Šta piše u aktu Suda
Još jednom simbolu BiH prijeti sudbina NUB-a: Državna sutkinja na tragu je rješenja
Nijedan saziv državne vlasti do sada nije napravio potez za registraciju ANU BiH. Sutkinja Vesna Trifunović obratila se Ustavnom sudu s preciznim zahtjevom
Nakon što su uposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke u BiH prekjučer zvanično obavijestili javnost o tome da je ova institucija nakon skoro 80 godina postojanja obustavila rad (iako jučer finansijskom podrškom Vlade FBiH odlučeno drugačije) ista sudbina mogla bi zadesiti i Akademiju nauka i umjetnosti BiH, najvišu znanstvenu i umjetničku instituciju u zemlji, koja je osnovana 1966. godine.
Ovo proističe iz akta Suda BiH koji je odaslan Parlamentarnoj skupštini BiH. U ovom aktu sutkinja Vesna Trifunović obraća se Ustavnom sudu BiH sa zahtjevom za ocjenu kompatibilnosti Zakona o registraciji pravnih lica koje osnivaju institucije BiH sa članom 2 Aneksa II Ustava BiH, a u kojem je propušteno da se reguliše pitanje registracije pravnih osoba osnovanih zakonom koji je donijela SRBiH i RBiH.
Dosadašnji postupci
U svojoj rekapitulaciji sutkinja je navela da je Akademija 2013. pred Ministarstvom pravde BiH pokrenula postupak upisa u registar pravnih lica koje osnivaju institucije BIH po odredbama spomenutog zakona. Ministarstvo pravde BiH, kako je navela, rješenjem od 3. januara 2014. odbilo ovaj zahtjev, dok je Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara 10. februara te godine odbilo izjavljenu žalbu Akademije. Oba rješenja je potom Sud BiH presudom od 23. oktobra 2014. godine poništio.
Isti postupci su provedeni nekoliko godina kasnije, s tim da je Sud BiH u presudi od 24. februara 2017. odbio žalbu Akademije. Odlučujući o apelaciji Akademije Ustavni sud je 10. decembra 2020. uvažio žalbu utvrdivš ida je postupak Ministarstva pravde u suprotnosti sa demokratskim načelima Ustava Ministarstvu je naložio da po hitnom postupku ponovo odluči o zahtjevu apelanta.
No, Ministarstvo pravde je u februaru 2021. ponovo donijelo odluku kojom odbija zahtjev Akademije za upis u Registar s obrazloženjem da nije pravno lice lice koje su osnovale institucije BiH. Žalbeno vijeće je potom ponovo odbilo žalbu Akademije zauzimajući isti stav.
Šta se desilo 2023.?
Upravno vijeće Suda BiH je krajem 2023. odbilo tužbu tužitelja navodeći da su upravni organi pravilno primjenili materijalno pravo.
Kako navodi sutkinja Trifunović u postupku se postavili pitanje pravilnosti primjene materijalnog prava u situaciji kada su važeći propisi u suprotnosti sa demokratskim principima i ne obezbjeđuju kontinuitet pravnih propisa.
Naime, Skupština RBiH donijela je Zakon o akademiji nauka i umjetnosti koji je stupio na snagu 1976., a koji je mijenjan 1982. i 1994. godine. Jedini propis koji regulište pitanje registra pravnih lica na nivou BiH je Zakon o registraciji donesen 2003. godine. Sutkinja zaključuje da je Akademija osnovana zakon koji je donijela SBiH, a kojeg je mijenjala RBiH, dakle nesumnjivo prije stupanja na snagu Zakona o registraciji pravnih lica koje osnivaju institucije BiH.
Dalje se elaborira da član 2 Aneksa II Ustava BiH glasi da svi zakoni i propisi koji su na snazi na teritoriji biH u trenutku kada Ustav stupi na snagu (1995.) ostaju na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti s Ustavom dok drugačije ne odrede nadleži organi vlasti BiH.
Nalog Ustavnog suda
Upravo je, kaže, Ustavi sud u odluci od 2020. utvrdio da odbijanje zahtjeva Akademije jeste u suprotnosti s demokratski načelima iz Ustava. Pri tome je utvrdio da nakon stupanja na snagu Ustava nadležni organ nije donio nikakvu odluku kojom bi na drugačiji način riješio status Akademije niti je Vijeće ministara pokrenulo postupak pred Parlamentarnom skupštinom za donošenje zakona kojim bi se uredilo pitanje nastavka rada. Ustavni sud je upravo naložio Ministarstvu da poduzme mjere koje podrazumijevaju i eventualnu dopunu podzakonskih akata Zakona o registraciji.
-Zakon o ANU BiH nesumnjvo je dio pravnog sistema BiH. Međutim, sama ova činjenica ne mogže biti osnov za upis, jer ovako formirana ne odgovara sadašnjoj parlamentarnoj strukturi BiH. Ministarstvo pravde nije pokrenulo postupak dopune podzakonskih akata, a Vijeće ministara to nije učinilo pred PSBiH. Stoga smatram da su se ostvarili uslovi da Ustavni sud ocijeni kompatibilnost Zakona o registraciji pravnih lica koje osnivaju institucoje BiH s Ustavom BiH u dijelu u kojem je propušteno da se reguliše pitanje regitracije pravnih osoba osnovanih zakonom koje su donijele SRBiH i RSBiH – stoji u aktu sutkinje Vesne Trifunović.
