Još ništa od uvođenja jedinstvenog broja 112
Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH je danas podržala Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, čiji je predlagač Predstavnički dom državnog parlamenta, uz amandmane usvojene na sjednici Komisije.
Predloženim zakonom predviđa se, između ostalog, da se odredbe po kojima je moguće izrečenu kaznu zatvora do jedne godine zamijeniti novčanom kaznom ne primjenjuju na počinioce krivičnih djela iz Poglavlja XVI, koje se odnosi na krivična djela protiv integriteta BiH.
Članovi Ustavnopravne komisije odlučili su da za narednu sjednicu odgode izjašnjavanje o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o komunikacijama, koji je predložilo Vijeće ministara BiH.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog tog zakona u cilju uvođenja jedinstvenog evropskog broja za hitne situacije 112 u cijeloj BiH. Na taj način vrši se usklađivanje bh. zakonodavstva s legislativom Evropske unije u toj oblasti i ispunjava ranija preporuka Evropske komisije.
Dopunama Zakona definirano je da je operator telekomunikacija dužan omogućiti svim korisnicima usluga besplatne pozive, SMS poruke na jedinstveni evropski broj za hitne situacije 112 i e-pozive, kao i pozive na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Bosni i Hercegovini.
Te usluge će biti besplatne s bilo kojeg telefonskog uređaja, uključujući i sve javne telefonske govornice i uređaje za upućivanje e-poziva.
Član Ustavnopravne komisije Dragutin Rodić je tokom diskusije kazao da taj zakon, po njegovom mišljenju, zadire i u druge nadležnosti osim nadležnosti koje imaju institucije BiH.
Dodao je da je, u konsultacijama s Ministarstvom saobraćaja i veza RS-a, u čijoj je to isključivoj nadležnosti, obaviješten da u toku pripreme zakona nije izvršeno dovoljno konsultacija s entitetskim ministarstvima.
– Radi se o jedinstvenom evropskom broju za hitne situacije. Znamo da u RS-u funkcionira također broj za hitne situacije i u Federaciji BiH. Mislim da to pitanje zadire u entitetske nadležnosti, a i Vlada RS-a se po tom pitanju očitovala da smatra da zakon treba povući iz parlamentarne procedure – kazao je Rodić.
Sekretar Ministartsva komunikacija i prometa BiH Igor Pejić je kazao da je jedinstveni evropski broj 112 broj koji je jedinstven u cijeloj Evropi.
Pojasnio je da se izmjenama zakona ne uspostavljaju nikakvi novi centri.
– Osoba koja je u stanju bilo koje vrste potrebe, kada zove s područja RS-a taj broj zvoni u RS-u, kad zove iz Sarajeva zvoni u Sarajevu, kada zove iz Trebinja zove u RS-u. Dakle, ništa se novo ne uspostavlja, nadležnosti u potpunosti ostaju pri entitetima. Ovdje se radi samo o načinu uspostave centra, a pri tome ne uspostavljaju se nikakvi novi centri, ne uspostavljaju se nikakve nove baze – istaknuo je Pejić.
Dodao je da brojevi, ovisno o mjestu pozivatelja, „zvone i dalje u entitetima u kojima zvone“, te da nemaju namjeru „u bilo kojem dijelu prenositi nadležnosti po ovom pitanju“.
Ustavnopravna komisija je utvrdila usklađenost s Ustavom i pravnim sistemom BiH za Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH kao i za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zrakoplovstvu BiH, čiji je predlagač Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Komisija je razmatrala i zahtjev Ustavnog suda BiH za izjašnjenje o Zahtjevu poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti: Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i Zakona o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH.
Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Halid Genjac je nakon sjednice kazao novinarima da se Komisija u svom odgovoru pozvala na poslovnike i Predstavničkog doma i Doma naroda.
Pojasnio je da Domu naroda, prema Poslovniku, prijedlog zakona mogu uputiti Vijeće ministara BiH, delegati, komisije i Dom naroda takve zakone usvaja. Dodao je da prema Poslovniku Predstavničkog doma, predlagač zakona može biti i Dom naroda prema Predstavničkom domu.
Genjac napominje da Dom naroda može predložiti zakon isključivo onaj koji usvoji, bez obzira ko ga je predložio prema Domu naroda, pod uslovom da se radi o ovlaštenom predlagaču.
– Prema tome, naš odgovor glasi, Dom naroda je usvojio zakon koji je Domu naroda upućen od ovlaštenog predlagača, Vijeća ministara BiH. U trenutku kada je Dom naroda usvojio zakon, on može uputiti kao predlagač Predstavničkom domu taj zakon i može predložiti Predstavničkom domu da taj zakon razmatra po hitnoj proceduri, sve u skladu sa poslovnicima domova – pojasnio je Genjac.
Podsjećanja radi, nakon što je u Predstavničkom domu državnog parlamenta usvojen set zakona koji se odnose na akcize, grupa poslanika koja je bila protiv, uputila je apelaciju Ustavnom sudu BiH.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, međutim, odbio je zahtjev devetnaest poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH.
