osvježenje, pa vatra
Još koji dan uživajte u pristojnim temperaturama, stiže novi toplotni val
Lagana hrana koja nije masna i pržena, te unos većih količina tečnosti, po mogućnosti da se ne radi o alkoholnim i gaziranim pićima, način su kako izbjeći dehidraciju
Nije prošlo ni mjesec dana od prošlog toplotnog talasa, a živa u termometru ponovo ide preko 40 stepeni. Sve češći toplotni talasi u Evropi posljedica su klimatskih promjena.
Temperature u dijelovima srednjeg i istočnog Mediterana uskoro će prema predviđanjima meteorologa premašiti granicu od 40 stepeni Celzijusa. Novi toplotni talas u Evropi, drugi u mjesec dana sasvim je neuobičajen, čak i u zemljama u kojim visoke temperature u ljetnim mjesecima nisu rijetkost.
“Ovo je nešto sa čime ćemo se suočiti u narednim godinama ili u narednim stoljećima. Projekcije klimatskih promjena otkrivaju još mračniji scenarij za posljednje decenije ovog stoljeća i stoga se moramo prilagoditi”, kaže Ricardo Deus, klimatolog.
Građani na zapadu Evrope teško podnose vrućine, posebno turisti kojih je u jeku sezone sve više u turističkim središtima.
Glavni uzrok vala vrućine u Bosni i Hercegovini je tropska zračna masa koja je bila stacionirana na sjeveru Afrike i pokrenula se prema jugoistoku i jugu Evrope, navodi meteorolog Zoran Zadro. Na sreću u narednim danima previđa pad temperatura.
“Stiže osvježenje s nedjelje na ponedjeljak, osvježenje za nekih 3 do 5 stupnjeva, a dojam svježeg vremena pojačavat će sjeverositočni vjetar i bura, tako da barem do srijede – ne toliko vruće, a onda od srijede slijedi novi val vrućine”, kaže za BHRT Zoran Zadro, meteorolog.
Lagana hrana koja nije masna i pržena, te unos većih količina tečnosti, po mogućnosti da se ne radi o alkoholnim i gaziranim pićima, način su kako izbjeći dehidraciju. Ljekari savjetuju i boravak u prozračenim prostorijama.
“Izbjegavati izlazak na otvoreni prostor u periodima kada su visoke temperature. Od 10 do 17 sati. Adekvatno oblačenje, nošenje naočara, kapa i šešira”, kaže Junuz Ajdinović, liječnik.
Zdravstveni problemi građana nisu jedini izazvani toplotnim valom. Šumski požari u sušnim dijelovima Portugala, Španije, Francuske i Hrvatske, gutaju domove i ugrožavaju stoku jer se veliki dio Evrope “prži” na temperaturama većim od 40 stepeni Celzijusa. Česti su posljednjih dana i u Hercegovini, a posljednji veliki na području Čapljine, vatrogasci su uspjeli ugasiti.
