Grubeša ističe, kako je ostalo jako malo vremena da se implementira, odnosno da uslijedi donošenje izmjena Izbornog zakona BiH.

“Teško je reći da sam optimist oko toga da će se donijeti, ali moram vjerovati i želim vjerovati da će se donijeti izmjene Izbornog zakona BiH kojm se ispunjava odluka Ustavnog suda BiH. Ranije smo govorili o presudama Ustavnog suda BiH. To je rak rana BiH, da se presude Ustavnog suda BiH ne poštuju. Mi imamo gotovo 90 presuda ustavnih sudova u BiH koje još uvijek nisu implementirane”, smatra Grubeša.

Ima političkih stranaka koje se bave mešetarstvom

Ne smijemo, kaže, zaboraviti Grad Mostar, gdje već godinama ne postoje izbori.

“A, živimo u demokratskom društvu gdje su izbori itekako važni za njegovo funkcioniranje. Iz tog razloga apeliram i nadam se, da će moći doći do izmjena Izbornog zakona BiH kako bi se, mogli izbori koji će biti u desetom mjesecu implementirani na najbolji mogući način i kako bi BiH mogla nastaviti a putem kojim je krenula”.

O tome hoće li doći do potpune blokade implementacije rezultata općih izbora u BiH ako ne uslijede izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, te o tome ne mogne odluku donijeti ni Centralna izborna komisija BiH, Grubeša, kaže kako “nije radio toliku analitiku da li će doći do tog trećeg koraka”.

“Želim vjerovati da će doći do izmjena Izbornog zakona BiH, da će se izmjene Izbornog zakona BiH usvojiti na vrijeme i da ćemo moći imati provedene izbore i imeplementirane do kraja. Tako da nažalost, ne mogu odgovoriti da li će uslijediti blokada, jer želim vjerovati do kraja da će ljudi koji su odgovorni za donošenje Izbornog zakona BiH napraviti taj svoj posao i da ćemo imati izmjene Izbornog zakona BiH do raspisivanja izbora”, poručio je Grubeša.

Smatra da je “politička scena BiH ozbiljna, bez obzira na veliki broj političkih stranaka”.

“One sve ne participiraju na svim razinama vlasti u BiH. Mi imamo u Zastupničkom domu PSBiH 12 do 14 stranaka. Mislim da je to dobro za demokratsko društvo da imamo politički pluralizam, da imamo drugačije mišljenje. Nisu problem političke stranke kao političke stranke koje bave politikom. Po meni su veći problem političke stranke koje se bave mešetarstvom u izbornom procesu i trebamo naći model kako to zaustaviti. Nemojmo zaboraviti da su nam u izbornom procesu birački odbori najproblematičniji dio”, cijeni Grubeša.

Te političke stranke, koje se bave mešetarstvom, cijeni Grubeša, da itekako zloupotrebljavaju svoju poziciju kada se tiče biračkih odbora.

“Na tom polju trebamo raditi. A, birači dobro znaju kome će dati glas. Oni su itekako u današnjem svijetu informatizacije i tehnologija, imaju doticaja s političkim programima, imaju doticaja s predstavnicima političkih stranaka i oni znaju ko radi, ko ne radi. Prepozna se to na terenu. Tako da ne vidim problem u ovome dijelu političkog pluralizma, nego više vidim ovaj problem s mešetarenjima u određenim dijelovima izbornog procesa”, poruka je Grubeše.

Rješenja pitanja NVO-a na nivou BiH primjer drugima

Apsolutno je navodi Grubeša, “da nam treba zakon o političkim strankama u BiH”.

“Treba nam zakon o svemu. Ja sam legalist i stvarno gdje se god može donijeti zakon trebamo donositi zakon. Jer, je puno lakše kada imamo propis, pravila ponašanja, djelovati nego ovako kada smo u sivoj zoni, kada je prepušteno sve slučaju i sve prepušteno na volju pojedinaca”, stava je Grubeša.

Upozorava da imamo u BiH mogućnost na 14 različitih adresa registrirati udrugu i fondaciju, odnosno nevladinu organizaciju.

Kada je, kaže, došao u Ministarstvo pravde BiH tražio je model kako će to poboljšati. Ministarstvo pravde BiH je predložilo izmjene i dopune Zakona o udruženjima i fondacijama BiH.

“Taj zakon je prošao. Mi smo dosta uredili, regulirali pravila registriranja udruga i fondacija na razini BiH. Nažalost ne možemo djelovati na niže razine. Pokazali smo primjerom kako se to radi, kako bi se to moglo riješiti. Ono što smo uveli, potpisali smo i sporazum sa svim nivoima gdje se mogu registrirati udruge i fondacije da se naparvi jedna web-platforma koja se nalazi u Minstarstvu pravde BiH gdje će se moći vidjeti sve registrirane udruge, njihove djelatnosti, osobe koje ih zastupaju, ciljevi njihovog rada. Tako bi se na taj način transparentno mogle vidjeti sve aktivnosti nevladinog sektora”, kaže Grubeša.

Navodi da te aktivnosti nisu da bi se one ograničile, da bi se stavljali pod kontrolu, nego da se ne bi dogodilo, kao što se ranije moglo događati. A, to je, navodi Grubeša da se na 14 različitih adresa može registrirati jedno te isto udruženje s istim ciljevima, tri iste osobe, a da se to nije moglo vidjeti, da se to nije moglo provjeriti.

“Zbog toga smo bili na sivoj listi i Moneyvala i FATF-a i nastojanjem Ministarstva pravde BiH i ljudi koji rade u Ministarstvu pravde BiH učinili smo da se to stanje promijeni. Išli smo na sastanke Moneyvala i FATF-a i prezentirali smo im šta smo uradili. Uspješno smo skinuti sa sive liste upravo zahvaljujući transparentnijem, jasnijem i preciznijem registriranju nevladinog sektora, odnosno udruga i fondacija na razini BiH”, kaže Grubeša.

– Suzbiti sve prisutniji jezik mržnje –

Neprihvatljivo je i neshvatljivo je, kaže Grubeša, da mi postavljamo pitanje da li nama treba zakon o medijima, o internet stranicama, portalima…

“Nama treba zakon za sve. I gdje se god može donijeti zakon trebamo donijeti zakonsko rješenje. Jer, baš iz tih razloga, ne samo jezika mržnje koji je itekako prisutan u BiH, itekako se može negativno odraziti na društvo u BiH, nego i zbog puno drugih stvari se trebaju naći zakonska rješenja što se tiče medija. Nadam se i vjerujem da ćemo dobiti ta zakonska rješenja”, navodi Grubeša.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstvo pravde BiH zajedno rade na izradi zakona kojim će se sankcionirati ispoljavanje jezika mržnje.

Grubeša kaže da on i ministrica za ljudska prava i izbjeglice Semiha Borovac djeluju, koliko je god moguće više, da se ubrza donošenje tog zakonskog rješenja kako bi ga mogli uputiti u daljnju proceduru.

“U BiH su još uvijek prisutne rane od prethodnog rat. Itekako su jasne i osjetljive rane koje su nastale. I jezik mržnje se itekako provocira prošlošću kako bi se mogli dobiti nekakvi, neću ih nazvati politički ciljevi, jer oni to nisu nego jednostavni nekakvi privatni, moram biti malo i grub, neki osvetnički pristupi, odnosno govori u javnosti. Znači, mi moramo nači model kako ćemo to suzbiti, koliko god je to moguće više. Treba da se ne okrećemo i ne gledamo više u prošlost, nego trebamo stati i gledati u budućnost jer su nam jasni budući koraci”, kaže Grubeša.

Ako pogledamo da u BiH svakodnevno imamo odlazak mladih ljudi, pa i ne samo njih, nego i starijih ljudi koji idu u EU, kaže Grubeša, postavlja nam se pitanja, pa zašto idu ljudi u EU, ako mi možemo dovesti EU, odnosno možemo BiH odvesti u EU.

“Zašto ne radimo na tome? Jezik i govor mržnje itekako nas sputavaju u tome i moramo naći naćin kako ćemo to suzbiti”, cijeni Grubeša.

Negiranje genocida i zločina definirati kroz Krivični zakon BiH 

Ministar pravde BiH govorio je i o donošenju rješenja kojim će se sankcionisati negiranje genocida i zločina protiv čovječnosti.

“Mi smo imali zakonsko rješenje, odnosno imali smo Kazneni zakon BiH, koji je bio na dnevnom redu Vijeća ministara BiH. I jedan od članova zakona je definirao i tu oblast. Imali smo zaključak da se trebamo dogovoriti između dva ministarstva, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović i ja i da vidimo kako bi ta formulacija glasila najbolje. Nažalost mi se još nismo dogovorili oko toga. Tražimo tu formulaciju”, navodi Grubeša.

Međutim, ističe, dogodilo se, da je Kazneni zakon BiH koji definira još neke druge stvari koje su predlagane u tom rješenju, prošao kroz Zastupnički dom PSBiH, odnosno usvojen je u tom domu.

“Tako da se mi sada nalazimo u jednom problemu, proceduralnom, gdje ćemo morati povući svoj zakon i raditi novi. Treba se to dogoditi što prije. Opet se vraćam na bilo kakvo negiranje, spominjanje, bilo kakvo vraćanje u prošlost. To vraća naše društvo unazad, odnosno drži nas u mraku, drži nas u blatu. Trebamo se okrenuti budućnoti, trebamo gledati naprijed. Ne smijemo biti opterećeni prošlošću, jasno ne smijemo zaboraviti prošlost, ali trebamo prošlost dati stručnjacima da se oni bave prošlošću, a ne mi kroz svakodnevni život. Svakodnevni život treba ići naprijed”, poruka je ministra pravde BiH Josipa Grubeše.